Jesu li se Novljani uželjeli maškaranja? Spremaju li tematske maske sami ili ih rađe iznajmljuju? Jesu li dvije godine bez maskenbala natjerale “apstinente” da se đustaju i luštraju i budu aktivni učesnici maškarane parade?
O tome nema bolje sagovrnice od Vesne Vukićević, vlasnice Kreativne radionice TIM.
U njenom ateljeu posljednjih mjesec više je rabote nego inače. Nakon dvije godine pauze od šivenja kostima, ponovo ima priliku da se „vrati svom poslu“. Zatičemo je za stolom sa mašinom, ručno našiva perle za veliki dekorativni šešir koji će biti dio kraljevsko plave krinoline, prošarane „zlatnim“ vezom.
Sa neskrivenim zadovoljstvom, za Novski portal priča da se i sama uželjela maskenbala, da je uživala praveći nove maske, posebno, kako kaže, veliku grupnu masku za NVO Maškare, od kojih je i ove godine veliko iščekivanje. Oni će se, kako kaže, tom maskom predstaviti na zatvaranju karnevala:
„Konačno imamo maskenbal i nešto što možemo nazvati normalnim životom, na moju veliku radost, jer posao oko maskenbala je nešto što me najviše raduje i u čemu sigurno najviše uživam. Upoređujući sa protekle dvije godine, interesovanje ove godine za maske je ogromno. Međutim, u odnosu na godine prije korone, je isto, uobičajeno“, kaže Vesna.
Veliko zanimanje za kostime
Ljudi dolaze, interesuju se za kostime, premda još sa sigurnošću Vukićević ne može reći koliko će „njenih“ maski defilovati večeras na “Mimozinom” maskenbalu u Institutu Igalo:
„Biće ih zaista dosta, za djecu i za odrasle. Kad je riječ o dječijem maskenbalu, mislim da su roditelji ove godine oprezniji, jer se vjerovatno plaše da vode djecu u gužvu i izlažu ih eventualnom riziku od infekcije korona virusom, ali interesovanja ima“, navodi naša sagovornica.
Najviše posla proteklih dana imala je oko velike, grupne maske za NVO Maškare, a posao još nije gotov. U što će Maškare „tutnjati“ salom, biće iznenađenje:
„Sarađujemo odavno što me jako raduje, jer smo iz istog grada i ovo nam je najveći angažman“, kaže Vesna.
Maškaranje više nije samo igra, već profesionalni posao
Ono što je simptomatično posljednjih godina na maskenbalima Praznika mimoze jeste veće prisustvo gostujućih maškara iz Boke i Budve. Kod njih je i dalje dominanan cilj da učešće na maskenbalu bude svojevrsna „kulturološka obaveza“. Mnogi i dalje pamte pobjedničku masku završnog maskenbala 2018. god, kada je prvu nagradu odnijela grupna maska „Ljepotica i zvijer“, koja je okupila skoro svu „ekipu“ kultnog Diznijevog crtaća, zajedno sa čajnikom, karafindlom, svijećnjakom….
Zato maškaranje za Vesnu odavno više nije samo igra – igra je za one koji iznajmljuju maske. Riječ je o profesionalnom pristupu i radu.
Jesu li se Novljani „ulijenili“ i ostali bez ideja?
„Vremena su se promijenila. Amaterizam i puko učestvovanje na maskenbalima je prošlost. To je sada više profesionalna stvar i tome se tako mora pristupiti, sa mnogo većom pripremom. Tinejdžeri mogu sebi „dozvoliti“ – „ajmo sjutra na maskenbal, daj bilo što da „sklepamo“ i idemo“. Ali, ako hoćemo kvalitetno da se prezentamo, to ne može za dan ili dva. O tome mora da se razmišlja, priprema i to je generalno trend. Kostimi su profesionalniji, bogatiji, smisleniji i ne mogu se raditi „preko noći“, objašnjava Vesna.
