Dan planete Zemlje svake godine se obilježava 22. aprila, a ovogodišnja tema je „Planeta protiv plastike“.
Više akcija je organizovano u opštinama Boke kotorske kojima se simbolično, ali konkretno doprinosi čistijoj životnoj sredini.
U Herceg Novom će biti najangažovaniji radnici „Čistoće“, koji će i danas u saradnji sa osnovnim školama čistiti jednu od hercegnovskih plaža od plastike i drugog otpada. Biće i akcija sadnje novog bilja na nekim lokacijama. Danas će na terenu na čistačkoj turi kroz Zeleniku biti i volonterska ekipa iz Novog.
A crnogorska Fondacija „Čini dobro“ u kontinuitetu radi na informisanju i edukaciji, posebno djece i mladih, o značaju životne sredine radi stvaranja i njegovanja ekološke svijesti i ekološkog ponašanja.
„U skladu sa ovogodišnjom temom „Planeta protiv plastike“ Fondacija je samo u prva četiri mjeseca 2024. godine, kroz tri pojekta, donacijom 17 eko klupa, 12 eko kanti i jednog eko kompostera, koji su napravljeni od eko daske u 3D sobi, sačuvala našu prirodu od jedne tone i 200 kilograma plastičnog otpada (HDPE/PP). Pored toga, upotrebom plastičnog otpada kao sirovine, dali smo doprinos očuvanju oko 30 stabala starosti 30 godina“, saopšteno je iz Fondacije.
Za ovogodišnji Dan planete Zemlje u fokusu je zaštita beba, koje su najizloženije štetnom uticaju mikroplastike. Čak i mala doza mikroplastike ili aditiva ima veći uticaj na organizam beba nego odraslih.
Aktivnosti poput grickanja i puzanja povećavaju vjerovatnoću da mikroplastika uđe u dječje tijelo. Istraživači sugerišu da mikroplastika može imati negativni uticaj na mentalno zdravlje beba, na imunološki sistem i druge vitalne funkcije, probleme sa varenjem, čak i reproduktivnom zdravlju beba u kasnijem životu.
Neprofitna organizacija posvećenja Danu planete Zemlje Earthday.org postavila je jasne ciljeve kako bi se proizvodnja plastike smanjila za 60 odsto do 2040. Na prvom mjestu je širenje svijesti o šteti koju plastika nanosi zdravlju ljudi, životinja i cjelokupnom biodiverzitetu.
Godišnje se proizvede 380 miliona tona plastike. Samo u posljednjih 10 godina proizvedeno je više plastike nego u cijelom 20. vijeku.
Plastika se razlaže u mikroplastiku (čestice prečnika do pet milimetara) i nanoplastiku (do jednog mikrometra), pri čemu oslobađa otrovne hemikalije koje dospjevaju u hranu koju jedemo, vodu koju pijemo i vazduh koji udišemo. Nanoplastika može dospjeti u krvotok, a u istraživanjima je dokazano njeno prisustvo u srcu, plućima i mozgu životinja i ljudi. Litar flaširane vode u prosjeku sadrži oko 240.000 nanoplastičnih fragmenata.
Earthday.org je pokrenuo peticiju kojom poziva Ujedinjene nacije i vladine organizacije da donesu globalni sporazum o plastici koji bi sve obavezao na iste standarde i da u periodu do 2040. smanje proizvodnju plastike za bar 60 odsto. Zalažu se da proizvođači i prodavci plastike plaćaju ukoliko na ovaj način štete životnoj sredini.





