Pored dr Gorana Komara iz PK Munika (Herceg Novi) i PSH Očnjak iz Gusinja na vrh su stupili Vasko Zekanović iz PSK Piva, Tanja Roćenović i Boris Guberinić iz PSK Montenegro guide.

“Imali smo prethodno pripreme na Durmitoru, Prenju i Moračkim planinama, a u mom slučaju, nedavno, izlaskom na Visoki Atlas u Maroku. Snježna mećava pratila nas je cijelim putem. Naše dvije naveze nisu imale problema sa visinom. Od polaska iz doma Vitorio Emanuele II na 2734 m, pratilo nas je nevrijeme koje se pojačavalo i prelazilo u grad i snijeg. Palo je i nešto novog snijega koji je prelazak završnog grebena  učinio nešto zahtijevnijim”, priča za Novski portal, dr Komar.

Na silasku oko 15 časova, planina ih je, kako dodaje, nagradila otvaranjem pogleda na najviše vrhove Alpa.

“Ekipa je djelovala kao jedan, obezbijeđujući prelaze na vršnom grebenu. Posebne čestitke i radost uspjeha dijelimo sa ženskim članom ekipe, g-đom Tanjiom Roćenović iz Bara”, ističe dr Komar.

Za mali PK Munika iz Herceg Novog ovo je još jedan uspon u sklopu priprema za druge planine u Alpima i Prednjoj Aziji, odnosno jugozapadnom dijelu tog najvećeg kontinenta.

The post Crnogorski planinari, među njima dr Goran Komar, do najvišeg vrha Italije appeared first on Novski Portal.

Na najviši vrh gorja Atlas i Maroka popeli su se: dr Goran Komar, Svetlana i Ivan Crnjac, Dubravka i Lazar Raić i Ana Mandić.  Bilo je to u 8:30h, 13. maja , sa ekspedicijom PSK “Pobeda” iz Beograda. Time su na najljepši način obilježili i pet godina postojanja kluba.

“Svih 6 članova “Munike” su izašli na vrhi i dobro se osjećaju, ako izuzmemo malo umora. Uspon je trajao dva dana. Ove godine nam je to najveći uspon”,  kaže nam dr Goran Komar, pasionarini planinar, predsjednik i osnivač  novske “Munike” i član PSK “Očnjak” iz Guisinja.

Vrh Toubkal se nalazi u istoimenom Naciopnalnom parku, 60 km južno od Marakeša. Sa njega se pruža spektakularan pogled na Maroko, a kada je  lijepo vrijeme i na Saharu.

Računa se da su prvi Evropljani koji su se popeli na Toubkal bili Marquis de Segonzac, Vincent Berger i Hubert Dolbeau 1923.

The post Planinari “Munike” na najvišem vrhu sjeverne Afrike appeared first on Novski Portal.

„Ovaj događaj ne može da se posmatra istrgnuto iz konteksta reformisanog zdravstvenog sistema koji je u Crnoj Gori uveden prije nešto manje od dvije decenije. Više puta sam istakao da je taj sistem ne samo pogrešan, nego i opasan. Kada je uvođen, ljekari na primarnom nivou zdravstvene zaštite su negodovali, a kod naših susjeda u Hrvatskoj je osnovana i organizacija “Ljekari protiv reforme”. Veliki tereti, socio – politički i ekonomski, na cjelokupnoj zajednici koje donose procesi začeti raspadom nekadašnje države početkom devedesetih godina XX vijeka, te određeni kumulativni efekti tih procesa, sigurno utiču i na zdravstvo. Međutim, ogromnu odgovornost za stanje anarhije u kome danas obitava sistem nose stvaraoci reforme koji su, generalno, slijedili intencijama prethodnih modela – koncepcija iz doba socijalizma“, smatra dr Komar.

Reformisani sistem je preko svake mjere izložio i napregao ljekare na primarnom nivou zdravstvene zaštite (sestrinski poziv je praktički ugašen u Crnoj Gori), smatra dr Komar.

„ Osnovna ideja je zapravo sadržana u otvaranju potpune dostupnosti izabranih timova svima, u svakoj prilici i pobudi. Imlementacija tog sistema značila je uvođenje u stanje anarhije. Moguće je pomnijom analizom egzaktno pokazati štete koje je narodu Crne Gore donijela reforma sa početka dvijehiljaditih. Glavni, sasvim predvidljivi efekat reforme bio je uvođenje sistema zdravstva na primarnom nivou u stanje totalne anarhije“ Direktne posljedice su, kako navodi dr Komar u sljedećem:

Blokada rada ljekara u njegovim glavnim opsezima: posvećivanju prevenciji masovnih nezaraznih bolesti, ogledano najprije i najvidljivije u detekciji ranog maligniteta. Degradacija i urušavanje autoriteta zdravstvenog radnika, najprije ljekara, a totalno uništavanje sestrinskog poziva“.

