Izložba “Crnogorsko ćirilsko štamparstvo 15. i 16.vijeka” otvorena je sinoć u prostorijama Ogranka Matice crnogorske u Herceg Novom, povodom obilježavanja 530 godina od štampanja Oktoiha prvoglasnika iz 1494.godine.
Otvarajući izložbu , predsjednik Matice crnogorske, Ivan Jovović, istakao je da Boka, a samim tim i Herceg Novi zbog specifičnog istorijskog koda , zauzimaju posebno mjesto u crnogorskoj kulturnoj baštini, naročito onoj srednjovjekovnoj koja počiva na uspješnoj sintezi istočne i zapadne civilizacije.
“Upravo na primjeru pojave crnogorskog srednjovjekovnog štamparstva prepoznajemo takvu matricu, s obzirom da u referentnoj literaturi i dalje egzistira naučna hipoteza da su umjeće štampe, majstori iz Crnojevića štramparije, savladali kod Andrije Paltašića Kotoranina, prvog poznatog štampara sa crnogorskog prostora , koji je u Veneciji krajem sedamdesetih godina 15.vijeka započeo pečatanje knjiga na latinskom i grčkom jeziku”, naveo je Jovović.
Posjetioci izložbe su u prilici da se upoznaju sa crngorskim ćirilskim inkunabulama, nastalim do kraja 15.vijeka, koje predstavljaju osobenu vrijednost evropske kluture:
“Treba ukazati da je navedeni civilizacijski iskorak napravljen u krajnje nepovoljnim društveno političkim okolnostima, u vrijeme osmanske invazije na Crnu Goru. Takav razvoj događaja je dalekosežno izmijenio kulturološki obrazac Crne Gore u narendim stoljećima.
Izložba je već predstavljena u nekoliko crnogorskih gradova, i u inostranstvu. Stigla je u Herceg Novi nakon Praga i Novog Sada, a prije toga je bila u Skoplju i Sofiji.
“U saradnji sa bugarskom Akademijom nauka uspjeli smo dvijema starim ćiriličnim knjigama, jednoj inkunabuli koja predstavlja evropsku vrijednost Štamparije Crnojevića, da vratimo kolektivnu memoriju zahvaljujući novoj tehnologiji koja omogućava da stare rukopise repariramo na osnovu primjeraka koje postoje u drugim državama Balkana, ili čak Austrougraske. Izložba je veoma posjećena, pogotpovo u Pragu u referentnoj Biblioteci Klementina. Biće otvorena do 30. aprila u Pragu i to pokazuje koliko je veoma bitna ćirilo-metodska tradicija koja je zastupljena od Poljske do Soluna i Crnog mora”, istao je predsjedni Matice crnogorske.
Nasljeđe crnogorskog srednjevjekovnog ćirilskog štamparstva bilo je rasuto daleko van zemlje porijekla, a Matica crnogorska je fragmente tih knjiga sabrala u cjelinu simbolčki otvarajući proces vraćanja kulturne baštine u kolektivnu memoriju.
Izložbu čine 24 panoa dimenzija 80 x 110 cm.
