Iz tekompanije je saopšteno da se među projektima realizovanim ove godine ističe refit superjahte koja je dužinom u top 5% svjetske flote, a osam plovila vratilo se u Adriatic42 na ponovne refit radove u ovoj godini.

Uporedo sa operativnim rastom, Adriatic42 je tokom 2025. godine realizovao značajna ulaganja u modernizaciju infrastrukture i razvoj brodoremontne djelatnosti u Crnoj Gori. Ova unapređenja omogućila su brodogradilištu da u svoju ponudu uključi zimski vez i skladištenje plovila, kako na otvorenom tako i u zatvorenom prostoru, kao i mogućnost zakupa radionica i kancelarijskog prostora za srodne biznise, čime se dodatno proširuje spektar usluga i stvara dodatna vrijednost za vlasnike jahti, menadžere i partnere iz industrije.

„Postignutim rezultatima u tekućoj godini pokazali smo da možemo da odgovorimo na najzahtjevnije zadatke“, rekao je izvršni direktor Adriatic42, Klaus Borgschulte.

„Realizacija velikog broja projekata, povratak klijenata i ulaganja u infrastrukturu jasno pokazuju povjerenje koje tržište ima u tehničku stručnost našeg tima, pouzdanost i standarde realizacije projekata. Sa postojećim kapacitetima i planiranim ulaganjima u narednom periodu, te jasno definisanim strateškim pravcem, vjerujem da u iduću godinu ulazimo dobro pozicionirani za održiv rast i značajan uticaj u globalnom sektoru refita superjahti,” istakao je Borgschulte.

Ključni rezultati poslovanja, infrastrukturna unapređenja i mapa strateškog razvoja kompanije prezentovani su tokom obraćanja rukovodstva kompanije, kojem su prisustvovali zaposleni i saradnici. Predstavljena strategija razvoja kompanije u budućem periodu fokusirana je na kontinuirana ulaganja u ljude i infrastrukturu, operativnu izvrsnost i dugoročno pozicioniranje Adriatic42 kao vodeće destinacije za refit superjahti, ističu u saopštenju.

The post Brodogradilište Adriatic42 nakon uspješne godine s jasnom vizijom za budućnost appeared first on Novski Portal.

To je saopšteno na otvorenom danu za medije koji su posjetili kompaniju Adriatic 42 u Bijeloj.

Izvršni direktor kompanije Adriatic 42 Eric Robert Pelard kazao je da brodogradilište treba posmatrati kao vrijednost za državu, navodeći da predstavlja sponu između prošlosti i budućnosti.

Adriatic 42 je lokalna kompanija koja zapošljava lokalno stanovništvo i sarađuje sa lokalnim podizvođačima:

„Devedeset pet odsto naših podizvođača i saradnika su lokalne kompanije. Imamo oko 100 zaposlenih, a gotovo svi su iz Crne Gore. Ova kompanija treba da bude dio lokalne zajednice, jer je lokalna kompanija. Treba je posmatrati kao vrijednost Crne Gore, jer je država uz pomoć ove kompanije u stanju da odgovori na izazove industrije koji se pred nju postavljaju“, istakao je Pelard.

Medijima su predstavljeni radni procesi u brodogradilištu, među kojima su i dva glavna sredstva za rad – plutajući dok dužine 180 metara, kapaciteta 10 hiljada tona, i travel lift kapaciteta 720 tona.

„To su naša dva glavna sredstva za rad koja zadovoljavaju 80 odsto aktivnosti koje imamo, a koje tržište od nas zahtijeva“, naveo je Pelard.

Odgovarajući na pitanje da li su spremni da prime tankere na remont, istakao je da je prioritet brodogradilišta remont jahti.

„Prioritet i oprema za rad usmjereni su na jahte. Dok ne počnemo da radimo u punom kapacitetu, ukoliko se ukaže potreba da servisiramo tanker, vjerovatno je nećemo odbiti. Međutim, tankere je rizično servisirati, jer bi to moglo da ugrozi jahte koje se nalaze u njihovoj blizini“, rekao je Pelard.

Na pitanje da li su spremni da pruže usluge našim trajektima, Pelard je istakao da su spremni da se jave na tender za servisiranje feribota.