Ljekari na primarnom nivou primorani su da u toku radnog vremena isprate i do 100 posjetilaca svojim ustanovama“, dodaje dr Komar.

„Moje kolege sjede u svojim ordinacijama doslovno svakog dana i do jedan i po sat poslije radnog vremena kako bi administrirali zahtjeve koji gravitiraju njihovim ordinacijama. O čemu ja ovdje govorim? Ljekar praktičar koji želi da izvrši i ispuni svoju svrhu, a to jeste provođenje efikasnog dijagnostičkog postupka i traganje za mogućim opasnim, ugrožavajućim patologijama može tu svrhu da ostvari samo na jedan jedini način: sprovođenjem pažljive i obuhvatne anamnestičke ankete. Takav postupak traži mir i vrijeme. Za nešto više od tri decenije, ja sam otkrivao rani malignitet samo onda kada sam sproveo takav postupak. Ono što želim sugerisati je sljedeće. Ukoliko se određeni “generatori sumnje” (skupovi simptoma, klinički znaci, čak slutnje) ignorišu, propuste u ordinaciji ljekara opšte medicine, vrlo je realno očekivati da će bolest ući u tok koji može voditi i njenoj neizlječivosti. Ovdje najprije ističem situacije obilježene aktivnim pristupom pacijenta. Druga ogromna i preovladavajuća skupina je obilježena pasivnim stavom pacijenta koji godinama sistemu prilazi sa zahtijevima za pružanje rutinerskih administrativnih usluga. Vjerujte mi, iz te skupine se regrutuje najveći broj osoba koje će se “najednom” predstaviti malignim oboljenjem u uznapredovalom stadijumu“, tvrdi dr Komar.

Kao dugogodišnji ljekar koji je  specijalizaciju opšte medicine izabrao (nije mu dodjeljena, jer druge nije bilo) godinama ukazuje:

„Neophodan je proaktivni model uređenja zdravstvenog sistema: od izabranih timova ka pacijentima, vraćanje medicinske sestre u medicinu i uvođenje norme za rad ljekara. Samo na taj način je moguće istinski unaprediti zdravstveni sistem koji obilježava višedecenijsko nipodaštavanje njezinog osnovnog, primarnog segmenta. Postojeći sistem je katastrofalno pogrešan i opasan. Samo uvođenjem norme kao hitne mjere i koraka, može se stabilizovati sistem do konačnih rješenja koja se moraju donositi ne na nivou političkih struktura, nego na nivou cjelokupnog sistema. Nemili događaj napada oružjem na ljekara u osnovi jeste i posljedica potpuno pogrešnog reformisanog sistema zdravstva u Crnoj Gori“, zaključuje dr Goran Komar.

The post Goran Komar: Napad na ljekara ukazuje na pogrešno reformisani zdravstveni sistem appeared first on Novski Portal.

“Reformisani zdravstveni sistem u Crnoj Gori koji je uveden, čini mi se 2007/8. godine, predstavlja promašen projekat. On, međutim, nije samo proizvod neinventivnosti, nepromišljenosti i politikantstva, on je i opasan.

Taj sistem je stvoren sa glavnom intencijom da učini neprestano dostupnim tzv. izabrani tim. No, vrlo je lako dokučiti i iz prakse najrazvijenijih zdravstvenih sistema u svijetu, i sopstvenog iskustva, da takva dostupnost ne znači i efikasnost sistema – njegov viši kvalitet. Naprotiv, ona predstavlja uvod u anarhiju.

Potpuno suprotan ovom načelu (sistemu) bio bi sistem planiranja posjeta pacijenata od strane izabranih timova. Brižljivo planiranje i racionalizovanje posjeta ljekaru. No, za takav koncept je neophodno uvođenje norme za rad ljekara i medicinskog tehničara (koga je inače domaći zdravstveni sistem praktički sveo na ništa). Potpuno je moguće kreirati takav sistem rada uz pomoć računarske obrade koji bi podrazumjevao temeljitu evaluaciju potreba pacijenata i građana i obrtanje stvari na drugu stranu, u sasvim drugom smjeru: od sistema ka pacijentu. Proaktivni pristup zdravstvenog sistema građanima. Dakako, da takav koncept uključuje dvosmjernost. Mogućnost prijavljivanja posjete, iznošenje namjere i potrebe.

No, takav proaktivni model podrazumjeva takođe zadovoljnog zdravstvenog radnika (naročito sestru koje se ovdje sjete možda na Dan sestrinstva) koji je obavezan normom – najbrižljivije isplaniranim mogućim brojem pacijenata koje tim može da primi.

