Kanalizacioni kolektor u Herceg Novom ni poslije 9 godina od početka gradnje nije tehnički primljen, što dovoljno govori o kvalitetu izvedenih radova. Mještani stalno negoduju zbog pucanja cijevi, prelivanja pumpi i šahtova, nesnosnosnih mirisa. Međutim, na stanje kolektora na rivijeri je u više navrata upozoravao i “Vodovod i kanalizacija”, što čine i danas zbog velikih havarija u Bijeloj.
– Već smo imali četiri velika kvara na kolektoru u Đenovićima i Bijeloj. Nakon nedavno saniranog kvara u Đenovićima pojavio se novi-stari problem, u Bijeloj, kod hotela “Delfin”. Radi se o glavnom kolektoru kanalizacije prečnika 300 mm, kroz Bijelu, koji je u dužini od nekih 100 metara spljošten. Pretpostavlja se da je do deformacije profila došlo usljed prevelikog pritiska od teških vozila koja su prolazila saobraćajnicom, u čijem trupu je kolektor, dok još nije bila postavljen završni sloj asfalta, pa je cjevovod i nadsloj pijeska i šljunka dobio dodatno nabijanje teškim vozilima u kretanju – navodi direktorka “Vodovoda i kanalizacije”, Olivera Doklestić.
Kako dodaje, ovaj problem sa kolektorom je evidentiran u izvještaju Komisije, koja je 2019. uradila detaljnu ekspertizu stanja kolektora kanalizacije od Meljina do Bijele.
– Na taj problem je ukazano izvođaču radova turskoj firmi “Ćertićoglu” i njihovom podizvođaču nikšićkoj firmi “Semper”. Pred početak epidemije kovida “Semper” je izvršio zamjenu cijevi u dužini od nekih 6 metara i na tome se završila sva sanacija. U međuvremenu, od izgradnje, postojeći havarni ispust, kojim bi se mogla evakuisati otpadna voda iz kolektora, zatvoren je izgrađenim mulom. Na taj način je stavljen čep na jedino moguće spasonosno rješenje pražnjenja kanalizacije u more. Izvođač radova je, prilikom sanacije, devastirao i dio havarnog ispusta na kopnu i onemogućio ga za korištenje – obrazlaže Doklestić situaciju u Bijeloj, gdje su još prije dvije sedmice stigli prvi turisti iz inostranstva.
No, tu se nevolje ne završavaju, jer je, kako navodi, prošle sedmice počelo purganje kanalizacije iz zapunjenog i zapušenog cjevovoda, na dionici između šahtova 3320 i 3330. To je pozicija koja je bila sanirana još 2019.godine.
– Između ova dva šahta razmak je 16,07 metara, cijev DN 300 mm postavljena (ako je suditi po projektu) sa nagibom od 4,85 %0 (promila) što je po graditeljskoj praksi ispod dozvoljenog minimuma od 5 promila nagiba. Dubina rova je 3,23 metra ispod nivoa mora. Ugrađeni šahtovi 3330 i 3320 su plastični, koji su, takođe, deformabilni, sa ispucalom kinetom i vodopropusni (za morsku vodu).
Zapšosleni u Radna jedinica za održavanje kanalizacije odmah su pokušali da otčepe zagušenje i omoguće protok kroz suženi profil. Uz svu korištenu mehanizaciju, cisternu, rad, to nije dalo rezultat.
– Na žalost mještana, radnici se uz crepanja kanalizacije muče i sa dolazećom morskom vodom. S obzirom da nam predstoji period kiše i plime to treba očekivati veću količinu morske vode da ulazi u cjevovod, pa i u ove šahtove. Danas su radnici preduzeli mjere pražnjenja korištenjem potopne pumpe koja crpi otpadnu vodu iz zapunjenog šahta 3320. U saradnji sa mehanizacijom, (bravarima) izvršiena je adaptacija mobilne fekalne potopne pumpe NO 75 kako bi je spustili u šaht zagušenog kolektora ( prečnik šahta iznosi 62 cm a pumpa sa starim priključkom je imala širinu 85 cm ) – opisuje direktorica “Vodovoda i kanalizacije”.
U ulici “Obala”, Bijela, na mjestu zagušenja ekipa ovog preduzeća je dovezla dizel agregat kako bi pumpa imala napajanje električnom energijom. Prepumpavanje se obavlja sa mjesta zagušenja do prve “sigurne”šahte 3360, odnosno 70 metara dalje prema pumpnoj stanici “Bijela”.
Pražnjenjenje je počelo u 10 časova i nakon 2 sata rada pumpe i obilaska drugih lokacija po naselju uočeno je da nivo opada. Radi sanacije cjevovoda potrebno je njegovo pražnjenje, kao i šahtova. Nakon toga treba uraditi snimanje cjevovoda da bi se tačno ustanovilo njegovo stanje, navodi Doklestić i podsjeća da sanaciju kolektora treba da vodi “Društvo za izgradnju nove kanalizacione i vodovodne infrastrukture”.