„Bili bismo veoma počastvovani da pružimo usluge trajektima i mnogo bismo više voljeli da dolaze kod nas, nego da idu u Hrvatsku na remont“, rekao je Pelard.

Na pitanje koliko do sada iznose investicije, Pelard je istakao da je uloženo 60 miliona eura, skoro duplo više od iznosa predviđenog ugovorom o koncesiji.

Generalni direktor kompanije Adriatic 42, Zoran Stanjević, kazao je da im je ovo treća operativna godina, navodeći da su tokom cijele prve godine imali 22, tokom prošle 26, a ove godine do maja čak 27 operacija.

„Ukoliko nastavimo ovim tempom, do kraja godine očekujemo više od 50 operacija, što je duplo više u odnosu na prethodnu godinu. To su radovi na mega jahtama i brodovima dužim od 30 metara. Manje brodove i glisere ne uključujemo u ovu statistiku“, naveo je Stanjević.

Ukazao je da su realizovali remont i dva broda Mornarice Vojske Crne Gore, što su, kako je rekao, bili veoma zahtjevni inženjerski poduhvati.

„Radi se o brodovima koji više nisu u komercijalnoj upotrebi. Svaki dio se morao ručno izrađivati. Morali smo da aktiviramo podizvođače iz regiona, od kojih su neki već penzionisani. To su naši najkompleksniji poslovi, nakon kojih više nemamo ni strah niti barijeru da preuzmemo na remont i najzahtjevnije brodove“, kazao je Stanjević.

Istakao je da je u kompaniji Adriatic 42 sigurnost na prvom mjestu. Dodao je da izlaze u susret lokalnim privrednicima.

„Cijene za lokalne korisnike korigujemo i prilagođavamo u zimskom periodu. Tokom ljeta smo spremni na svaki dogovor sa lokalnim stanovništvom“, poručio je Stanjević.

Odgovarajući na pitanje o prisustvu na svjetskim sajmovima, komercijalni direktor kompanije Adriatic 42 Milan Bošković je rekao da su u saradnji sa matičnom lukom Porto Montenegro prisutni na svim velikim sajmovima – u Monaku, Kanu, Hamburgu i Amsterdamu – gdje Brodogradilište i Crnu Goru predstavljaju na najbolji mogući način. Istakao je i izazove sa kojima se suočavaju prilikom privlačenja klijenata iz konkurentskih zemalja poput Italije, Španije i Hrvatske, ali i činjenicu da kao Brodogradilište raspolažu sa jedinstvenim setom vještina i kapaciteta pomoću kojih pružaju uslugu na najvišem nivou industrije.

The post Adriatic 42: Ulaganje 60 miliona eura, duplo veće, kao i broj operacija jahti appeared first on Novski Portal.

On je rekao da u tom preduzeću ostaju posvećeni i nastavku doprinosa stvaranju radnih mjesta i ukupnom razvoju crnogorske pomorske industrije.

„Trenutno imamo oko 100 zaposlenih, od kojih su gotovo svi iz Boke Kotorske. Pored našeg internog tima, sarađujemo i sa značajnim brojem crnogorskih podizvođača, čime dodatno jačamo vezu sa lokalnom radnom snagom i ekonomijom“, kazao je Rober-Pejar Mediabirou.

On je naveo da, gledajući ka ovoj i narednoj godini, njihov fokus ostaje na rastu i kontinuiranom unapređenju.

„Sa planiranim ulaganjem od oko 25 miliona EUR, nastavićemo modernizaciju naših kapaciteta i infrastrukture kako bismo unaprijedili efikasnost i kvalitet usluga. Takođe, aktivno razvijamo ponudu zimskog skladištenja kako bismo vlasnicima jahti pružili sveobuhvatnija rješenja za njihove potrebe“, precizirao je Rober-Pejar.

Prema njegovim riječima, kada je riječ o širenju poslovanja, cilj im je da ugoste još veće jahte tokom ove i naredne godine. Ovi napori odražavaju njihovu posvećenost širenju kapaciteta i pozicioniranju brodogradilišta kao relevantnog igrača u pomorskoj industriji Jadrana.