Radikalna promjena sistema je posve neophodna i zbog porasta oboljevanja. Postojeći sistem ne obezbjeđuje vrijeme za ozbiljan rad ljekara koji treba da u postupku anamnestičke ankete i fizikalnog pregleda detektuje ozbiljno oboljenje. Život pacijenta oboljelog od maligniteta definitvno zavisi od pravovremenosti dijagnoze.

Reformisani sistem zdarstvene zaštite koji je ovdje zaživio prije oko dvadeset godina treba neodložno mijenjati. Jedan od produkata pogrešnog i u osnovi politikantskog postojećeg sistema je sestra koja ne djeluje u punom sestrinskom formatu. U našim ustanovama primarne zdravstvene zaštite mogu se vidjeti medicinski tehničari na šalterskim punktovima koji podsjećaju na poštanske službenike. Sestri je mjesto pored ljekara i što je još važnije pored pacijenta. Njena uloga je ogromna.

Osim toga, valja stvarati strategiju razvoja nacionalnog zdravstvenog sistema: postaviti temelje i modele. Da znamo tačno kako će sistem da izgleda za dvadeset godina. Ovdje uskoro neće imati ko da radi, a valja misliti i na to kako će da radi.

The post Dr Gran Komar: Posrnuća zdravstvenog sistema, uskoro neće imati ko da radi appeared first on Novski Portal.

Strateško opredjeljenje zdravstvenog sistema svake države leži u prevenciji i rješavanju masovne i po život opasne patologije: malignih i kardiovaskularnih bolesti. O tom problemu želim već dugo reći nekoliko riječi, nalazeći da je došao čas kada bih mogao plasirati određeno opažanje formirano tokom dugogodišnjeg rada u ambulanti opšte medicine u Herceg Novom. Ovdje se, skupa sa kolegama, suočavam sa dramatičnim porastom oboljevanja od malignih bolesti i izvjesnim, svakako uočljivim i teško mjerljivim po obimu, oboljevanjem od bolesti srca i krvnih sudova.

     Malignitet kao pojava je naravno zastupljen od kada postoji čovjek. Međutim, u vrijeme kada sam počinjao da radim, krajem osamdesetih godina prošlog vijeka, svaki novi slučaj u mom gradu izazivao je komentarisanja uposlenih ljekara. Hoću da istaknem činjenicu da ta pojava nije nikako imala obilježja masovnosti kako danas ima. Ne bih ovom prilikom govorio o opštepoznatim socijalno-ekonomskim efektima maligniteta. Govorim i želim da stavim naglasak na humani i medicinski aspekt koji vidim u količini patnje oboljelog. Bez obzira na ishod, terapeutske i prognostičke projekcije medicinske struke.

    Samo bih podsjetio da sam u proljeće 2016. godine uputio molbu svim izabranim timovima u ustanovi u kojoj radim da izdvoje dijagnoze oboljelih od malignih bolesti kako bih stekao sliku o stanju na opštinskoj teritoriji Herceg Novog. Prikladan članak objavljen je u popularnom časopisu „Medical“. Rezultati su bili veoma zabrinjavajući i na prvi pogled je bilo moguće opaziti porast oboljevanja od karcinoma digestivnog trakta koji se izjednačavao sa karcinomom pluća i kretao ka dostizanju trenda  karcinoma dojke.

Prekomjerno administriranje demotiviše, odvlaži empatiju i pažnju ljekara

Prije izvjesnog vremena, poznato je, kod nas je uvedena reforma zdravstvenog sistema koja podrazumijeva i kompjuterski unos podataka, uopšte, rad na kompjuteru. Uputnice se formiraju i izdaju kompjuterski. Cilj ovog članka je sadržan u generalnom opažanju i iskustvu svakog ljekara praktičara o pomjeranju fokusa sa pacijenta na monitor računara. Ljekar naprosto mora dovršiti svoju radnu smjenu obavljanjem prekomjernog administrativnog posla sa nevjerovatnim brojem tehničkih usluga i nerijetko ljekari ostaju u svojim ordinacijama poslije radnog vremena kako bi taj mehanički posao priveli kraju. Takav posao, takva profesionalna obaveza pripreme i štancovanja stotina uputnica je krajnje iscrpljujući i, zašto ne reći, demotivišući.

 Temeljni problem leži u broju korisnika u radnoj smjeni koji gravitiraju ordinaciji i koje treba administrativno ispratiti. Tako nešto niko ne može da postigne, a da takav angažman ne bude u sukobu sa stručnim i etičkim načelom i zahtjevom. Ljekar primarne linije nužno svoju pažnju dislocira ka mehaničkim radnjama usredsređen na monitor. Neću reći ništa novo (što ne zna svaki student koji prati praktičnu nastavu iz interne propedevtike) kada istaknem najviši zahtjev medicinske struke i svake druge struke: pažnja i empatija. Кako god mi danas, naročito u masovnim medijima proglašavali gotovo potpunu uspješnost u liječenju malignih bolesti, uvijek ističemo temeljni uslov: pravovremenost dijagnoze.

