U odnosu države i u statusu Bolnice Meljine, otkako je stečajni upravnik najavio da će ona biti zatvorena 31. januara, zbog nedostatka novca, kao i medicinskih sredstava, do danas gotovo da se ništa nije promjenilo. Doduše, jeste! ali, nagore! Pritisli dugovi, fali novca za plate, reagense u laboratoriji, za opremu, nema ljekara… Može li sjutrašnja lokalna Skupština da doprinese bržem rješavanju pravnog stausa Bolnice, iako tio nije u nejnoj nadležnosti? Vidjećemo.
U međuvremenu razgovarali smo za Novski portal sa izvršnom direktorkm OB Meljine dr Oliverom Elez koja kaže da je nakon najave zatvaranja bolnice zbog nedostatka finansijaskih sredstava 1. februara odžan sastanak u Ministarstvu zdravlja. Tada je dogovorena dalja strategija radi očuvanja Bolnice i mjere koje je potrebno da preduzmu Ministrastvo zdravlja i Vlada. Ali, konkretnih poteza još nije bilo.
Organizovano je i nekoliko mirnih protesta poslije toga. Zahtjevi i poruke građana za spas Bolnice nisu imali dovoljno odjeka kod nadležnih u Ministarstvima zdravlja i finansija.
– Organizovanjem mirnih protesta građani Herceg Novog su ovaj put pokazali jasan stav i odlučnost da neće dopustiti da ostanu bez Bolnice u kojoj su se preko 150 godina liječile generacije i generacije Novljana. Ni jedna državna struktura ne može da zanemari takvu težnju, jer se radi o osnovnim ljudskim potrebama i pravu na zdravstvenu zaštitu koja treba da u našem društvu bude zagarantovana svima – ističe dr Elez.
Bolnica je dobila i podršku lokalne Skupštine, koja je vanredno zasjedala, kao i opštinskog rukovodstva. Međutiim, višegodišnja upozerenja i molbe zaposlenih u OB Meljine da se riješi njen status i omogući bolje funkcionisanje nisu dali rezultata, dodaje naša sagovornica.
– S obzirom da zaposleni ne održavaju Bolnicu samo zbog svojih radnih mjesta nego da je to prvenstveno interes građana obratili smo se opštinskoj vlasti sa predlogom da grad zauzme jasan stav da li je Bolnica Meljine potrebna ovom gradu ili ne. Opština Herceg Novi, za crnogerske uslove, nije mala, visoko je turistički pozicionirana, ima jasan interes da turizam i dalje razvija kao svoju osnovnu djelatnost, a pogotovo da Institut dr Simo Milošević ponovo zauzme značajno mjesto u privredi grada. Osim toga, Institut bez garanacija da u Herceg Novom postoji funkcionalna bolnica ne može računati ni na jedan inostrani ugovor. Zbog svega toga Skupština je bila jedinstvena da se mora preduzeti sve što je moguće za dalje funkcionisanje bolnice- podsjeća dr Elez.
Uz podršku građana to bilo presudno da se počne ozbiljno razmatrati status bolnice, jer još nema kraja rješenju, dodaje ona.
Ko će odlučivati o Bolnici odlazeća ili dolazeća Vlada?
Sve zavisi od poteza Vlade, a dodatna nevolja je i to što sama Vlada nema povjerenje crnogorske Skupštine i na odlasku je. Kako sada opšte funkcioniše ova ustanova?
– Nažalost otežavajuća okolnost je političko stanje u Crnoj Gori, ali mislim da je problem Bolnice od vitalnog značaja za Herceg Novi i da postoji javni interes koji se trenutno ne može mjeriti sa bilo kojim problemom grada. U takvoj postavci neohodno je stvoriti malo zdravog razuma i jasne volje da se i u ovakvim okolnostima taj problem riješava po prioritetu. Za sada imamo neke povoljne informacije, ali još uvijek nema defintivnog rješenja – naglašava dr Elez.
U Bolnici funkcionišu sve službe, ali su uslovi sve teži, zato dr Elez tvrdi:
– Stanje je alarmantno. Ponovo nam nedostaju pojedine laboratorijske usluge zbog zastoja u nabavci reagensa. I prije epidemije smo obezbijedili mogućnost da se u Bolnici rade gasne analize. One su neophodne za praćenje mnogih akutnih stanja, a pokazale su se kao neohodne kod oboljelih od Covid-19. Međutim, od ove sedmice nismo više u mogućnosti da radimo navedenu analizu zbog nedostajućih finasija za nabavku regensa za ovaj mjesec. Ostalih lijekova i sanitetskog materijala ima dovoljno zbog razumjevanja Montefarma, kao i ostalih dobavljača, ali je pitanje do kada, priča nam dr Elez.
Bolnica Meljine dobija redovno potrebne količine krvi iz Zavoda za transfuziju. Međutim, rješavanjem statusa Bolnice bilo bi moguće i bolničku Službu za transfuziju uključiti u sistem, te bi dobrovoljni davaoci Herceg Novog mogli u našoj bolnici dati potrebnu krv bez odlaska u druga mjesta.
