Nagnijezdili su se galebovi ovoga ljeta više nego ikada duž cijele hercegnovske rivijere. Jesu li to galebovi poput Simona iz alegorijskog romana Nikole Malovića, “Galeb koji se smeje” koji nam pokazuje svijet u kome je moguće da se na ostrvu Mamula, nekadašnjem logoru, sada pravi rizort?
Elem, galebovi se spuštaju nisko, do stolova u restoranima, jedu iz ruku gostiju, „piju“ i kafu, koju im nude oni koji se ne plaše. U jatima oblijeću pred zoru prepune kante smeća, što im dođe kao “švedski sto“.
Međutim, njihovi krici su toliko nekada jaki da se gosti i mještani žale da ne mogu da usnu, te da ih bude u cik zore. Lokalni „meštri“ tvrde da je mnogo galebova, zato jer su „protjerani“ s ostrva Lastavica, gdje je bilo njihovo vjekovno stanište.
Na malenom ostrvu, na ulazu u Boku, investitor Orascom Development Holding je staru autrougarska tvrđavu rekonstruisao u novi Hotel-ostrvo Mamula Island i sprema je za otvaranje.
A galebovi? Pa oni idu tamo gdje ima hrane i glasni su, što im je u prirodi, reći će ne samo ornitolozi. A posljedjih godina tolika je preizgrađenost na obali da je svima tijesno, ljudima i pticama.
Poznati crogorski ornitolog, Budimir Rašović, autor knjige Ptice Herceg Novog i Igala i član CZIP-a Crne Gore, ne vidi nikakav novi momenat u ponašanju galebova.
– S obzirom da se nalazim u Igalu već dvadesetak dana nisam primijetio neobično ponašanje ili uvećan broj galebova u odnosu na prethodne godine. Galebovi su veoma prilagodljiva i adaptibilna vrsta, tako da lako uče kako najjednostavnije doći do hrane. Najčešće se grupišu na nekoj deponiji i veoma su glasni zbog gužve oko hrane , ali ništa neobično za ovu vrstu – tvrdi Rašović.
Ipak, oni koji stanuju u blizini mjesta gdje su se nastanili galebovi negoduju i zbog njihovog izmeta, što je isti problem i sa golubovima i lastama u mnogim visokim zdanjima sa ravnim krovovima poput Instituita Igalo, ili stambenim zgradama.
S druge strane, iz Aerodroma Tivat su ranije upozoravali da ova zaštićena vrsta može napraviti i bezbjednosne probleme u udaru sa avionima koji slijeću ili uzleću. Agencija za zaštitu prirode i životne sredine (EPA) odbila je zahtjev za odstrijel galebova, jer iz uprave Aerodroma Tivat nijesu prethodno iscrpili druge mjere za tjeranje ptica.
Problem je moguće riješiti emitovanjem zvuka grabljivica, sređivanjem deponija i čistijom okolinom, te zatrpavanjem otpada i drugim mjerama. Ali za to svavako treba tražiti savjete i dozvole Agencije.
Prema podacima ornitologa, u Crnoj Gori se gnijezdi samo 50 parova galebova za razliku od razuđene hrvatske obale Jadrana, gdje gnijezdi više od 55 hiljada parova.
R.Đ.