On je na pitanje koliko je jahti Adriatic 42 servisirao od otvaranja, odgovorio da je od početka poslovanja, Adriatic 42 uspješno servisirao oko 40 jahti, veličine od 15 do 95 metara.

„Kada je riječ o izazovima, najzahtjevniji projekat je uvijek onaj naredni koji dolazi. Svaka jahta nosi sa sobom jedinstvene složenosti, bilo da se radi o tehničkim nadogradnjama, vrhunskim završnim obradama ili složenim enterijerskim prepravkama. Većina jahti koje servisiramo dolazi od renomiranih brendova i vlasnika koji traže najviši nivo održavanja i popravki“, rekao je Rober-Pejar.

Pored toga, kako je dodao, aktivno razvijaju postprodajne servisne ugovore sa poznatim brendovima jahti poput Ferretti-ja i Rive, a u planu su i novi partneri. Ova strateška ekspanzija dodatno jača našu poziciju kao pouzdanog pružaoca usluga u industriji.

„Zahvaljujući renomiranom Pomorskom fakultetu Univerziteta Crne Gore, uspjeli smo da privučemo visokokvalifikovane profesionalce, uključujući bivše upravnike stroja i kapetane trgovačke mornarice. Njihova tehnička stručnost omogućava im da brzo razumiju specifične zahtjeve naših klijenata i efikasno upravljaju timovima, osiguravajući visok standard usluge“, kazao je Rober-Pejar.

On je naveo da, pored profesionalaca iz pomorske industrije, koriste i bogato iskustvo zaposlenih iz nekadašnjeg komercijalnog brodogradilišta Bijela. Njihovo praktično znanje u oblasti popravke i održavanja brodova donosi značajnu tehničku vrijednost poslovanju, dodatno jačajući njihovu sposobnost preuzimanja složenih projekata.

Rober-Pejar je rekao da Adriatic 42 sarađuje sa oko 100 podizvođača kao što su Caterpillar, Prento Yacht i Riva Yacht, od kojih svaki donosi specijalizovanu stručnost neophodnu za ispunjavanje izuzetno visokih standarda kvaliteta koje naši klijenti očekuju.

„Ova mreža ključna je za otvaranje novih radnih mjesta, ne samo unutar našeg brodogradilišta, već i širom sektora, jer pomažemo u očuvanju i razvoju visoko specijalizovane radne snage“, dodao je Rober-Pejar.

Na pitanje šta crnogorska javnost može očekivati od Adriatic42 u budućnosti, Rober-Pejar je odgovorio da imaju ambiciozne planove za narednih pet godina, s krajnjim ciljem da postanu vodeća referenca na globalnom tržištu u domenu servisa i remonta jahti.

„Da bismo to postigli, privodimo kraju veliki investicioni plan usmjeren na značajno proširenje naših kapaciteta, posebno za servisiranje jahti dužih od 70 metara. Ova ekspanzija omogućiće nam da primimo veći broj velikih plovila, unaprijedimo naše objekte i dodatno razvijemo tehničku stručnost“, zaključio je Rober-Pejar.

The post Adriatic 42 ulaže još 25 miliona eura u budućnost crnogorske brodogradnje appeared first on Novski Portal.

Tokom posjete, ministar Radulović je istakao strateški značaj brodogradilišta Bijela za razvoj pomorske industrije i privrede Crne Gore. On je naglasio da je brodogradilište ključno za unapređenje tehničkih kapaciteta i stvaranje novih radnih mjesta, kao i za pozicioniranje Crne Gore kao regionalnog lidera u ovoj industriji.

“Adriatic 42 predstavlja sjajan primjer uspješne saradnje između privatnog sektora i države. Ovaj projekat je od izuzetnog značaja, ne samo za našu pomorsku industriju, već i za širu ekonomsku stabilnost i razvoj naše zemlje,” rekao je Radulović.

Predstavnici “Adriatic 42” zahvalili su ministru na posjeti i izrazili spremnost za dalju saradnju sa državnim institucijama u cilju prevazilaženja izazova i realizacije ambicioznih planova za budućnost.

Ministarstvo pomorstva nastaviće da pruža podršku kompanijama kako bi dodatno podstaklo razvoj pomorskog sektora i osnažilo njegov doprinos ekonomskom razvoju Crne Gore.

