Konačno, ove godine bi trebalo da Morsko dobro izradi glavni projekat sanacije i mogućeg proširenja lukobrana, kako bi ona dobila status trgovačke luke, kazao je Ukropina pozivajući se na dogovor s predstavnicima Morskog dobra.

To je, međutim, za opoziciju, kao i neke odbornike vlasti apsurdno. Tako je odbornik Novske liste, Vojislav Ilić, podsjetio da je Gradska luka imala riješen pravni status samo od 2007. do 2009. godine kada je imala validan ugovor sa JP Morsko dobro. Provjeravao je plan koncesija i uočio da država ne predviđa za 2026. godinu davanje dugoročne koncesije za gradsku luku, te da je upravljanje dijelom obale i akvatorijuma nedefinisano.

Odbornica Građanskog pokreta „Idemooo“ Olivera Doklestić ukazala je da usvajanje izvještaja znači samo formalnost, a sušina je da je jasno da direktor Božo Ukropina nema podršku ove vlasti, te da s obzirom na to da nema finansijskog izvještaja nemaju ni osnovu za raspravu.

„Čini mi se da ovo ozbiljno pitanje Opština ne može riješiti samostalno, a luka je “obraz grada i na žalost Herceg Novi je grad na Morskom dobru, a ne na moru”, istakla je ona.

Odbornik DPS-a, Nebojša Kaluđerović, smatrajući da je luka ključna za razvoj grada, naglasio je i da je u prošlogodišnjem izvještaju bilo sve tačno navedeno što treba uraditi da se popravi stanje u Gradskoj luci, ali svi problemi su ostali do danas. Čak u budžetu za 2026. godinu ni centa nije predviđeno za ulaganje.

Objašnjavajući da Gradska luka nije luka, te da je Agencija formirana samo za obavljanje komunalne djelatnosti od javnog interesa – održavanje gradskog pristaništa, odbornik Novske liste i poslanik PES-a, Jovan Subotić je kazao da je dobro što je konačno usvojen Zakon o lukama, usklađen sa evrospkim propisima.

To je dokument kojim se daju smjernice Opštini šta treba da preduzme da bismo imali luku od lokalnog značaja i javnog interesa. Zato, po njemu, u ovoj godini treba da počne proces registrovanja Gradske luke Škver u gradsku luku.

Neka ranija zakonska rješenja onemogućavaju Opštinu Herceg Novi da gazduje onim što je njeno, primjetio je odbornik Demokrata, Boro Lučić, pa zato Gradska luka nema riješen pravni status, a grad je izgubio sidrište i Luku Zelenika, pilotažu, Brodogradilište u Bijeloj. Ti zakoni su donijeti prije 2020.godine, ukazao je Lučić.

“Nismo džabe iz Opštine tražili da se ukine Morsko dobro, jer se preklapaju nadležnosti s Miinistarstvom pomorstva i Opštinom”.

Na primjedbu iz opozicionih redova da se ne zna gdje je predviđenih 100 hilajda eura za glavni projekat sanacije lukobrana, koje je Opština opredijelila lani budžetom, Božo Ukropina, je kazao da je taj posao preuzelo Morsko dobro.

Predsjednik Opštine Stevan Katić, odgovarajući odbornicima DPS-a na kritike da je imao dovoljno vremena dok je bio u vlasti još u vrijeme SNP-a i Dejana Mandića da se pozabavi statusom Luke, kazao je da su upravo iz DPS-a bili idejni tvorci lošeg Zakona o morskom dobru. Zato se Opština apsolutno zalaže da se on promijeni i da se obala vrati u ingerencije lokalne uprave.

“Gradska luka nema godinama ni ugovor s Morskim dobrom. Čak ga nije imao ni kada je od 2014. do 2017. bio direktor iz DPS-a. Jesmo li mi, gospodo iz DPS-a, dali Ugovor o zakupu dijela luke, ili ste to dali vi, odnosno vaša vlast? Zašto ne kažete tu činjenicu da imate stogodišnji zakup privatnog lica dijela luke Škver, plaže i jednog dijela akvatorijuma? Jedan od zakupaca tog ugostiteljskog objekta na Škveru je vaš partijski kolega, nekadašnji odbornik? Želimo da uspostavimo standarde luke Škver gdje imamo privatnu imovinu koja je pod zakupom na još 70 godina. I kako onda voditi računa, kako ograditi prostor, kako tu uspostaviti bezbjednost? Ta priča vam ne odgovara, zato što se zna da ste vi, odnosno vaši prethodnici, vinovnici svega ovoga i svih problema koji se trenutno dešavaju u luci Škver”, poručio je opozicionom DPS-u, Katić.

