U organizaciji Nevladinih organizacija Akcija za ljudska prava , CGO i Anima, ispred hercegnovskog Centra bezbjednosti obilježena je 32.godišnjica deportacije najmanje 66 bosansko-hercegovačkih izbjeglica, koje su 1992. bježeći od rata u Bosni spas potražile u Crnoj Gori.
Crnogorska policija isporučila ih je vojsci Radovana Karadžića, a mnogima do danas nijesu pronađeni posmrtni ostaci. Okupljeni su još jednom uputili apel nadležnima da se zločin istraži, odgovorni kazne, a u gradu da se podigne spomen obilježje sjećanja na žrtve.
Komemoraciji su prisustvovali predstavnici Islamske zajednice, građanski aktivisti iz Crne Gore, BIH i Hrvatske, ambasador BIH, predstavnici nekih partija i lokalne uprave, te Odjeljenja bezbjednosti Herceg Novi.
U ime čega, kako i zašto, pitanja su koja i dalje ostaju bez odgovora , a nema ni zadovljenja pravde. Bojana Malović iz Akcije za ljudska prava odgovore traži od države.
“Mnogi moji vršnjaci danas ne znaju da je Crna Gora i njena policija te 1992. godine izdala neke od njihovih vršnjaka, izdala je jednog maturanta, jednog muzičara, izdala je nečije očeve, nečiju braću i sinove. Izdala je ljude i to ne bio koje nego one koji su nemoćni u njoj tražili spas. Naša Crna Gora ih je prije 32 godine poslala u smrt, a sve ovo vrijeme nije imala hrabrosti da se suoči sa ovim ratnim zločinom i kazni počinioce“.
Direktorka CGO- a, Daliborka Uljarević smatra da je neophodno suočavanje svih sa najstrašnijim zločinom u novijoj crnogorskoj istoriji, pogotovo danas kada svjedočimo opasnim procesima relativizacije i negativnog istorijskog revizionizma. Ona je razočarana odnosom nadležnih institucija, prema ovom ratnom zločinu, ali pozdravlja prisustvo ministarke kuluture i medija Tamare Vujović.
“Mi u civilnom sektoru smo razočarani i prijedlogom nekih političkih struktura da se jedna ulica u Glavnom gradu Podgorica nazove po čovjeku, koji je nalogodavac ovog zločina i nadamo se da to neće dobiti konačno odobrenje nadležnog Ministarstva, jer bi to bila nepojmljiva uvreda za ove žrtve i znak da država Crna Gora stoji uz zločince, a ne uz žrtve“
U ime Anime Ervina Dabižinović je kazala da je nedavno u Herceg Novm urađeno istraživanje među građanima, koje je opkazalo visok procenat onih koji ne znaju ii ne žele da znaju za ovaj nemili događaj. Istovremeno je razočarana ponašanjem lokalnih vlasti.
“To što lokalna vlast ne želi da zna, što čak na pozive nije poslala ni odgovor da neće doći dovoljan je znak u 60 posto onih koji ne znaju ili koji su neopredjeljeni, jer im trebaju činjenice. Koje činejnice kada se one se znaju godinama“.
Sin Osmana Bajrovića, čiji posmrtni ostaci do danas nisu pronađeni, Alen Bajrović, kaže da je razočaran, jer mu država nikada zvanično nije rekla gdje je ubila njegovog oca, ko i kako, kada ga je odvela iz porodične kuće u Bijeloj.
“Smatram da su posmrtni ostaci moga oca i drugih možda u temeljima ove zgrade , baš zato što mi država nikada nije reka koo ga je zapravo ubio. Očekujem od SDT-a i VDT- da pokrenu opet postupak i privedu pravdi sve saučenike i direktne nalogodavce i izvršioce ovog ratnog zločina, a nama kao žrtvama da kažu gdje i kako je moj otac ubijen“.
Ombudsman Siniša Bjeković vjeruje da suočavanje sa činjenicama može biti ljekovito, jer predugo smo ćutali.
“Jesmo li bar probudili sopstvenu savjest i dozvali je iz magle ovih naših, i nikog drugog, brda i dolina, da se ljudi dozovu pameti, da uvide i priznaju grijeh, da živima ublaže bol, a onima koji ih nem da podare vječni mir koga neće naći sve dok njihove žrtve ostanu uzaludne i ne naučim lekciju za budućnost“.
Iako se deportacija obilježava već 15 godina, ispred hercegnovskog Centra bezbjednosti Novljanka, ministarka kulture i medija Tamara Vujović, prvi put je danas prisustvovala. Poručila je “da ovaj ratni zločin nikada ne ne smije da bude neotkriven, zataškan, ili na neki način zaboravljen“.
Mirsad Rastoder iz Bošnjačkog vijeća uvjeren je da Novljani mogu pronaći tanku crtu između dobra i zla.
“Svojim borama ja svjedočim da nije lako buditi uspavanu savjest našeg društva“.
Direktor Direktorata u Ministarstvu unutrašnjih poslova, Petar Koprivica poručio je da “sistem bezbjednosti Crne Gore više nikada ne smije i neće biti stavljen u funkciju onoga zbog čega smo se, na žalost, ovdje danas okupili“.