The post Radulović: Brodogradilište ključ za razvoj pomorske industrije Crne Gore appeared first on Novski Portal.

Eric Robert-Peillard, kako je saopšteno,  donosi bogato iskustvo i dokazane rezultate u industriji jahti, posebno u visoko specijalizovanom sektoru održavanja megajahti. Pod njegovim vođstvom, Adriatic 42, koji ima 100 zaposlenih,  planira da unaprijedi svoje usluge za megajahte, kako bi kompanija i Porto Montenegro postali vodeći mediteranski centar za vlasnike, menadžere i kapetane jahti.

Strateška promjena u vođstvu dolazi nakon nedavnog imenovanja Davida Margasona za predsjednika Borda direktora brodogradilišta Adriatic 42 ovog ljeta.

“Erik će igrati ključnu ulogu u unapređenju naše misije da postavimo Adriatic 42 kao vodeću destinaciju za megajahte na Mediteranu. Njegovo naimenovanje odražava našu zajedničku posvećenost sa Drydocks World-om ka unapređenju naše ponude usluga i rastu jahting industrije u Crnoj Gori”, kazao je Margason.

Izvršni direktor Drydocks World kapetan Rade Antolović naveo je da se kompanija nalazi u uzbudljivoj fazi rasta, koja će dodatno ojačati status Crne Gore kao ključnog globalnog jahting centra.

Novoimenovani izvršni direktor Eric Robert-Peillard ukazao je da je cilj  postavljanje novih standarda u industriji u pogledu održavanja i remonta megajahti, vođeni posvećenošću izvrsnosti i kvalitetu.

Adriatic 42 je novoizgrađeno brodogradilište za održavanje, popravku i remont megajahti u Bijeloj na lokalitetu bivšeg Jadranskog brodogradilišta Bijela. Predstavlja zajedničko ulaganje iPM Holdings LLC, dijela Investicionog korporacije Dubaija (ICD), i Drydocks World Dubai, kompanije DP World.

The post Erik Robert Pelard novi izvršni direktor kompanije Adriatic 42 appeared first on Novski Portal.

Za realizaciju ovog projekta investitoru je Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma izdalo urbanističko-tehničke uslove, a sada je zatražena i ekološka dozvola, odnosno Agenciji za zaštitu životne sredine podnijet je zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu, piše eKapija.

U objavljenom dokumentu navodi se da brodogradilište zauzima površinu od 12 ha. Pored obalnog dijela ono zahvata i 35.000 m2 morskog akvatorijuma. Površina katastarske parcele na kojoj se planira izvođenje radova iznosi 96.918,68m2.

Ukupna izgrađena površina pod objektima iznosi 25.248m2. Ostali prostor čine kolski i pješački prolazi, manipulativne površine i dokovi. Prostor je zapušten, kao i mašine u halama. U kompleksu brodograilišta evidentirano je 49 objekata, u okviru kojih su bili organizovani administrativni, proizvodni i prateći sadržaji. To su prijavnica, administrativna zgrada, centar za obuku ronilaca, kantina, skladišne hale, radionice, trafostanica, te ostale prateće i pomoćne prostorije.

Drugom fazom predviđena je rekonstrukcija i adaptacija postojećih i izgradnja novih objekata. Kako se može vidjeti, predviđena je rekonstrukcija hale R1, adaptacija hale R2, adaptacija skladišta WH, adaptacija transportne hale, te totalna rekonstrukcija ili adaptacija hale R3. Planirana je i adaptacija komresorske stanice CS, acetilenske stanice, kantine, kao i infrastrukture.

Projekat predviđa i izgradnju nove portirnice na postojećoj lokaciji, a gradiće se i postorjenje za hemijski tretman voda.

U dokumentu se podsjeća da je Jadransko brodogradilište Bijela, nekadašnje najveće brodoremontno brodogradilište na južnom Jadranu, osnovano 1927 godine, od kada je steklo veliko iskustvo, značajne ljudske, stručne I tehničke kapacitete. Potpuno opremljeno za remont i rekonstrukciju brodova i drugih plovila svih vrsta i namjena nosivosti do 120.000 tona.