On je objasnio da je postignut dogovor da će Morsko dobro ove godine finansirati projekat proširenja i sanacije lukobrana. Određena sredstva su već dodijelili za uređenje platoa kod spomenika kralju Tvrtku.

Katić je potvrdio da je prethodnih godina dobro sarađivao sa Ukropinom , te da su uradili što su mogli kao lokalna samouprava, jer “važno je da je luka samoodrživa, da nije potrebno dodavati  određene subvencije Opštine”.

Primjetio je i da u Agenciji radi optimalan broj zaposlenih, da luka funkcioniše, a menadžment vodi računa o redu među svim korisnicima.

Borivoje Vuković iz DPS-a ipak, uzvraća da Herceg Novi i njegovi građani imaju problem sa ovakvom gradskomn lukom i čudi ga što iz vlasti smatraju da Kotor “sapliće noge” Herceg Novom. Jer, tamo su na vlasti Demokrate, kao i u Herceg Novom. Osim toga za njega je simptomatično što se sada “gura” status trgovačke luke.

“Nama pričate da sve sistemski urušavamo, a vi i vaši direktori sistemski otvarate firme. Sve će doći na vidjelo”, kazao je Vuković.

Odbornik URA-e Nikola Radman apelovao je na odbornike da podrže Plan i program rada Agencije za gazdovanje lukom, bez obzira na manjkavosti, jer se neusvajanjem direktoru i svima otežava dalji rad u isčekivanju rekonstrukcije. Zato “dajmo vještačko disanje Ukropini”, kazao je Radman.

Na kraju, odbornici su sa 19 glasova za, osam protiv i pet uzdržanih usvojili Plan i program rada Agencije za gazdovanje lukom Herceg Novi za ovu godinu. To je samo jedna od 19 tačaka dnevnog reda trećeg nastavka sedme sjednice Skupštine koja je počela pred kraj prošle godine.

The post Gradska luka nije luka, a biće lokalna, možda i trgovačka!? appeared first on Novski Portal.

„Za devet mjeseci ove godine imali smo 37% više plovila nego prošle godine. Do kraja godine bićemo sigurno na nekih 85% prometa iz 2019. godine, što je sjajno. Biće ovo rekordna godina poslije pandemije korona virusa“, navodi za Novski portal, izvršni direktor Agencije, Božo Ukropina.

Nautička sezona još nije završena. I sinoć su bili puni vezovi, dva guleta na vrhu mula, katamarani koji polako napuštaju zbog najavljenog nevremena. Trebalo je da ostanu par dana. U Agenciji i dalje očekuju dolazak turističkih brodova ako u oktobru bude bar deset lijepih dana.

„Sezona nam je počela od maja i onda su dolasci brodova bili sve bolji, pa su jul i avgust 25% bili bolji nego lani. Iz okruženja nam je dolazilo u toku dana 4 do 6 turističkih brodova, Vesna, Lipovac, Budvanka, Anita, Marija D…Nekoliko njih je ostajalo i po mjesec. Prosječna iskorišćenost vezova je bila 80%. Iako je vrijeme bilo loše u septembru takođe je taj mjesec bio bolji od prošlogodišnjeg, za 23%“.

Da nije ovakvo vrijeme u oktobru u Agenciji bi već imali dobre rezervacije i ne bi bilježili otkazivanja, dodaje Ukropina i ističe i dobru stvar za poslovanje Gradske luke.

„Ostali smo interesantni čarterima na jedan dan i vraćamo se s našim malim kapacitetima na to tržište uprkos savremenih marina Lazure i Portonovi“.

