Zemljotresi sa magnitudom iznad 6,5 (razorni zemljotresi) mogu se sa velikom vjerovatnoćom očekivati i u narednom periodu praktično na cijelom Crnogorskom primorju, podmorju i neposrednom zaleđu, sa mogućnošću formiranja tektonskih ruptura (rascijepa) i deformacija zemljine kore, većih razmjera, navedeno je u dijelu nacrta novog Prostornog plana do 2040, koji se bavi seizmičkim rizicima.
Kao najveći problem, i seizmički rizik, navodi se pretjerana izgradnja sa upitnim kvalitetom duž Crnogorskog primorja koji je zona sa najvećim rizikom od zemljotresa, ali i gradnja na nepogodnim i opasnim mjestima. Ukazuje se i da Crna Gora nije spremna za slučajeve jačih zemljotresa, da nema potrebne zakonske procedure u njegovoj prevenciji, da nema potrebne administrativne i ljudske kapacitete, kao i ni svu potrebnu infrastrukturu, prenose Vijesti.
Haotična urbanizacija povećala rizike, posebno na primorju
Posebno se ističu problemi u primorskom regionu, koji je seizmički najugroženiji – intenzivna urbanizacija bez sagledavanja elementarnih parametara održivosti i nosivih kapaciteta; povećanje koeficijenta izgrađenosti; predimenzionisani kapaciteti stambenih zona na račun regularnih javnih potreba – “a time i površina rezervisanih za slučaj urgentnog odgovora na zemljotres”.
Upozorava se i na gradnju na najnepogodnijim i najopasnijim mjestima kao što su strme i nestabilne kosine, obale rijeka i potoka, mjesta podložna pojavi klizišta i odronjavanju, mjesta sa visokim nivoom podzemnih voda, posebno u mekom pjeskovitom i vodozasićenom tlu.
Autori plana ukazuju i da u naseljima često izgrađena neodgovarajuća saobraćajna i druga infrastruktura “sa evidentnim uskim grlima, bez alternativnih mogućnosti za prohodnost i funkcionisanje”, što bi onomogućilo ili otežalo akcije spašavanja u slučaju zemljotresa.
Drugi problemi sa sadašnjim zgradama koji povećavaju seizmički rizik su – izostanak adekvatnog tretiranja kroz urbanističke planove, neselektivni i nekontrolisani izbor terena za izgradnju novih objekata, sve češće i unutar već gusto sutuiranih postojećih objekata, nedovoljna kontrola kvaliteta projektovanja i gradnje, stručno neutemeljena ali već široko promovisana praksa promjene namjene, nadgradnje i rekonstrukcije…
Igalo najnestabilnije
Primorski region, uključujući i podmorje Jadrana, čine državnu teritoriju sa najvećim seizmičkim rizikom – hazardom, ali i čestim pojavama klizišta i odrona koji se aktiviraju prilikom zemljotresa.
– Najnestabilniji tereni nalaze su u Igalu, tj. istočnom dijelu Herceg Novog, u Meljinama, Zelenici, i naročito cijeli obalni potez od Kumbora do Baošića, Bijela i Kamenari, takođe i neposredno zaleđe naselja Sv. Neđelja. Najnestabilniji tereni u Kotorskom zaleđu su u podnožju Kotorskih strana iznad obalnog pojasa Dobrote i od Plagente, uključujući najgušće izgrađeni obalni dio Kotora i Stari grad. Izrazito nestabilni tereni na ovom prostoru nalaze se još iznad naselja Muo i u Donjem Stolivu – navedeno je u dokumentu.
Ističe se i da Luka Kotor, kao druga po značaju u Crnoj Gori, ima visok nivo seizmičkog rizika, kako zbog ranjivosti objekata i dokova, tako i potencijalnih deformacija morskog dna u Bokokotorskom zalivu.
Na području Tivta, izrazito nestabilni i rizični tereni su u Lepetanima, djelimično u Opatovu, Seljanovu i Račici, kao i u izvjesnoj mjeri u blizini Bijele na obali Krtola, dok uvala Trsteno takođe spada u terene sa mjestimično nestabilnim lokacijama.
– U dijelu Budvansko-Petrovačkog primorja najugroženiji su izgrađeni djelovi obalnog pojasa Budvanske školjke, obalni pojas Bečića, Kamenova, Pržna, Miločera, Svetog Stefana, Perazića dola i Petrovca. Seizmička nestabilnost izražena je u priobalnom dijelu Jaza i Buljarice, a nestabilnih terena ima još između Smokovog vijenca, Reževića i na Crvenoj glavici (otvoreno klizilište) – navedeno je, potred ostalog, u dokumentu.
Najjužnija primorska zona Bara i Ulcinja ima najveći nivo prirodne opasnosti od zemljotresa u Crnoj Gori.
– Seizmički su najugroženije zone u aluvijalnoj ravni Barskog polja, kao i klizišta između Ratca i Sutomora i prema Velikom Pijesku. Aktivacija klizišta Ratac u zemljotresu potencijalno je veliki rizik za drumski i željeznički saobraćaj. Obala Volujice i gatovi najveće crnogorske Luke Bar izgrađeni na nasutom nestabilnom terenu podložnom slijeganju. U posljednjim decenijama problem intenzivne i neplanske gradnje u naseljima između Bara i Ulcinja znatno je povećao seizmički rizik u ovoj zoni. U zaleđu obale, na jugozapadnim padinama Rumije i Sutormana moguća su masovna kliženja terena i pojava blokovska klizišta – navedeno je u dokumentu.
U opštini Ulcinj, manje područje nestabilnosti postoji u Valdanosu, dok područje koje obuhvata dio Ulcinjskog polja i Solanu, obale Bojane, Veliku plažu, Donji i Gornji Štoj posjeduje umjeren do visoki potencijal likvifakcije (promjena mehaničkih osobina tla uspjed potapanja) – što predstavlja potencijalno veliki seizmički rizik u turističkom razvoju.
Izvor: Vijesti