Brodogradilištem koje posluje pod imenom Adriatic 42 sada upravlja konzorcijom kompanija Adriatic Marinas–Porto Montenegro i DryDocks World Dubai, a njihov cilj je da Bijelu transformiše u najbolju lokaciju za remont i održavanje superjahti, po kojoj će Crna Gora biti prepoznata. Naziv novog objekta je Remontni centar Bijela – pogon za izgradnju, remont i održavanje brodova, jahti i megajahti.

Koncesija je data na 30 godina, a najavljeno je da će u projekat biti uložene desetine miliona eura.

Izvor: eKapija

The post Brodogradilište Adriatic 42 na blizu 100.000 kvadrata planira rekonstrukciju postojećih i izgradnju novih objekata appeared first on Novski Portal.

The post Adriatic 42 uslišio apel ekologa, postavljaju prihvatljiviju žičanu ogradu appeared first on Novski Portal.

U ime Aria Adriatic direktor Ljubo Vulević objasnio je da je u Bijeloj 60 godina, a 7-8 godina njegovog života vezani su uz Brodogradilište Bijela. Prije 10-ak je vidio nešto što ga je iznenadilo. Napisali su apel, koji je potpisalo 13 uglednih mještana, da se ukloni neprimjerena bodljikava ograda kako firmi Adriatic 42 tako i svim nadležnim, od Opštine sve do resornog Ministarstva. U MZ su se usagasili oko ovog problema.

“Iz Opštine gdje sam lično uručio dopis, odgovor nijesmo dobili. Zaštitnik ljudskih prava i sloboda poslao nam je odgovor da u opisu rada i nadležnosti ovaj problem nije u njihovom domenu jer oni štite ljudska prava i slobode ukoliko ih ugržavaju državni organi ili institucija. Uputili su nas na resorno Ministarstvo”.

Posljednih nekoliko dana se izvode radovi na postavljanju zaštitne žice po obodu brodogradilišta, što nikako ne odobravaju mještani i ekolozi.

Na protestu je pročitana prepiska Aria Adriatic i Adriatic 42 u kojoj bijeljansko ekološko društvo opisuje žilet žicu kao “svojstvenu recidivima ranog mračnog srednjeg vijeka”, te da se one postavljaju jedino još u najstrožijim zatvorima za izolaciju najvećih prestupnika protiv života ljudi i imovine.

Nju 4000 stanovnika doživljavaju kao uvredu, atak na moral i kulturna dostignuća proistekla sa tla Mediterana.

Dodali su kako razumiju borbu brodogrališta za profit i da im je drago da Adriatik 42 radi i da je uklonjen grit iz srca Bijele, ali da se ovaj način “stvara fleka na istoriju Bijele”, te da postoje alternative za “žilet ogradu” koje su dio napredne tehnologije.

“Našoj Bijeloj je osvanuo crni dan kad smo vidjeli ove žice koje djeluju kao da smo u srednjem vijeku ili u koncetracionom logoru, a21. je vijek i postoje načini da se brodogradilište obezbijedi i osigura. Bijela je na moru, turisričko mjesto. A nama je mještanima ova slika svakodnevna”, uvjerena je mještanka, Bosiljka Nenadović

Svoja iskustva i mišljene o sigurnosti sa mora ispričao nam je mještanin i kapetan duge plovidbe, Marjan Brajac:

 “Obilježili smo 9. Maj, dan pada fažizma. Jedan od prvih simbola fažizma je bodljikava žica. Bodljikava žica ranjava, žilet žica ubija. Kao pomorac sam prošao maltene cijeli svijet, ne pamtim da sam mnogo gledao ovakve žice. u Papui, Novoj Gvineji, 2015.  je grupa kanibala iz džungle došla u luku Madung. Zarobili su i pojeli 10-ak ljudi. Nakon toga su se opet povremeno pojavljivali. Tamošnja vlast odlučila je boriti se sa njima tako što je sve zatvarala i čuvala stražu, žice ovog tipa nije bilo. Ovo je napad na civilizaciju i obraz svakog mislećeg čovjeka. Žica jeste dozvoljena, ali ne znamo da li je propisana. Svakako nije potrebna u doba tehnološkog napretka”.