Inače, u najavi velikog juga večeras i sjutra u Agenciji za gazdovanje Gradskom lukom se plaše udara velikih valova i hoće li izdržati lukobran koji godinama čeka obnovu.

The post Rekordna godina za Gradsku Luku Herceg Novi, 37% više plovila appeared first on Novski Portal.

Ostaju nekoliko sati ili dan, dva, tri ili duže nautičari nemaju primjedbe pogotovo na cijene koje su povoljne i nijesu mijenjane. Za plovilo od 12 m na primjer dnevni vez je 54 eura,sa vodom, strujom, taksom, kaže nam direktor Agencije za gazdovanje Gradskom lukom, Božo Ukropina.

“Nautička sezona koja je počela od maja bolja je nego lani za 25% i u Agenciji smo zadovoljni. Pogotovo jul je bio bolji, čak i preko 25% više plovila, jun 15%. Uplovljava isti broj turističkih brodova “Lipovac” i “Budva”, ali su sa više dolazaka. Imamo više čartera”, ističe Ukropina.

Studija

Konačno je pri kraju izrada studije za rekosntrukciju lukobrana, što sa 36 hiljada eura, bez PDV-a, fianansira Morsko dobro.

“To je za nas jako dobro jer poslije studije možemo da radimo idejno rješenje i projekat sanacije. Ako bismo do Nove godine završili taj idejni projekat mogli bismo da konkurišemo za sredstva budžeta države, Morskog dobra i Opštine za sanaciju, Ispitivanja su sva završena ovih dana, a studiju je uradila jedna firma iz Bijelog Polja. Dobiću je narednih dana.”

Georgiev “otkrio” ko je vlasnik akvatorijuma

Zanimljivo je da se od 2009. godine priča o neriješenom statusu hercegnovske luke uprkos brojnim pokušajima i inicijativama Agencije i lokalne samouprave upućenim ka Vladi, Morskom dobru i Lučkoj kapetaniji. Rješavanje imovinsko pravnih odnosa na području Gradske luke ključno je, kako bi se luka dala na upravljanje lokalnoj samoupravi. U Morskom dobru pokrenuto je niz procedura kako bi riješili to pitanje. A zapravo status je riješen, potvrđuje Ukropina:

“Kada je bio u julu koncert Vlada Georgieva u Gradskoj luci otkrili smo, nekim čudom, da je država vlasnik, a ne sportski klub ribolovaca. Imamo bolju poziciju sada da bismo lakše došli do ugovora o koncesiji. Nekada smo bili upisani kao korisnici dijela obale kojom gazdujemo, a 2020. godine je država ukinula to pravo korišćenja i sada je ona korisnik i vlasnik. To se desilo i sa platoom iza naše kućice na ulazu u luku, gdje su ribari. Sada pretpostavljam i da će grad dobiti pravo prvenstva prilikom davanja koncesije za akvatorijum luke. Na korak smo rješenja koji nam je ključan, a to je koncesija. Uredićemo konačno ovaj najatraktivniji dio grada”, uvjeren je Ukropina, koji nije zagovornik ukidanja Morskog dobra.

Agencija godinama ima šest, isti broj zaposlenih. Prvi put su ove godine zaposolili jednog sezonca, jer im je jedan radnik otišao u penziju. Računaju da će imati odličnu nautičku sezonu do oktobra, već sjutra stižu i prvi nautičari iz Izraela.

The post Gradska luka Škver tražila godinama već riješen status, nautička sezona bolja 25% nego lani appeared first on Novski Portal.

Brodovi, jahte, barke za sada su na vezu u akvatorijumu Gradske luke Škver, ali valovi i do 4 metra prebacuju lukobran, pa je mulo potopljeno. Ovakvo jugo nije bilo skoro, kaže za Novski portal, direktor Agencije za gazdovanje Gradskom lukom, Božo Ukropina.

„Odavno nije bilo ovako, 2019. doduše i ovo sada, baš je rizično. Od 9 i po sati jutros su krenuli udari i ne staju. Valovi prebacuju lukobran, nadamo se da će se poslije 13 sati malo vjetar da se smiri. Sada je baš urnebesno, veliki je plimni val i talasi su kao na Atlantiku, do 4 metra“, navodi Ukropina i potvrđuje da su sva plovila za sada vezana i bezbjedna.