Malignitet je obično maskiran i brojna maligna oboljenja zadugo ne davaju kliničke znakove, pa ni nagovještaje. Za malignim oboljenjem se mora aktivno tragati. Za takvo traganje je potrebno vrijeme i ja kao ljekar praktičar koji taj postao radi bezmalo tri decenije (uvijek u svom gradu) znam da taj ljekar u ruci ima samo jedan instrumentarij. On se zove anamneza, anamnestička anketa. Svaki od nas je praksom razradio sopstveni postupak. Od toga veoma angažovanog i planiranog, iskustveno oblikovanog postupka koji se provodi ispitivanjem „po organskim sistemima“ zavisi u potpunosti otvaranje nepreglednog polja traganja za znakom ili znacima bolesti (Pri tom, svakako, pohvaljujem državne programe skrininga, na pr. kolorektalnog karcinoma).

Danas je lako baratati terminom inspekcija i anamneza, ali stoji pitanje: da li je to moguće? Tvrdim (i na sopstvenu štetu) da je nas ljekare najveći broj dijagnoza maligniteta iznenadio. Bolest je ležala skrivena. Svakako, mi smo praksom došli do pouzdanog stava o stepanu angažovanja dopunskih dijagnostičkih postupaka koji je u odnosu na doktrinarni stav sasvim prekomjeran. Ukoliko očekujete zaokružene kliničke slike – tada je već kasno za rješavanje problema? Ukoliko, a mi to jednostavno moramo, otpočnete lanac dijagnostike – traganja za bolešću i kada se problem ispolji oskudno ili monosimptomatski, vi ćete u usko stručnom pogledu biti doživljeni kao neozbiljan. Ozbiljnost i stručnost se tako u ovom zdravstvenom sistemu generalno ostavlja za ljekare na najvišem nivou koji se ispoljavaju kao nepogriješivi, jer imaju 100% „pogodaka“. Ali, tada je najčešće kasno za pacijenta.

Postoji opšti stav koji se i te kako osjeti i reflektuje na stanovništvo, da je ljekar opšte medicine manje vrijedan. Neću reći, a nije daleko od toga da tako mislim, da postoji jedan veoma raširen stav ljekara brojnih specijalnosti u bolničkim ustanovama regionalnog i nacionalnog karaktera o ljekarima u primarnoj liniji koji jeste nipodaštavajući. Vidite, kao dugogodišnji ljekar, dobro pamtim svaki slučaj koji sam otkrio (ili pravovremeno otkrio) i svaki propušteni. Ima i jednih i drugih. Nema gore stvari nego kada u januaru liječite čovjeka od upale sluzokože ždrijela ili grkljana (koju objektivno vidite), u martu od bronhitisa, a onda u julu gledate oboljelog od karcinoma bronha. Ne samo da svaki malignom ima svoju prirodu i svoj stepen malignog potencijala, nego i svaki organski sistem iskazuje veoma različite sposobnosti kompenzacije bolesti i mnogostrukih patofizioloških pomećaja u osnovnim linijama njegovog života i funkcionisanja.

Nipodoštavanje primarne linije zdravtsvene zaštite najveći problem za pacijente i društvo

 Od stručnog angažovanja ljekara primarne linije, da kažemo od izabranog tima, totalno zavisi mogućnost trasiranja linije dijagnostičkog postupka koja bi vodila ranoj detekciji maligniteta i ništa manje kardiovaskularnog morbiditeta. Za takav postupak ozbiljnog kliničkog rasuđivanja koji može biti pokrenut samo na jedan jedini način: izvođenjem anamnestičke ankete i mapiranjem tačaka – generatora sumnje.

Riječju, nipodaštavanje primarne linije zdravstvenog sistema je najmanji problem za ljekare primarne linije, a najveći za pacijenta i društvo u cjelosti.  To nipodaštavanje postoji.

Još jednom, rad ljekara u osnovnoj ambulanti je presudan za cilj koji je svugdje označen kao strateški i nacionalni: ranu detekciju maligniteta i kardiovaskularnog morbiditeta. Da bi se taj cilj ostvario, da bi hirurg u Podgorici mogao odstraniti mali tumor koji nije dao sekundarne depozite (mikrodepoziti, teško detektibilni najsavremenijim postupcima radiološke dijagnostike) ljekar u primarnoj ambulanti mora biti relaksiran i mora svoj fokus vratiti na pacijenta. Ako je ovo što sam iznio prihvatljivi i proklamovani cilj sistema i države, onda on danas u ovom modelu zdravstvenog sistema nije ostvarljiv.

