Nježna i mirisna, osjetljiva, ali i izdržljiva, opjevana i slavljena, čest sastojak parfema, sve je to mimoza. Tako posebna, autentično je rasla u Australiji, a kasnije i u drugim djelovima svijeta. Smatra se da su je u Novi donijeli pomorci. Herceg Novi već 53. godine slavi ovaj cvijet kroz Praznik mimoze.
Prije par decenija neki Novljani su lijepo živjeli od mimoze. Prodavali su je u cijeloj bivšoj Jugoslaviji, jer desilo se da mimoza najljepše cvjeta baš na hercegnovskoj rivijeri.
Herceg Novi je postao poznat po Prazniku mimoze, a Dado Vujnović iz Kumbora kao jedan od istrajnih uzgajivača. On za Novski portal priča da je ove godine mimoza poranila.
– Tome je doprinijelo toplo vrijeme i kiša, tako da je počela polako da cvjeta još krajem novembra. Sa prodajom i vještačkim rascvjetavanjem počeli smo tek 15. decembra kako bismo ispratili značajne datume: Sv.Nikolu, katolički Božić, Novu godinu, pravoslavni Božić i sve slave naredne. Jer, za te dane se traži mimoza – priča nam Vujnović.
Dado ima dvije plantaže sa 40 sadnica mimoze, a ima i 10 novih malih sadnica. Vujnovići stalno obnavljaju plantaže. Počeli su da sade mimoze 1978. godine i imaju tri vrste mimoze.
Vrste mimoze
– Rana Italijanka cvjeta u periodu od decembra do sredine januara, srednja vrsta cvjeta sredinom januara do početka februara i kasna Italijanka daje cvijet od početka februara i traje do kraja tog mjeseca. Nekada uspije da opstane i do Osmog marta – ističe Vujnović.
Davnih pedesetih godina prošlog vijeka na našim prostorima bila je samo obična vrsta, takozvana divlja mimoza koju su donijeli pomorci.
– Obična vrsta se dijeli da ranu i kasnu mimozu, a krajem devedesete godine pojavila se Italijanka. Ona je sada preovladala na tržištu, jer je bogatija. Razlika između divlje i mimoze Italijanke je velika. Obična mimoza ima blijeđi cvijet i sitnije žute bobe, listove svjetlo zelene boje, a Italijanka ima krupniji i žući cvijet, intenzivniju boju i miris, te tamno zelene grančice, ljepša pera – objašnjava Vujnović.
Doduše, to se lako da uočiti. Stablo obične mimoze može da dostigne i preko 20 m. Iako nije baš lijepa za buket i te kako figuraju njena cvijetna stable duž novske rivijere. Italijanka može na naraste najviše 10 do 15 m.
– Moja porodica se počela baviti uzgajanjem mimoze 1978. godine i sa braćom smo kao djeca pomagali roditeljima. Nastavili smo tu tradiciju do danas – ponosno nastavlja Dado i prisjeća se da je mimoza iz Kumbora stizala do svih krajeva stare Jugoslavije.
– Mimozu smo slali avionom sa Čilipa, kasnije iz Tivta, ali zbog poskupljenja prevoza slali smo je onda vozom iz Bara. Posljednjih 15 godina koristimo za transport autobuse ili kola za tržište Srbije, BIH i malo za gradove u Crnoj Gori.
Prosječna prodajna cijena 5 eura
Međutim, vremena su se promijenila, država i ljudi i njihova interesovanja za mimozom kao da su splasnula.
– Nekada je bila velika potražnja i pomama za žutom princezom koja je krasila svačiji dom, sada je to znatno manje. Uzgajanje mimoze je predstavljao biznis za pedesetak porodica u Herceg Novom, koje su se tako prehranjivale, a neke i napravile kuće. Mnogi su danas od toga odustali, ili im je sve hobi i navika da zadrže stare mušterije – kaže Vujnović.
Već godinama je kilogram mimoze u nabavci 5 eura.
Mimozu treba stalno obnavljati
Prije dvije godine Opština je donirala sto sadnica mimoze, dio su dobili građani, a dio je zasađen od Igala do Kamenara.
– Grad bi trebalo da to ponovi i obezbijedi još jednu nabavku mladih sadnica mimoze, podijeli građanima, kao i da zasadi javne površine – smatra Vujnović i objašnjava kako se sadi mimoza.
– Mimoza treba da se sadi na razdaljini 7 do 10 m. Rupa koja se iskopa za mimozu treba da bude duboka i široka po 1 m sa podlogom đubriva, kako bi oko koljena mimoze bilo mekano tlo za njezine žile. Potrebno joj je dosta vode i određena prihrana sa vitaminima i mineralima koja je potrebna biljci radi bržeg razvoja. Pogotovo u toplim periodima mimoza zahtijeva veću količina vode da bi opstala – savjetuje naš sagovornik.