Kiša nije jaka pa nema potapanja barki u akvatorijumu hercegnovskog zaliva, ali nikome ne pada na pamet da isplovi.

Brodovi „Loro“ Radivoja Begovića, koji gotovo po svim uslovima plove tri puta dnevno da bi održavali javnu morsku liniju Hecreg Novi-Rose i obratno, jutros su na vezu.

„Moru nikad nije vjerovat’. Dosta je uzburkano i rizično ploviti. Znao sam da će biti ovako još rano i stvarno je nemoguće isploviti, neću da se šalim. Rose plutaju, preko 30 cm prekriva rivu, u avlije kuća je voda 15 cm, nanose valovi stalno. Još je sada vjetar povoljan jugoistočni, ako okrene na jugozapad biće gore“, priča Begović.

Udari vjetra o preko 15 m u sekundi i veliki talasi još više oštećuju lukobran u Gradskoj luci, koji odavno treba sanirati i zaštiti. Odužio se previše tender za studiju koja treba da pokaže kolika su oštećenja i da krene onda posao.

The post Moru nikad nije vjerovat’, valovi do 4 metra, potopljeno gradsko mulo, Rose… appeared first on Novski Portal.

“Iz godine u godinu se pokazuje da je septembar najbolji mjesec za nautičku sezonu. Ove godine jul i avgust bili su slabiji od juna i vjerovatno će biti od septembra, sve ukazuje. Čak i maj sa lošim vremenim je bio dobar, jun takođe. U julu je došlo do potpunog pada prometa. U avgustu je bilo nešto bolje s turističkim brodovima, a onda je nakon par dana bure u septembru krenuo odličan promet”.

Ovih dana u Gradsku luku uplovljavaju u prosjeku svakog dana do četiri turistička broda, a vezove zauzimaju i čartreri, po pet brodova na kraćem boravku. Osim domaćih turističkih plovila na dužem vezu su tu još od tri do pet plovila iz drugih gradova i država. Bilo je ovog septembra i par grupa po desetak plovila.

“I za 26.septembar imamo najavu za dolazak osam katamarana i dvije jedrlice. Očekujemo i čartere iz Dubrovnika sa Englezima. Još dolaze naši izletnički brodovi “Vesna” i “Budva”, “Lipovac” i “Batuta”, tako da smo više nego zadovoljni. Bili smo i sponzori manifestacije Big game fishing, pa je stvarno bila odlična popunjenost da bih volio da je svaki mjesec kao septembar”, priča Ukropina.

Ovo neće biti rekordna nautička sezona za novsku luku sa 42 veza, ali ako se zna da će i početak oktobra biti dobar, onda će u svakom slučaju godina biti bolja od prošle. U odnosu na onu 2019, lani je popunjenost bila oko 65 odsto, ali Ukropina očekuje da će ove godini biti bolji.

Odužilo se, međutim, definisanje statusa luke. Vladi u tehničkjom mandatu to nije prioritet, dodaje Ukropina. U Agenciji čekaju novu Vladu da se pozabavi tim akutnim pitanjem za Herceg Novi, ali i Morsko dobro.

“Tražili smo na kraju prošle godine da se bar granice Luke definišu, međutim odgovara nije bilo, ni iz Lučke kapetanije, niti iz Morskog dobra. Oni su to samo proslijedili Vladi, Ministarstvu održivog razvoja i turizma i tu je sve stalo”.

Prolongira se i početak sanacije oštećenog i podlokanog od valova lukobrana. Iako je prije više od tri mjeseca JP Morsko dobro raspisalo tender za izradu studije sa potrebnim podlogama za rekonstrukciju lukobrana, tender je zaustavila žalba jednog od ponuđača.

Za razvoj nautičkog turizma grada neophodna je bolja infrastruktura, a posebno bi mnogo bi značile pokretne stepenice, ili lift od Škvera do Starog grada. Međutim, to više niko ni ne pominje.

The post Septembar bolji od glavne sezone u Gradskoj luci Škver appeared first on Novski Portal.

