Ekspert za marketing u turizmu, Velibor Zolak, poručuje da imamo prenatrpane plaže i zakrčene saobraćajnice tokom nekoliko mjeseci, nasuprot devet mjeseci poluprazne tišine. Posljednji veliki hotel sa pet zvjezdica, hotel ,,Splendid“ (340 soba), izgrađen je prije punih 18 godina!
Nema dugoročno profitabilnog turističkog razvoja bez hotelske industrije i velikih hotela. Svi hoteli sa kojima se oficijelne strukture pompezno hvale zaista su sjajni objekti (Regent, Chedi, One&Only), ali svi zajedno nemaju ni 300 soba!
Na pitanje Portala Analitika kako komentariše smanjenje prihoda po gostu tokom posljednje decenije i kako vidi uticaj prevelikih smještajnih kapaciteta na kvalitet turističkog proizvoda Crne Gore, Zolak objašnjava:
“Iako se naizgled naša destinacija razvija iz godine u godinu, novi smještajni objekti, novi restorani, nove rekreativne mogućnosti i nove atrakcije nastaju svaki dan, moja ocjena pada kvaliteta našeg turističkog produkta nalazi svoje uporište u tri međupovezana argumenta – turističkoj potrošnji, smještajnom karakteru turističkog produkta i ritmu izgradnje novih hotela visoke kategorije”.
Ako performanse crnogorskog turizma mjerimo onako kako jedino može, kroz finansijske pokazatelje (a ne fizičke, kako nam se stalno podmeće), jer je u pitanju biznis, rezultati su porazni i svi zvaničnici već godinama bježe od njih, prikrivaju ih, ne spominju ih, guraju ih pod tepih, tvrdi Zolak.
“Turistička sezona 2019, koju političari proglašavaju rekordnom i najuspješnijom, primjenimo li poslovna mjerila, najlošija je turistička sezona u protekloj dekadi! (kovid sezone, naravno, ne uzimamo u račun.) Prihod po gostu padao je iz godine u godinu. Prihod po gostu 2012. godine (podaci UN WTO – Svjetske turističke organizacije) iznosi 690 američkih dolara, a 2019. pada na 495. Sa 495 američkih dolara potrošnje po gostu, Crna Gora je u dnu liste susjednih i mediteranskih zemalja, manje ostvaruje samo Albanija sa oko 400 dolara po gostu”.
Drugi argument, ali i centralni problem našeg turizma, prema Zolaku, jeste prevelik smještajni kapacitet za prirodne resurse na koje se naslanja.
“Realne procjene ukazuju na cifru od najmanje 550.000 do 600.000 turističkih ležajeva, po čemu smo možda i svjetski rekorder. Sličan problem muči i Hrvatsku, prevelik smještaj i dominacija privatnih apartmana. Hrvatska ima najveći broj ležajeva po stanovniku u Evropskoj uniji – 0,28 (Grčka na primjer 0,13, Kipar 0,10, Italija 0,09). Problem zvuči zabavno jer je kod nas odnos 1:1 – jedan turistički ležaj po stanovniku!”
Na svim svojim plažama, poštujući međunarodno prihvaćeni standard kvaliteta od 10 metara kvadratnih po gostu, Crna Gora sa svim proširenjima može da primi 260.000, maksimalno 300.000 gostiju kupača. Ako isti prostor koristi 600.000 gostiju, koliko je stvarni kapacitet smještaja Crne Gore, (plus domaće stanovništvo), kvalitet prizvoda bitno, suštinski, dramatično pada, ukazuje Zolak.
“U novoj strategiji razvoja turizma, ,,Strategija razvoja turizma Crne Gore 2022-2025. godine s Akcionim planom“, mart 2022, Ministarstvo odnosno Vlada uopšte ne konstatuje najveći turistički problem Crne Gore – problem prevelikih smještajnih kapaciteta, još manje postavlja za cilj smanjenje broja turističkih ležajeva, što može, treba i mora biti glavni cilj svake buduće ozbiljne i kompetentne Vlade.
Članovi prethodnog ministarstva turizma tvrde da Crna Gora 2019. godine raspolaže sa 172.000 turističkih ležajeva! Dakle, tokom 20 godina – od 1998. do 2019. po ovom Ministarstvu ne da nije izgrađen niti jedan ležaj, već je smještajni kapacitet Crne Gore smanjen za skoro 70.000 ležajeva!
Ovdje svaki čovjek može samo da se zapita – ko je ovdje lud? Ili da kaže – toliko o ozbiljnosti upravljanja destinacijom! Sprdnja”, zaključuje Velibor Zolak.
Izvor: Portal Analitika