Teško mi je i jednu riječ kazati o visinama dohodaka ljekara i medicinskih tehničara. Rad medicinskih tehničara je veoma odgovoran i neophodan sistemu. Njihov rad je, takođe, veoma temeljan i težak. Naprosto, moraju biti nagrađeni za svoj profesionalni rad.

Ovaj zdravstveni sistem takođe pati od teške kadrovske i svake druge nedovoljnosti mjesnih jedinica Službe hitne pomoći. Ovo posljednje što ističem ima karakter ugrentnosti u pogledu potrebe za intervenisanjem države.

Uvjeren sam da je neophodnan korak koji zdravstveni sistem treba da učini uvođenje norme za rad ljekara. Takav korak bi se nadovezao na izvijesne već predložene izmjene koje predviđa novi Zakon o zravstvenoj zaštiti.

The post Dr Goran Komar: Nekoliko opažanja o zdravstvenom sistemu u Crnoj Gori, dramatičan porast maligniteta   appeared first on Novski Portal.

Uprkos prijetnje menadžmenta da zaposleni ne smiju iznositi bilo kakve informacije izvan ustanove, kod dr Komara je, kako kaže, ipak, prevagnula želja, da iznese činjenice u interesu pacijenata. Jer, za sada, ništa ne mogu postići obraćanjem zdravstvenim vlastima i ukazivanjem koliko je to nepromišljen potez.

Dr Komar je vodio evidenciju putovanja pacijenata iz Herceg Novg u ambulantu Bijela, koju je dostavio i Novskom portalu.

“Ona je stravična i to samo od 6. juna za četiri dana putovanja pacijenata. Vidi se da su prisiljeni da putuju ljudi koji boluju od maligniteta, hroničnih nezaraznih bolesti, starci, otpušteni upravo iz bolnice poslije moždanih udara… To je kršenje prava pacijenata i etičkih i profesionalnih kodeksa sa kakvim se zdravstveni sistem Crne Gore nikada nije sreo”, jasan je dr Komar.

Objašnjenje menadžmenta da se pacijenti mogu preregistrovati kod drugih izabranih doktora nije validno, jer pacijentu se time ukida pravo i mogućnost izbora doktora. Odluka o razmiještanju izabranih timova narušava pravo izbora ljekara i kompromituje nacionalni zdravstveni sistem, kategoričan je on.

“Ovdje više nije riječ o premještenim doktorima, već o pacijentima. Nije rješenje da ovo prećutimo i istolerišemo. Osim toga nije učinjena ni usluga žiteljima Bijele, jer i dalje njihovi ljekari opslužuju svoje pacijente”, ukazuje dr Goran Komar.

Oglasio se i na svom FB profilu reagujući na izjavu predsjednika Opštinskog odbora SNP-a Herceg Novi, Milana Jančića, koji je zaposlene Doma zdravlja sa nedavnog protesta ispred zgrade, kao i razmještene u područne ambulante Igalo i Bijela, kvalifikovao kao neradnike.

“Obaviještavm javnost Herceg Novog i šire da sam od utorka 6. juna podnio preciznu evidenciju posjeta pacijenata područnoj ambulanti Bijela i njihovih srodnika ili ukućana koji su bili primorani da iz Hreceg Novog putuju u Bijelu. Obećavam vam da će ta činjenica, tako pomno vođena sa moje strane, biti predmet razmatranja nadležnih organa”, poručuje dr Komar.

The post Dr Komar: Zdravlje pacijenata iz Herceg Novog dodatno ugroženo putovanjem u ambulantu Bijela appeared first on Novski Portal.

„Svi građani Herceg Novog znaju da sam ja sa najbližim timom saradnika, ukazao na falsifikovanje potvrda o vakcinaciji protiv bolesti Covid 19 i o tome dao javne izjave. I pored toga, sada se protiv mene predaje krivična prijava u vezi sa tom problematikom. U periodu kovid epidemije, ja sam jedini direktor javne zdravstvene ustanove, koji je javno progovorio o falsifikovanju kovid potvrda i na naj način ukazao na nemjerljivo veliki problem prisustva kriminogene strukture unutrar zdravstvenog sistema Crne Gore. To je veoma jednostavna stvar. Oni zdravstveni radnici koji su bili spremni da krivotvore potvrde o vakcinisanju spremni su da u određenim situacijama učine bilo što drugo“, ističe dr Komar.

O tim lažnim kovid potvrdama on je, kako dodaje, obavijestio nadležne zdravstvene vlasti, a Tužilaštvu predao krivičnu prijavu protiv nepoznatih lica koja su izvršioci ovih dijela.