Mještanin Slobodan Tošković ukazao je na opasnost žice, te zakonsku mogućnost  kažnjavanja prestupnika:

“Pretragom na Googleu se može utvrditi opasnost ove žice sa žiletima koja služi za odvraćanje lopova. Ko ima pravo da lopova “iskasapi žiletima” umjesto da mu dozvoli da mu se u skladu sa 21. vijekom pravično sudi”.

Iz kompanije Adriatic 42 tvrde da je žica postavljena u skladu sa zakonima države Crne Gore, te da je ovo korak da bijeljansko brodogradiliše može da parira najvećim svijetskim lukama.

Izvršni direktor kompanije Adriatic 42, Marko Blažević, je objasnio da je žica dio unapređenja sigurnosti brodogradilišta koje je u skladu sa propisima i uslov ISPS sertifikacije.

Bili su, kako se čulo,  voljni za sastanak sa mještanima,  koji oni nisu tražili.

“Postoji uslov u zakonu postavke žice, a to je da Opština Herceg Novi dozvoljava ogradu do 2m visine, dok ISPS zahtijeva višu postavu koja se nadomještava ovom žicom”.

Blažević je objasnio da postoji mogućnost da seritifkat bude odobren, a da se žica zakamuflira ili zaštiti na drugi način, jer je važno sačuvati je, s obzirom da je “uslov za benefit brodogradilišta”.

Adriatic 42 ponudio je da dostavi rješenje za 7 dana. Građani i Aria Adriatic dali su rok od 15 dana kompaniji Adriatic 42 za djelovanje, u suprotnom će se žaliti višim instancama.

The post Protest u Bijeloj ispred “žilet” žice i firme Adriatic 42 appeared first on Novski Portal.

Navode da u potpunosti razumiju brigu i zabrinutost ekologa i mještana zbog postavljanja zaštitne ograde  oko prostora Brodgradilišta Bijela, te da cijene njihove aktivnosti u zaštiti životne sredine Bijele, Boke kotorske i Crne Gore.

“Adriatic 42 je nosilac koncesione djelatnosti u okviru Brodogradilišta Bijela   i takođe je u potpunosti posvećeno zaštiti životne sredine, te ambijentalne cjeline Boke kotorske. Preduzeli su,kako ističu, do sada brojne mjere u opremanju lučke infrastrukture. Posebno su ponosni na sopstveno aktivno učešće i konstantni pritisak da se iznese sav opasni grit  iz bivšeg Brodobgradilišta, a zemljište remedijacijom dovede  u okvir normativa i propisanih standarda, navode u odgovoru iz Adriatica 42 bijelskom ekološkom društvu.

Međutim, mole ih da imaju u vidu da je u skladu sa Zakonom o lukama i Odlukom o određivanju luka prema značaju brdogradilišna luka Bijela određena kao luka od nacionalnog značaja.

“Iz navedenog razloga sigurnosni standradi koje moramo zadovoljiti su na izuzetno visokom nivou. Ovo posebno imajući u vidu činjenicu da u okviru luke uplovljavaju plovila iz cijelog svijeta, te postoji konstantna opasnost od nedozvoljene trgovine zabranjenim stvarima i predmetima, te vjerujemo da je u svačijem interesu da se tako nešto spriječi. Ovo je samo jedan od mnogobrojnih razloga koji zahtijevaju instalaciju navedene ograde“, ističe u odgovoru kojeg potpisuje izvršni direktor Adriatic 42, Marko Blažević.

Skreće i pažnju da po Međunardnom kodeksu o sigurnosti brodova i lučkih prostora( ISPS), treba primjeniti najviše sigurnsne standarde, te da je izgradnja zaštitne ograde koja se sada reallizuje “neophodan uslov za sertifikaciju“.

“Dodatno napominjemo da se instalacija zaštitne ograde sprovodi u svemu u skladu sa propisima Crne Gore i internacionalnim standardima, te da su u tom smislu pribavljeni odgovarajući urbanističko-tehnički uslovi, kao i građevinska dozvola za njenju instalaciju“, ističu uz uvjeravavanje da postupaju u najboljem interesu Bijele, Boke kotorske i Crne Gore, podsjećajući da je ovo investicija sa veikim pozitivnim uticajem na zapošljavnje i pozicioniranjem Bijele kao turističkog mjesta.