Pri pravljenju takvih maski ne treba izostaviti ni finansijski aspekt, jer ulaganje u dobru masku košta. Ali, kako smatra, tako ulažemo u prezentaciju manifestacije i grada pred turistima, tj onima kojima je to samo zabava:
„Mislim da je došlo do nerazumijevanja momenta kad je maškaranje prešlo iz amaterizma u profesionalni posao. Ljudi to nijesu prepoznali. Prepoznali su Budva i Tivat recimo, mi tek sada. Budvani proteklih 10 godina intenzivno rade i zato je njihov prvomasjki karneval takav kakav je. Najposjećeniji je kod nas, najglamurozniji i sve u superlativu…. Tivat takođe, ni oni ništa slučaju ne prepuštaju“, priča Vukićevićeva .
Maškaranje jeste „skupa igračka“, ali se na kraju uvijek isplati – ljudi će doći da vide, učestvuju, mogu se obezbijediti sponzori, ili u konačnom – isplati se dobijanjem nagrade.
„Ovakav maskenbal ima samo Novi, uz izuzeće Kotora, koji je u svemu poseban. Jer, brojnost publike pokazatelj je posjete i sredstava koja se zarade, kako bi materijalizovali kasnije postupke. Budva je recimo za karneval izdvojila trećinu fonda više nego do sada, jer su to markirali kao manifestaciju kojom otvaraju sezonu“, nastavlja naša sagovornica.
Kakve maske tražimo i kako izabrati „pravu“?
Vesninim krojačkim ateljeom dominiraju tzv. Venecijanske haljine – krinoline, koje zbog obimnog materijala i raskošnog volumena zauzimaju najviše mjesta. Iako „teške“ za nošenje i „manevrisanje“, žene, djevojke, djevojčice, za njih se ipak najviše odlučuju:
„Razlog je jednostavan. Svaka žena, svaka djevojčicca je u duši princeza. Svaka želi da bude princeza, kontesa, grofica…. Muškarci preferiaju ta istorijska odijela iz doba renesanse, rokokoa, baroknog stila…. Na taj način ljudi se osjete glamurozno, ožive vremenski period u kojem nijesu živjeli…. Naravno, uvijek ima onih koji će „tradicionalno“ biti vještice, đavolice, gusarke, čuvene Romkinje….” dodaje kroz osmijeh.
Izrada dobrog, kvalitetnog kostima traje od 5 do 7 dana, dok izrada „tematskih“ maski koje su po difoltu parodija na društvene anomalije, može trajati i duže.
„Puko šivenje, našivanje traje 5 do 7 dana… Na izradi kostima ne volim da škrtarim, zbog čega oni i jesu tako masivni. Recimo, za jednu krinolinu utrošim 6 do 10 m materijala. Jer, one moraju izgledati „bogato“, inače nema efekta ako „pola jaja ide u pitu, pola u supu““, šaljivo će Vesna.
Pri odabiru kostima, kako savjetuje, neophodno je pratiti unutrašnji inpuls i jasno znati što je ono što nam paše, što su nam želje – a kakve su nam mogućnosti. U suprotnom, maska ne može da „zaživi“ i svodi se na puko presvlačenje.
Osim bajkovitih krinolina, na štenderima sa maskama zainteresovani mogu odabrati odijelo za klovna, arlekina, egzotične plesačice, rajske ptice…. Iznajmljivanje je moguće još danas, budući da je početak maskenbala zakazan za 20 h.
Svima koji se maškaraju, kao i onima koji to još nijesu, naša sagovornica poručuje da ne bi trebalo da prestaju bez obzira na godine i izgled.
„Grad mora da prepozna značaj ove manifestacije u turizmu, s obzirom da smo član porodice evropskih karnevalskih gradova i imamo dugu tradiciju. Moramo više ulagati i ne smijemo čekati januar da objavimo program i da počnemo pripreme. Veliki karnevalski gradovi počinju pripreme za sljedeću godinu po završetku manifestacije ove godine“, dodaje ona.
Ako nam Praznik traje mjesec, Vesna predlaže da svakog vikenda imamo po jedan maskenbal, da bi svima, iz drugih gradova, dali priliku da se učestvuju.