„Moje je djelo predaja krivičnih prijava protiv zdravstvenih radnika koji su krivotvorili potvrde o vakcinisanju. Što se tiče moga rada nikada u životu ni u jednoj djelatnosti kojoj sam pripadao, ili kojoj sam se bavio, nisam se okoristio niti jednim centom. Ponajmanje bih to mogao učiniti kao zdravstveni radnik. Ja sam bezmalo 30 godina nekorumpirani ljekar u Domu zdravlja, koji za svoje usluge nije uzimao novac kako su mnogi činili“, ustvrdio je Komar.

Napominje i da nikada tako nešto ne bi učinio ni zato jer je njegov pokojni otac takođe progonjen zbog ukazivanja na korupciju u zdarvstvu tokom 1973. godine i prognan je iz ovoga grada.

„Progon se nastavlja od strane Socijalističke narodne partije Crne Gore i njenih eksponenata u Herceg Novom“, zaključuje u reagovanju dr Goran Komar.

The post Dr Goran Komar: Krivična prijava protiv mene je progon SNP-a i njenih eksponenata u Herceg Novom appeared first on Novski Portal.

Naime, počelo je potpisivanje online peticije “Zaštitimo svoje pravo na izabranog doktora u Domu zdravlja Herceg Novi”. Za nju je povod odluka vršioca dužnosti direktora Đekića da izabranu dr Mariju Stanišić iz matične zgrade premjesti u ambulantu u Igalu. Riječ je o samovoji novog direktora i ukidanju prava na izabranog doktora, smatraju, pored ostalog, autor i potpisnici peticije, a Aleksa Đekić to za Novski portal dematuje.

Upoznajte se prvo sa sadržajem peticije koju prenosimo integralno:

“Dragi Novljani,

Ovih dana se susrećemo sa situacijom da će pacijenti dr Marije Stanišić ostati bez nje kao svog izabranog doktora u Domu zdravlja zbog samovolje novog menadžera, koji ima namjeru da dr Stanišić premjesti u ambulantu u Igalu.

Navodni razlog je da je u Igalo potreban ljekar specijalista, kako bi se unaprijedio rad ambulante. Stvarni razlog je potpuno druge prirode i nema nikakve veze sa navedenim.

Na ovaj način se urušava odnos oko 1800 pacijenata sa svojim izabranim doktorom. Na ovaj način se oko 1800 pacijenata odvaja od svog izabranog doktora. Na ovaj način se oko 1800 pacijenata u Domu zdravlja prepušta doktoru bez specijalizacije, a izabrali su da imaju doktora sa specijalizacijom.

Ugrožava se pravo građanima da biraju izabranog doktora, jer zašto se bira izabrani doktor ako će menadžer Doma zdravlja određivati koga će liječiti specijalista.

Možda će neko reći da dr Stanišić može svoje pacijente da prima i u ambulanti Igalo (nema sumnje da će ona to i raditi), ali to će dovesti do preopterećenja i „pucanja“ ambulante. Ambulanta Igalo ima oko 1500 pacijenata, ako se tome doda još 1800 pacijenata dr Stanišić, svima je jasno da je nemoguća misija da se toliki broj pacijenata liječi u tako maloj ambulanti. Propisom je određeno da izabrani doktor može imati najviše 2000 pacijenata.

Ako se uvede ova praksa, pacijenti će morati mijenjati svog izabranog doktora na svakih 5 mjeseci. To će biti nemoguće, jer svi izabrani doktori već imaju maksimalno dozvoljen broj pacijenata. Tako da će svaki put morati čekati satima ispred vrata dok dođu na red, jer izabrani doktor prvo prima svoje zakazane pacijente.

Svi dobro znamo koliki teret su doktori i svo ostalo medicinsko osoblje podnijeli u zadnjih nekoliko godina, sve iz razloga zaštite našeg zdravlja. Sada se pojavljuje neko nov, ko do sada nije imao dodira sa rukovođenjem zdrastvene ustanove, ko iz svojih, samo sebi poznatih razloga, želi da uruši taj dobro izgrađen odnos izabranog doktora i pacijenta. U ovom slučaju to je dr Marija Stanišić i njeni pacijenti, sjutra može biti bilo koji drugi doktor sa svojim pacijentima.

Zato je jako važno da ovu peticiju svojim potpisom podržimo svi kao građani Herceg Novog, a ne samo pacijenti čije je pravo ovom nepravednom i neobjektivnom namjerom i odlukom ugroženo.

Dragi Novljani, zbog svega gore navedenog, a najprije zbog zaštite svojeg prava da se liječimo kod svog izabranog doktora, potpišimo peticiju”.