“Slično je bilo i u junu, ali sada je nekako promet pao, iako imamo dobrih najava od 20.jula. Čarteri, koji treba da nas “izvuku” iz finansijskih nevolja su u padu na 60%. Ove sezone imamo samo jedan turski gulet, od dvije kompanije sa kojima smo sarađivali. On dolazi jednom sedmično. Takođe, turistički brodovi iz okruženja ne rade u punom kapacitetu, a dolazilo je do prije korone po devet brodova. Sada je to najviše dva, tri, četiri dnevno”.

Usluge Gradske luke kroz čarter rezervacije mogu da koriste jedrilice i katamarani od deset do 18 metara i turistički brodovi iz okruženja dužine od 20 do 35 metara. Sada svakog dana samo dolaze “Vesna” i “Lipovac”. “Budva” nije ustaljena, kao ni “Batuta” i “Posejdon”, nema “Vesne 2”, niti “Lipovca 2”, “Marije”…

“Ne znamo što je razlog za izostanak turističkih brodova, da li izmijenjena klijentela u hotelima i nedostatak turista iz Rusije i Ukrajine? Trebalo bi da to nadomjestimo plovilima koji su na stalnom boravku i čarterima, iako je u julu drastičan pad uplovljavanja jedrlica. No, s mora gledam i naše plaže, a to nije slika u skladu sa ovim datumom sezone, a ni zvaničnim podacima o posjeti”, primjećuje Ukropina.

U Agenciji vjeruju da će se, ipak, finansijski izvući ove godine, uz one koji na duže koriste neki od 40 raspoloživih vezova u luci , te čartere u septembru ili oktobru, ali “to nije to”, kaže Ukropina.

Bez ragula i pravnog statusa, sanacija lukobrana od jeseni?

Osim toga razvoj i sanaciju Gradske luke i dalje koči neriješen pravni status, pa ona jedina u regionu djeluje mimo zakonskih regula. Ovdje priželjkuju model poput tivatskog Kalimanja, koja ima sve uslove za boravak nautičara, video nadzor…Ali, nikako da se pomire interesi tri vlasnika-korisnika akvatorijuma, odnosno Opštine, JP Morsko dobro, te sve uskladi sa zakonskim propisima. To nije pošlo za rukom niti jednoj Vladi do sada.

Stari lukobran se godinama urušava pred udarima juga i velikih valova, a popušta i pristanište, koje nema mogućnost vezivanja većih plovila.

Studija sa potrebnim podlogama i idejnim rješenjem sanacije-rekonstrukcije lukobrana Luke Škver, radi izrade glavnog projekta, koštala je Morsko dobro skoro 40 hiljada eura. O njoj se priča već godinu, a biće gotova na jesen, vjeruju u Agenciji.

Prema riječima Ukropine, dobro je što je prošao njegov predlog na lokalnoj Skupštini da se 50 odsto sredstava od prodaje opštinsog placa na Žvinjama preusmjeri za rekonstrukciju lukobrana. Preostali iznos tražiće od JP Morsko dobro.

The post Gradska luka u Herceg Novom u nautičkoj “julskoj rupi” appeared first on Novski Portal.

Kako je predviđeno tenderom neophodno je izvršiti geodetsko i batimetrijsko snimanje terena na prostoru (kopno i more) i uraditi situaciju terena u digitalnom obliku, u geo-referentnom državnom koordinatnom sistemu, u odgovarajućoj razmjeri (1:200; 1:250).

Takođe, tenderom je predviđeno izvođenje 5 istražnih geomehaničkih bušotina prema skici 1 (u trupu lukobrana na 1m od valobranskog zida luke Škver), dubine 10 do 15 m.

Projektni zadatak dat je u sklopu Tenderske dokumentacije, dok je UTU izdao Sekretarijat za prostorno planiranje i izgradnju Opštine Herceg Novi.

Podsjetimo, stanje lukobrana u luci Škver je odavno loše, što se primjeti i golim okom, a na to su upozoravali i stručnjaci još prije dvije godine kada je rađeno istraživanje. Oštećenje je evidentno, pogotovo nakon jakog juga koje je zimus izbilo i odnijelo nekoliko velikih kamenih blokova. Ali, možda veći problem je ono što se ne vidi, a čuje se, jak huk i veliki hidropotisak koji se javlja ispod pristaništa, rekao je ranije našem portalu direktor Luke, Božo Ukropina.

