Redovno takozvano prihranjivanje plaža duž hercegnovske obale je počelo, pa malo stalo, ili se bar čini da je manje nego prethodnih godina. Ipak, mnogi zakupci još nijesu uredili i otvorili kupališta, iako im je to bila obaveza 1. maja.
Namjeru Morskog dobra da u naspianje plaža uloži ove godine 50 hiljada eura i tako zaustavi prirodnu pojavu erozije plaža osujetio je izgleda sve jači glas ekologa i stručnjaka.
– Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore organizovalo je niz sastanaka sa predstavnicima Agencije za zaštitu zivotne sredine, Institutom za biologiju mora i ekološkom inspekcijom. Razmotrena je kompleksnost nasipanja-prihranjivanja plaža. Javno preduzeće nije radilo ništa i neće raditi bez sprovedene zakonske procedure i odobrenja institucija zaduženih za ovu problematiku – ističu za Novski portal u Morskom dobru.
S druge strane, činjenica je da Crnoj Gori trenutno nedostaje ( prema relevantnim istraživanjima-studijama) 300.000 m2 plažnog prostora, ukazuju iz ovog preduzeća. Zato je rješavanje ovog problema od krucijalnog značaja za razvoj crnogorskog turizma.
– Dodatna ograničenja se javljaju, naročito u Bokokotorskom zalivu koji je direktno, a i kao bafer zona pod zaštitom UNESCO-a. Treba ukazati na više modaliteta prihranjivanja plaža i to: nedostajućim količinama materijala koje je more svojim djelovanjem povuklo u dubinu, a u okviru postojeće katastarske parcele i prihranjvanje djelova plaža u okviru postojeće parcele zarad namirivanja nedostajuće količine pijeska. Takođe radi se i prihranivanje zbog formiranja novih kupališta ili proširenja postojećeg dijela obale. U tom slučaju dolazi do pomijeranja linije obale. To mora biti predviđeno planskim dokumentom i pozicije su van Bokokotorskog zaliva – objašnjavaju u Morskom dobru.
Tvrde da nasipanje plaža nije dopušteno bez nadležne saglasnosti i ispoštovanih svih zakonskih procedura, te da sa nadležnim institucijama nastoje da zakonski rješvaju kompleksan problem.
Kako god, predsezonsko prihranjivanje plaža sa hiljade kubika pjeska i šljunka je jedan od najvećih organizovanih ekoloških zločina u Boki kotorskoj, smatraju ovdašnji stručnjaci. Novi materijal je mahom drobljeni kameni agregat iz Morače ili obližnjih kamenoloma. Tako i u Herceg Novom svjedočimo o novi, pješčanim plažama tamo gdje su nekada bile seke. Pjeskom su prekriveni metri morskog dna, punog živog svijeta.
R.Đ.
