Godinama su stanovnici Herceg Novog nijemi svjedoci propadanja hortikulturnog nasljeđa i identiteta, ukazuju iz NVO EkoKulMedia, koji osuđuju sječu tri kedra u parku Boka i od nadležniih zahtijevaju da sse hitno posade nova stabla.
“Izgubljena je bitka protiv surlaša, koji je uništio preko 1000 stabala kanarskih palmi na privatnim i javnim prostorima. Svakodnevno, pred građevinskim zahvatima investitora nestaju zelene površine, vrijedne vrste zimzelenog i listopadnog bilja. Svjedočimo uništavanju “pluća grada”: Savinske dubrave, vrijednih parkova u Bijeloj, u krugu Bolnice Meljine, parka Vile Galeb, Leopoldovog parka… A posebno boli propadanje parka bivšeg hotela Boka. Jer, tu nam je pred očima, u srcu grada”, ističu iz ove NVO i dodaju da se starosjedioci još sjećaju divnog baštovana Jova Vukovića koji je svako stablo, svaku biljku njegovao kao svoje dijete.
Jučerašnja sječa tri libanska kedra u parku Boka novi je, kako navode, direktan “prst u oko” Novljanima. I to samo nekoliko dana nakon što je s trga Belevasta posječeno jedino preostalo stablo, stara, lijepa pinija.
“Odavno je izostala sistemska i stručna briga nadležnih o nekadašnjem dragulju Jadrana, parku Boka sa preko 80 vrijednih biljnih vrsta. Svi pokušaji da se park “oplemeni” novim biljem minorni su pred činjenicom da su nestale gotovo sve palme, čempresi, divlje naranče, košćele…a sada I tri libanska kedra.
Pod njihovom krošnjom širio se snažni, opori i pomalo reski miris kedrovine koji je ulivao sigurnost i toplinu, ljeti prijatnu hladovinu. I tako preko 100 godina. Libanski kedar je dugovječno i impozantno drvo koje se na našim prostorima može pronaći tek ponegdje, za razliku od čitavih šuma u Libanu, gdje je kedar simbol na državnoj zastavi”.
Od kedrovine se prave parfemi, ljekovi, posebno za disajne organe. U Rusiji kažu da kedrovo ulje liječi 100 bolesti, podsjećaju oni.
“U srednjem vijeku vjerovalo se da kedrovina poboljšava pamćenje, a u 21.vijeku, u našim opštinskim resorima očigledno i nema dovoljno pameti, niti senzibiliteta, prema dragocjenom hortikuklturnom nasljeđu Herceg Novog. Odobrili su sječu kedrova, bez pravog obrazloženja zašto to čine. Ražestili su građane, otvorili prostor za sumnje da će i na mjestu kedrova biti postavljena još jedna “privremena” kućica za komercijalne usluge. Morali bi biti mudriji, morali bi prošetati gradom koji gubi vlastiti identitet, ne samo u izbornim paradama”.
Na kraju saopštenja, NVO EkoKulMedia zahtijeva da se umjesto posječenih kedrova, hitno posade nova stabla i time barem djelimično ispravi ova nepromišljena odluka, kako bi se očuvalo zelenilo i duh Herceg Novog.