The post Ponovljen tender za izradu studije sanacije lukobrana appeared first on Novski Portal.

Ogromna je i opsna rupa na mulu, izbijene su kamene ploče, neke i u moru potopljene, a valovi su izbili iz ležišta i strujni kabal kojim se napaja javna rasvjeta. Službenici Službe za kontrolu u JP Morsko dobro” su izvršili obilazak i konstatovali dodatno oštećenje lukobrana, koje je prouzrokovalo jako nevrijeme u noći izmedju 17. i 18. januara ove godine, potvrdili su Novskom portalu u Morskom dobru.

“Oštećene su elektroinstalacije i plato na lukobranu koje je potrebno hitno sanirati. Postojeći stubovi javne rasvjete na lukobranu nisu u funkciji, oštećeni su kablovi za napajanje, razvodna kutija za jedan stub javne rasvjete je oštećena i nije adekvatno obezbijeđena, pojedini kablovi su izvučeni iz fuge/ležista. Uslijed oštećenja na lukobranu je došlo do izbacivanja kamenih ploča iz betonske podloge. Ukupno je izbačeno iz betonske podloge 10m2 kamenih ploča. Veći dio kamenih ploča je djelovanjem mora sklizunulo/gurnuto u akavatorijum i nije ih bilo moguće uočiti na dnu zbog slabe vidljivosti. Postojeći dio platoa površine 250m2 je oštećen i došlo je do pomjeranja većeg dijela kamenih ploča, pucanja fuga, proširenja istih”.

U narednom periodu, Javno preduzeće će obaviti detaljnu stručnu analizu stanja lukobrana, a sve zarad pripreme za sanaciju operativne obale u luci.

Do ljeta planski dokumenti za rekonstrukciju luke

U toku je izrada Studije, koja će pokazati šta je sve neophodno uraditi u rekonstrukciji lukobrana. Nevrijeme, međutim, traje i valovi podrivaju i prekivaju pristanište. Na pitanje, mogu li iz Morskog dobra prije izrade Studije reagovati i obezbijediti lukobran, nijesmo dobili potvrdan odgovor, već informaciju da je u toku 40 hiljada eura vrijedna izrada Studije sa potrebnim podlogama za sanaciju – rekonstrukciju lukobrana luke Škver.

“Nakon dobijenih podataka iz navedene Studije, pristupiće se izradi Idejnog rješenja i Glavnog projekta za sanaciju-rekonstrukciju lukobrana luke Škver, za koji su takođe predviđena sredstva. Realizacija obje javne nabavke očekuje se u prvoj polovini tekuće godine”.

Tek nakon izrade glavnog projekta za sanaciju-rekonstrukciju lukobrana luke Škver, Javno preduzeće Planom korišćenja sredstava za 2024.godinu, predvidjeće sredstva za izvođenje radova na sanaciji rekonstrukciji lukobrana, objasnili su iz Morskog dobra.

Cijelu situaciju otežava i neriješen pravni status Luke Škver, jer ne postoji zaključen ugovor zbog imovinsko pravnih odnosa tj. upisanih prava vlasništva i prava korišćenja na objektima ( na kat. parcelama 656/1, 656/3 i 656/4 K.O. Herceg Novi – Škver), koja imaju Agencija za gazdovanje gradskom lukom Škver, BD „Jugole Grakalić“ i PVK „Jadran“, dok je akvatorijum u državnom vlasništvu.

“Na koncesiju ili na tender o zakupu se ne mogu dati lokacije i objekti na kojima su upisana prava vlasništva i/ili korišćenja. I pored brojnih inicijativa prema nadležnim institucijama Javnog preduzeća, do danas su ostala neriješena pitanja upisanih prava na lučkom zemljištu i lučkoj infrastrukturi, koja nijesu u skladu sa sistemskim rješenjem i predstavljaju smetnju u realizaciji koncesije, a samim tim i regulisanju korišćenja ove luke”, tvrde u Morskom dobru.