Oko “žilet“ bodljikave ograde bilo je rasprave i na današnjem skupštinskom zasjedanju. Odbornik Demokrata i predsjendik Mjesne zajednice Bijela, Nikola Samardžić prenio je problem. Kazao je da takva ograda svima smeta, ali da vlasnici uvjeravaju da je ona neophodna zaštita i uslov za dobijanje licence, te da će napraviti zeleni pojas ispred nje da ne ruži okolinu.

Na skupštinskom kolegijumu prihvaćen je predlog  Vlada Kosića iz DPS-a da Skupština pozove sve nadležne opštinske i državne službe, kabinet predsjednika Opštine i sve ukjučene u postavljanje ograde oko nekadašnjeg brodogradilišta u Bijeloj, sada Adriatica 42,  da preispitaju čitav postupak i povedu računa o saglasnostima i dozvolama koncesinara, zakonskim propisima, kao i o javnom interesu.

U međuvremenu predsjednik ekolškog društva Aria Adriatic , Ljubo Vulović, potvrdio nam je da neće odustati sjutra od najavljenog protesta, jer su odgovor kojim nisu zadovoljni čekali 11 dana, te da će saopštiti tri svoja zahtjeva.

The post Adriatic 42: Bodljikava ograda je po standardima i uslov za sertifikaciju appeared first on Novski Portal.

Isplovljavanjem broda „Joe“ iz bivšeg Brodogradilišta Bijela završava 23 miliona eura vrijedan projekat remedijacije, odnosno izvoza zagađenog otpada iz bivšeg Brodogradilišta, kojeg je finansirala Svjetska banka.

Iz Bijele je prvo uklonjeno oko 70 000 tona grita, a taj posao je završen prošle godine u febuaru. Izvezena je i velika količina azbesta i zagađenog ulja u Grčku , odnsno preko 22.000 tona zemljišta sa tri broda izvezeno je u Belgij, te jedan brod sa 7.500 tona u Španiju. Još nekolko preostalih vreća-paleta otpada biće kamionima transportovano za Portugal, navodi Uskoković.

Tako je nakon tačno pet godina i brojnih problema oko odredišta u Sevilji za deponovanje kontaminiranog otpada od pjeskarenja i remonta brodova, „Valgo“ uspio da izveze ukupno preko 120 hiljada tona. Prema riječima Uskokovića, sanacija tla u Bijeloj je jedan od koraka Crne Gore da se približi Evropskoj uniji, prije svega u poglavlju 27, a to je zaštita životne sredine.

„Projekat je, uz administrativne barijere, izmjenu politike u Šapniji, zaustavljala i pandemija korona virusa. Onda smo uprkos izmjenama i pooštrenoj evropskoj regulativi uspjeli na kraju da uputimo tri broda sa 22 tona zagađenog zemljišta u Belgiju, a u Španiju jedan brod“, priča Uksoković.

On očekuje da Vlada produži ugovor sa „Valgom“ do 30. juna 2025. godine, kako bi bio očišćen i akvatorijum Brodogradilišta, za što još nema strategije.

Aktuelni ugovor traje do 30. septembra po projektu i do tada „Valgo“ treba još da završi čišćenje i poravnanje tla u Bijeloj, te ukloni palete da bi novo Brodogradilište Adriatik 42 moglo nesmetano da funkcioniše.

„Imali smo korektnu saradnju sa nadležnim u Crnoj Gori sve ove godine, puno razumejvanja Agencije za zaštitu životne sredine. Zapošljavali smo u projektu preko 50 ljudi, uglavnom, iz opštine Herceg Novi, izmirivali sve obaveze i plate iznad prosječnih u Crnoj Gori“, navodi Uskoković.

U Brodogradilištu Adriatik 42 već rade uveliko remont jahti, čiste ih, pjesakre, ali savremenim ekološkim metodama. Ne koriste više opasne materije, već su one na organskoj bazi. Klasično pjeskarenje odlazi u zaborav.

The post Isplovio brod s posljednjim tonama otpada iz bivšeg Brodogradilišta Bijela appeared first on Novski Portal.