Veliki petak je kod pripadnika rimokagtoličke vjeroispovjesti dan najveće hrišćanske žalosti. Ovo je dan kada je na Golgoti raspet Isus Hristos. Veliki petak ili Strašni petak je najznačajniji dan u nedjelji stradanja, dan posta.
Ovo je tužan dan, u susret Uskrsu, najstarijem hrišćanskom prazniku, koji se slavi u spomen na Hristovo uskrsnuće.
Na Veliki petak Crkva i vjernici sjećaju se događaja koji su neposredno prethodili Hristovom raspeću – od izvođenja Isusa Hrista pred sud Pontija Pilata, neuspjelog pokušaja da ga optuže, nošenja krsta na putu prema Golgoti, praštanja dželatima, umiranja, skidanja sa krsta, pomazivanja mirom, povijanja tijela platnom i polaganja u grob.
Osim što je ovo dan najveće hrišćanske žalosti, Veliki petak je za Crkvu i vjernike i najtajanstvenije stanje čovjekove duše koja se klanja ljubavi i žrtvi Bogočovjeka.
Danas vjernici šaraju uskršnja jaja. Prvo jaje koje se skuva obično se farba crvenom bojom, koja je simbol Hristove krvi, i čuva se tokom cijele godine kao Čuvarkuća.
Djeca posebno vole Uskrs upravo zbog šarenih jaja koja donose veliku radost njima i ukućanima.
Katolički i pravoslavni Uskrs ove godine proslavljaju se u razmaku od nedjelju dana.