Sa druge strane, kako dodaju, nijednim planskim dokumentom nije prepoznat zahvat Luke Škver, kako kopneni tako i njen akvatorijum, što je takođe jedan od preduslova za dobijanje koncesije.

“I u ovom slučaju inicirali smo donošenje Državne studije lokacije za Sektor 3 ili dio Sektora 3 koji obuhvata luku Škver (Topla, Herceg Novi, Savina) Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, kojom će se definisati granice zahvata Luke Škver, samim tim urbanističke parcele, tj.namjena i površina iste”, ističu iz ovog javnog preduzeća koje, kako uvjeravaju želi da obezbijedi pravni i zakonski okvir za privredno korišćenje državne imovine, odnosno lučkog područja.

Inače, u toku je kontrola obalnog područja u svim primorskim opštinama, nakon koje će Morsko dobro pristupiti sanaciji ostećenih djelova radi pripreme predstojeće ljetnje turističke sezone.

The post Sanacija lukobrana Luke Škver tek iduće godine: Prvo studija, idejni i glavni projekat appeared first on Novski Portal.

Mulu je neophodna hitna sanacija tog dijela, a to će uslijediti čim vremenske prilike dozvole, potvrdio je našem portalu direktor Luke, Božo Ukropina.

Zaštita sa spoljne strane je popustila, a alarmantan je i hidropotisak koji se javlja, zbog toga ploče i iskaču.

“Pokazalo se ono što znamo svih ovih godina da je naš lukobran u jako lošem stanju. Neke ploče su završile u moru, moramo ih izvaditi i što prije sanirati mulo, zbog pješaka i eventualno klijenata koji će biti u luci”.

Ukropina veliku nadu polaže u studiju koju planira da uradi Morsko dobro, za šta je i raspisan tender. Ali, ima li se vremena, kad je situacija na lukobranu sve opasnija?

“Dobro smo zakasnili. Od 1955. godine niko ništa nije radio, osim jednog malog poteza kod Admirala i taj dio je pokazao stabilnost, nije došlo do izbijanja ploča. Bojim se da je došlo do pomjeranja velikih kamenih blokova na kojima leži pristanište i nasipa koje je more dobro ispralo. To se sada i vidi na mjestima gdje nema ploča”, navodi Ukropina.

Na zimovniku u Gradskoj luci je 12 brodova.

Gradsku luku u Herceg Novom 70-tih godina devetnaestog vijeka izgradila je Austrougarska koja je tada upravljala Bokom, a današnje gabarite dobila je 50-tih godina prošlog vijeka. Lukobran je dug 200 metara, a širina je od 6 do 15 metara.

The post Lukobran u Gradskoj luci se opasno urušava, potrebna hitna sanacija appeared first on Novski Portal.

Veći brodovi mogu sidriti SW-WSW od glave lukobrana na dubinama od 13 do 15 metara na pouzdanom muljevitom dnu. Zimi se ova sidrišta ne mogu koristiti zbog zbog velikih valova od SE i SW vjetrova.

Inače, protekla sezona u početku nije obećavala, jer je posjeta tokom juna i jula bila ispod očekivanja. Ipak, tokom avgusta i septembara sve je bilo znatno bolje, rekao je za naš portal direktor Agencija za gazdovanje Gradskom lukom, Božo Ukropina.

„Pandemija, ali dešavanja u Rusiji i Ukrajini uticali su na početak sezone i manju posjetu. U odnosu na prošlu godinu posjeta je bila bolja, ali u odnosu na 2019. to je 60% plovila koja su boravila u luci. Posjeta iz rekordne 2018. godine će se teško ponoviti, pogotovo u uslovima koje imamo. Ukoliko bi se riješio pravni status Gradske luke, sigurno bismo poboljšali poslovanje i realizovali planove na kojima radimo“, kaže Ukropina.

Trenutno u Gradskoj luci pojačavaju vezove postavljanjem blokova, da bi bili što sigurniji. Skidaju i mostiće koji nisu bezbjedni na pristaništu, jer dešava se da ih jaki valovi otkinu.

The post U Gradskoj luci 14 domaćih plovila appeared first on Novski Portal.