U znak obilježavanja 110 godina od rođenja crnogorskog književnika Mihaila Lalića SPKD Prosvjeta organizuje dvodnevni program,koji će osvjetliti njegov život i djelo. U petak, 17. oktobra biće priređen Omaž Mihailu Laliću, a u subotu u Kući nobelovca Iva Andrića naučni skup.
Istovremeno ovaj događaj dio je programa povodom Dana oslobođenja Herceg Novog.
Najavljujući ga na konferenciji za novinare organizatori su podsjetili da je Lalićnakonpenzionisanja mnogo vremena provodio u Herceg Novom, baš kao u to vrijemei mnogi književnici.
Predsjednica SPKD Prosvjeta, Olivera Doklestić kazala je daće u petak od 19.00 u Dvorani Park biti predstavljen književni opus Mihaila Lalića a u subotu u Kući nobelovca Iva Andrića od 10.00 biće održan naučni skup, podijeljen u tri sesije.
“Učesnici naučnog skupa su: Budo Simonović, sa svojim djelom „Poslednji Lalićev intervju“, zatim dr Siniša Jelušić, koji će govoriti na temu romana „Hajka“ u filmskom tumačenju Živojina Pavlovića. Slijedi dr Tatjana Đurišić, koja će govoriti o prostornom modelu ukletosti u Lalićevoj trilogiji. Magistar Katarina Pantović govoriće o intertekstualnosti, mitu i želji u poslednjem romanu Mihaila Lalića „Tamara“. O rukopisu neobjavljenom za života „Lalićevi nedovršeni memoari“, govoriće Miraš Martinović”.
Đorđe Malavrazić će govoriti na temu „Ideja đavola kod Lalića i mana“, a dr Aleksandra Paunović na temu „Ne/namjernost fragmentarne forme u knjigama – Prelazni period i Prutom po vodi“.
“Dr Radoje Femić imaće predavanje na temu „Poezija Mihaila Lalića u kontekstu socrealističkog utilitarizma“, a mr Božana Jelušić na temu „Žena kao motiv i njena funkcija u oblikovanju svijeta romana Ratna sreća“. Dr Draško Došljak govoriće o „Sistemu ličnih imena u pripovjetkama Mihaila Lalića, Jelena Đonović na temu „Perspektive Lalićeve putopisne o crnogorskom Jadranu“ a Tramara Komar o „Susretu s Lalićem“,” najavilaje Doklestić.
Lalić je bio na strani realista, ali je smatrao i to je eksplicirao da realizam ne može opstati onakav kakav je tradicionalno bio nego da ga treba stalno obnavljati i oživljavati novim pristupima i to je ono što je on radio u svom djelu, prije svega u svom fundamentalnom djelu „Lelejska gora“ iz 1957. godine, koja je zatim doživjela još dvije verzije prerađivanja, istakao je,pored ostalog, esejista i teoretičar medija Đorđe Malavrazić.
Iz SPKD “Prosvjeta” predstavili su i zbornik radova “Rat, revolucija, demokratija, umjetnost”, Branka Lazarevića, nakon prošlogodišnjeg naučnog skupa.