Potpisivanje peticije je u toku, dr Stanišić već radi u ambulanti u Igalu, gdje su velike gužve. Na naše traženje da se oglasi povodom ove situacije, ona je odbila s obrazloženjem da je novi direktor cijelom kolektivu zabranio da se oglašavaju u medijima bez njegovog znanja.

Aleksa Đekić: Neću se osvrtati na peticije i pritiske

Dolaskom na čelno mjesto Doma zdravlja Aleksa Đekić postavlja i novu organizaciju rada i kako nam kaže, uvodi red, kojeg prethodno nije bilo. Objašnjava zato i da je dr Stanišić prebačena u ambulantu Igalo, “jer je trenutno tamo potrebna bolja služba zdravstvene zaštite”:

“Ne intesuje me što se piše po portalima i na mrežama. Ne mogu ulaziti u novska ćakulanja. Lično sam saopštio dr Stanišić razloge zbog kojih mora da ide u ambulantu. Ne gubi tom prilikom niti jednog pacijenta. Svi njeni dosadašnji pacijenti mogu ostati kod nje. Nisam zadovoljan prethodnim radom ambulante, kojoj gravitira veći broj stanovnika MZ Igalo i hoću da imaju bolju medicinsku zaštitu. To je jedini i iskreni razlog premještaja dr Stanišić. Dok sam ovdje neće niko određivati ni medijski, niti politički, šta će da se radi u Domu zdravlja”, kategoričan je Đekić.

Kaže i da razumije nervozu lokalnih čelnika povodom njegovog imenovanja, ali neće podleći ničijim pritiscima. Cijeni veoma i stručnost dr Stanišić.

“Ona je kao ljekar izuzetna i poštujem njen rad i nemam primjedbu. Ali ona mi treba trenutno za rad u Igalu. Možda će mi u sljedećem momentu trebati u Bijeloj. Formiraćemo PR službu i profesionalizovati odnos prema javnosti. Ona niije kažnjena, a nije ni tačno da su ugroženi njeni pacijenti ili oni iz Igala. Diskutabilno je da li je stvarno 1500 njih koji se vode na ambulantu u Igalu. Neće raditi sama, tu će biti bar dva puta sedmično i dr Đorđe Daničić, koji je tek završio medicinu, kome treba iskustvo”.

Đekić, čovjek koji je svoju profesionalnu karijeru počeo kao inspektor za ubistva i seksualne delikte u Budvi, pa je i tri godine bio jedini sa licencom načelnika komunalne policije, onda i komandir komunalne policije Herceg Novi 2017, ponavlja da neće podleći pritiscima. Tvrdi da svaki doktor kao i higijeničarka u Domu zdravlja imaju kod njega apsolutno ravnopravan tretman u poštovanju radne discipline i obaveza, te da radi u interesu javnog zdravlja.

“Moramo voditi računa o imidžu ove institucije i Ministarstva, uz to da pružimo adektvatnu zdravstvenu uslugu. Zato će građani Herceg Novog od danas imati na raspolaganju neurologa dva puta sedmično i hirurga pet dana u nedjelji. Riječ je prim. dr Rasku Guberiniću iz Beograda, kao i o dr Nenadu Sekuliću. To treba građani da cijene, a ne da li je neko u ambulanti u Igalu ili u Bijeloj. Bolje da su napisali peticiju da dobiju u Domu zdravlja kardiologa, jer je odlaskom dr Slobodana Guzine to mjesto upražnjeno”, naglašava Đekić.

Inače, on je potvrdio da će izabranim doktorima Doma zdravlja, kao i za svih 500 u Crnoj Gori biti od 1. januara smanjene plate oduzimanjem naknade koju su imali po osnonovu broja pacijenata, odnosno pregleda. To se desilo nesmotrenim potpisom u pregovorima granskog Sindikata, podsjeća on. Međutim, Đekić kaže da će nastojati da nađe model za stimuaciju doktora, ali da pri tom ne uđe u zonu krivične odgovornosti.

The post Nesuglasice sa ljekarom specijalistom ili unapređenje zdravstvene zaštite u Igalu? appeared first on Novski Portal.

„Još jednom ističem da sam smijenjen iz partijskih pobuda kako bi se izvršio razmještaj partijskog kadra. Ministar Šćekić ističe rezultate nadavnog izviđaja inspekcije koja je utvrdila posve beznačajne formalne propuste u ugovorima o djelu – nedostajuće stavke izostavljane od strane kadrovsko-pravne službe. Naša pravna služba je loša i pravi pogreške gotovo na dnevnom nivou“, tvrdi dr Komar.

U drugom segmentu koji predstavlja temelj optužbe, poput davanja naknada za rad u Komisiji za kontrolu kvaliteta Doma zdravlja, on navodi da su simbolične, te da to čine i činile su i druge ustanove.