Ovim bi se omogućile stabilne zalihe krvi potrebne Herceg Novom i olakšalo prikupljanje krvi u hitnim stanjima, vjeruje dr Elez.
Zarade, oprema, kadrovi, dugovi
Inače, do ovog mjeseca su u ovoj ustanovi isplaćivali redovno plate, ali su zaposleni uskraćeni za značajan dio primanja koje ostali zaposleni u zdravstvenom sistemu dobijaju kroz posljednje povećanje koeficijenta.
– Ovo značajno oteževa mogućnost zadržavanja potrebnog medicinskog kadra i ako se nešto uskoro ne razriješi to će biti gotovo nemoguće. Opremu u bolnici treba svu zanoviti, osim savremenih laboratorijskih aparata koji su obezbijeđeni preko zakupa i razumijevanjem dobavljača. Sve drugo je potrebno zamjeniti. Na žalost, posljednja akcija naših humanih umjetnika nije urodila plodom, jer prodajom njihovih djela nisu prikupljena potrebna sredstva za kupovinu ultrazvučnog aparata. Vidjećemo da li je moguće akciju ponovti – navodi dr Olivera Elez.
Gradu je neohodan MSCT aparat ( skener ) što je iz ove perspektive teško ostvarivo. Jer, Bolnica takođe duguje značajna sredstva mnogim dobavljačima I prati je nedostatak kadra.
– Pored velikih dobavljača to je puno manjih pordičnih firmi koje imaju puno razumijevanje jer se radi o Bolnici i jako osjetljivoj djelatnosti, ali u ovim vremenima oni time direktno ugrožavaju svoje prihode i pitanje je koliko to još mogu. Nije nam svejedno da im dugujemo toliko dugo, s obzirom da nas podržavaju sve ove godine. Ali, nadajmo se, da će se taj finansijski problem, ipak, riješiti – vjeruje ona.
Pored finansijskog veliki problem Bolnice je kadar. Kako kaže dr Elez, nedostatak kadra uz puno razumijevanje stečajnog upravnika rješavaju angažovanjem kolega iz drugih ustanova, ali to nije dugoročno.
– Bolnica pod uslovom da riješi finansijski problem i status, hitno, radi budućnosti mora da obezbijedi svoj mladi kadar. Za medcinske tehničare to će donekle u budoćnosti biti moguće kroz formiranje jednog odjeljenja srednje medicinske škole u Srednjoj školi, ali deficit ljekara je već teži problem. Hitno treba da obezbijedimo više specijalizacija, a školovanje jednog specijaliste traje od 5 -6 godina, u zavisnosti od struke i gotvo je nemoguće motivisati mlade ljekare da se dosele u Herceg Novi i formiraju svoj profesionalni i privatni život ovdje. Potrebna je šira angažovanost grada koji bi mogao da obezbijedi stipendije i olakšice za rješavanje stambenog pritanja i slično. Ali, vrijeme ističe.
U posljednje vrijeme Fond zdravstva obezbjeđuje redovne uplate, ali to je nedovoljno, čak je upitno da li martovsku platu mogu da izmire zaposlenima u Bolnic. Jer, od januara je i ova ustanova u zakonskoj obavezi da minimalnu cijenu rada obračunava na 450 eura.
Postoji i neusklađenost između Fonda i Ministarstva zdravlja, pa Bolnice Meljine, kako navodi dr Elez, nije ništa uplaćeno za liječenje Covid-19 pacijenata iz drugih bolnica.
Iz državne kase još nije plaćeno liječenje kovid pacijenata
Od marta prošle godine kad je u Herceg Novom, kao i u svim okolnim opštinama bila izrazito teška epidemiološka situacija koja je dovela do nedostatka bolničkih postelja za liječenje oboljelih od Covid -19 infekcije donesena je Odluka da se OB Meljine uključi u rješavanje epidemije na taj način što će se u Internom odjeljenju naše bolnice liječiti pacijetni iz covid bolnica nakon što nisu više infektivni. Tako da su u našoj bolnici liječeni pacijenti iz OB Nikšić, Cetinje, Kotor i Bar. Obezbijeđene su slobodne postelje za liječenje novih pacijenata. U prošloj godini za 9 mjeseci liječeno je 120 pacijenata, ne računajući građane Hercg Novg koji su liječeni u kućnim uslovima, a potom zbog pogoršanja stanja primljeni u našu bolnicu. Iz komunikacije sa kolegama , pogotovo iz OB Kotor predočeno nam je da im je ova pomoć bila neophodna i da bez toga ne bi mogli funkcionisati. Taj dio nije unesen kao Aneks u naš ugovor i sada postoji problem za uplatu tih sredstava. Tada smo uložilli znatna sredstva za kiseonična mjesta, dio tih troškova još nismo platili, a pored toga značajno su povećani naši troškovi kroz veliku potrošnju kiseonika i lijekova – ističe dr Elez.
Dalji rad i ovakvo funkcionisanje Bolnice svode se na dane, jasna je ona.
Na žalost, to više kao da ne zanima donosioce odluka, koji bi trebalo da ovu ustanovu konačno vrate u sistem javnog zdavstva, a ne da je svojim nečinjenjem gase.
