“Biće ovo katastrofalna godina za pčelare. Nikada grđa. U Mojdežu je i bilo nešto prinosa, ali na Vrbanju je katastrofa. Vrcao sam med 1. juna, a od tada nije bilo kiše. Od 1. avgusta nema kapi unosa. Više nema polena u prirodi i pčele nemaju uopšte legla. Ne znam kako će uopšte prezimiti ovu zimu. Ljetnje pčele sada odumiru, zimske treba da se rode, a ne proizvode se, jer nemaju legla. U zimu će ući slaba društva. Ja ih imam dovoljno i pokušaću da ih spajam, od dva praviću jedno. Jer, bolje je imati jedno jako nego pet slabih”, priča za Novski portal iskusni herecgnovski pčelar, Miladin Milosavljević.

On ima 93 košnice u Mojdežu i na Vrbanju. Imao ih je 127, ali je prodao dio, jer više ne može sa suprugom Zlatkom da brine svakodnevno o društvima, iako im pomažu i prijatelji pčelari.

Pčelarsko udruženje u Herceg Novom ima, ako je prema uplaćenoj članarini, 38 članova. Bilo ih je do skoro 73.

“Teško je baviti se pčelarstvom, uprkos podršci države i Opštine koja je objavila javni poziv za kupovinu košnica, opreme, za prihranu pčela, vosak… Ljudi su morali da budu registrovani, s dokazom da su platili porez… Mnogi nisu ispunjavali uslove za podršku, a samo kukaju. Iako je ova godina zaista za kukanje”, ističe Milosavljević.

Pčelari ne znaju kako da održe pčele u ovakvim klimatskim uslovima, kada nema polena u prirodi.

“Ja sam davao mojim društvima “polenske pogače” ali ni od njih, vidim, nema legla. Te pogače se prave od sojinog brašna, mljevenog polena, ali nisam siguran koliko je to efikasno. Da bi pčele preživjele za jedno društvo u toku godine treba 70 kg meda”.

Milosavljević je do ove godine imao prinos od 10 kg meda po košnici. A 2024. godine nije bilo ni kilograma, jer nije vrcao.

“Čim vidim da u košnici ima manje od 5 kg hrane, ne vrcam, ne diram, jer pčele moraju da prežive. Izgubiće svi koji vrcaju ove godine, prepoloviće im se društva. A imali smo u Herceg Novom 3000 pčelinjih društava. Prinuđeni su mnogi ove godine na prihranjivanje  “polenskim pogačama” ili invertovanim šećernim sirupom da bi pčele opstale ove zime”.

Sve ukazuje da je ovo krizna godina za pčelare u cijeloj Crnoj Gori u kojoj je prmmarno očuvati biološki potencijal pčela. Iduću godinu dočekaćemo s manje pčelinjih društava i manje prinosa, pogotovo kvalitetnog meda. Predstoji i dalje borba pčelara sa nelojalnom konkurencijom i prisustvom lošeg meda na tržištu.

The post Ni nektara niti polena, umjesto vrcanja meda pčelari moraju da prihranjuju društva appeared first on Novski Portal.

– Meda će biti dosta za nas i za „tržište“. Počeli smo prije 16 godina da se bavimo pčelarstvom. Iz hobija u penzionerskim danima. Sada se ozbiljno bavimo ovim poslom. Zajedno smo učili o pčelarstvu, pomažemo jedno drugome – priča Zlatka.

Njen suprug Miladin, koji je i predsjednik Udruženja pčelara Herceg Novog, kaže da je posljednje dvije godine među pčelarima bilo dosta kolebanja, čak i odustajanja.

– Treba voljeti pčele i pčelarstvo, onda će uvijek biti dobitak. Ove godine smo do sada vrcali med, a sada treba vidjeti za 15 dana ima li još unosa da pčele ne ostanu bez hrane. Intezivno se uključujemo u borbu protiv štetotičine varoe – naglašava Miladin.

Jedino zajednice bez ovog parazita imaju mogućnost za stabilno i uspješno prezimljavanje i mogu dati visoke prinose naredne godine. U pčelinjem društvu ne bi smjelo da bude više od pet procenata jedinki varoe u odnosu na broj pčela u košnici.

Kolika je varoa opasnost za pčele možda najbolje ilustruju podaci da jedna varoa radilici smanjuje masu za oko 10 procenata u odnosu na normalnu, a životni vijek na oko 20 umesto 35 do 40 dana.

Zaustaviti sve koji prave falsifikate meda

Na vječito pitanje kako prepoznati da je ovaj njaprirodniji i najzdraviji lijek zaista bez primjesa i kako se izboriti sa nelojanom konkurencijom, Milosavljević priča:

– Svi treba da povedemo najžešću borbu protiv onih koji prave vještački med. Za to se zalažem u Udruženju i u Ministarstvu. Kontolori samo treba da odu na pijacu, zna se ko sve prodaje med, onda da uzmu uzorke. Kome nađu primjese odmah treba da mu zabrane da se ikad više time bavi. Na žalost, ima onih koji imaju pet društava pčela, a prodaju 5 tona meda-

Običan kupac teško može prepoznati koji med nije pravi. Ove godine med sa Vrbanja je toliko gust da prvi put Milosavljevići ne mogu kroz cjediljku da ga provuku. Kada ga budu prodavali na vrhu će biti polena koji ne može da prođe.

– Med je vrhunski, ali na žalost, kao i maslinovo ulje, vino i med je najpodložniji da se pravi falsifikat. Med se mora kristalizovati ako je pravi. Čim je hladno počinje kristalizacija. Mora proći 4-5 mjeeci od vrcanja. Med iz Mojdeža kada se kristalizuje ima kristale, a sa Vrbanja gdje je vrijesak, med je kao maslac. Niti jedan kristal ne možete da nađete. Zavisi sve od paše – navodi Miladin.

Milosavljevići praktično sve prodaju na kućnom pragu. Posljednje dvije godine su bile jako loše, tako da 2019. godina nije bila bolja ne bi imali za moje kupce.

– Ove godine je planina ponijela tako dobro da mislim da to više nikada neću doživjeti. Vremenski uslovi su bili odlični, dosta cvijeta, dobra paša, pelim ili zečija ljubičica je baš dobro medio, kadulja, drača, livada – ističe Miladin.

Cijena kilograma pravog domaćeg meda je kod Milosavljevića 12 eura, iako je Udruženje donijelo odluku da to bude 15 eura.

– Ove godine ima toliko meda da bi stvarno bio grijeh ići na zaradu, jer se može i ovako lijepo zaraditi kada ga ima -poručuju oni.

Dobili su najviše ocjene za vrhunski kvalitet svog meda u Institutu u Podgorici.

R.Đ.

The post Nikad mednija godina za novske pčelare appeared first on Novski Portal.