„Dalje, kada ja kao direktor dobijem anonimne prijave povodom pretpostavljene, ili realne nepravilnosti, pa tu nepravilnost moram ispraviti momentalno, tada takva nepravilnost neometano egzistira u nizu ustanova u regiji. Ali, njih niko ne pita o tome. Ako bude potrebno, ovakve činjenice ću iznijeti. Dakle, pristup je selektivan i aktivno traga za punktovima u kojima je na osnovu beznačajnih formalnih propusta u aktima moguće odstraniti nepodobni kadar“.

Komar skreće takođe pažnju i na to što je nadležnim državnim organima ukazivao na pojave masovnog falsifikovanja isprava o vakcinisanju protiv bolesti kovid -19 u državi.

„Finansijsko poslovanje Doma zdravlja je bilo besprekorno. Ustanova je u dijelu koji je važan, a to je održavanje i unapređenje zdravstvene zaštite ostvarila rezultate u vrlo teškom periodu.To je važno, a sve drugo je sasvim sporedno. Ministarstvo je dobilo moj pregled postignutih rezultata. Podobnima i politički obezbijeđenim prije moga mandata se ovdje nikada nije uputila bilo kakva inspekcija“, tvrdi on.

Ponavlja da “beznačajni formalno-pravni propusti ne mogu biti razlog za nečije smjenjivanje, već zahtijev za popravljanjem nedostataka, što je brzo i učinjeno“.

„Ne smjenjuje se nekorumpirani ljekar sa trodecenisjkim stažom u ovoj ustanovi sa dužnosti direktora zbog takvih stvari. Naročito nije džentlmenski razriješavati dužnosti direktora koji je ustanovu vodio u najtežem njenom periodu gotovo svakodnevno radeći u ordinacijama, kovid ambulantama, kućama sugrađana oboljelih od kovid bolesti i još mnogo toga“, ističe dr Komar.

O novopostavljenom direktoru, kako zaključuje, ne zna ništa i ni jednom riječju se ne izjašnjava o tom sugrađaninu. Smatra, kao i mnoge njegove kolege, da zdravstvenu ustanovu može da vodi isključivo ljekar. I za to, poručuje, ima argumente.

The post Dr Goran Komar: Smijenjen sam iz partijskih pobuda appeared first on Novski Portal.

Ista je to scena i ista je to matrica koja grad Herceg Novi zavija u crno već preko trideset godina, tvrde oni dodajući: „Ništa nova, ništa nova.“

„Ta se matrica ogleda u nepoštovanju obrazovanja, pređašnjeg iskustva ili reputacije koju u jednom gradu ima direktor koji se smjenjuje, te u potpuno nevjerovatnom „grlom u jagode“ srljanju novog kandidata bez iskustva u datoj oblasti, ali sa direktivom i političkom podrškom partije sa centralom u Podgorici. Na isti način je ista politička partija i ista Vlada izabrana glasovima DPS-a i SDP-a pokušala da smijeni i direktora Instituta Igalo, doktora Sava Marića, na šta je reagovala hercegnovska javnost i spriječila nasilje nad sopstvenim gradom. „Ništa nova, ništa nova“, navode iz Novske liste.

Jedina novina koju su u matricu uključili predstavnici SNP i ministar izabran glasovima DPS-a i SDP-a jeste ta što ovog puta nisu imali hrabrosti da najave ovakvu odluku, niti da navodne razloge za smjenu direktora iznesu pred javnost prije donošenja same odluke, ukazuje Novska lista.

„Uglednog Kamenjanina, Novljanina i Bokelja, doktora Gorana Komara, smijenili su putem uručene koverte. Nismo se nadali da će se afera „Koverta 2“ desiti upravo u našem gradu, ali znajući odakle je koverta došla i koliko je koverta svojstvena državnoj političkoj sceni u Podgorici, ipak moramo reći, „Ništa nova, ništa nova.“

Na kraju, treba ponijeti i dio odgovornosti, smatraju u Novskoj listi.

„Postavlja se pitanje da li smo bolje i zaslužili ukoliko vlast u našem gradu radi isto? Da li je u redu da očekujemo da se Podgorica odnosi bolje prema nama ukoliko se i u Herceg Novom u javnim preduzećima i službama ugledni direktori sa strukom i sjajnim rezultatima za sobom mijenjaju kandidatima bez iskustva, koji „grlom u jagode“, uz političku podršku, srljaju na nova direktorska mjesta? Pardon. I ti kandidati imaju političku podršku centrala u Podgorici. „Ništa nova, ništa nova“, zaključuju u reagovanju iz Novske liste.

The post Novska lista o smjeni dr Gorana Komara – „Ništa nova, ništa nova!“ appeared first on Novski Portal.