Planeta već teško pati zbog čovjekove nebrige. Što možemo odmah učiniti za sebe, za prirodu, za planetu? Razmisliti prije nego što bacimo flašu, limenku, kutiju, papire, otpadno ulje, stari džemper, istrošene baterije, zarđali šporet, gume… Toliko toga odbacujemo kao otpad, zagađujemo nemilosrdno sredinu, ne marimo za život poslije našeg.
Pravilnim odlaganjem i upravljanjem otpadom i reciklažom možemo sačuvati vazduh, vodu, hranu, dati novu šansu planeti. Zašto nikako da steknemo navike i praksu koju decenijama primjenjuju razvijene zemlje? Kako ćemo uopšte ispuniti uslove za zatvaranje poglavlja 27 – životna sredina I klimatske promjene u pristupnim pregovorima sa EU? Prema riječima resornog ministra Damjana Ćulafića ono će nas koštati između tri i po i četiri milijarde eura.
U Crnoj Gori, uprkos usvajanju novih zakona i strategija, reciklaža je i dalje na zabrinjavajuće niskom nivou. Prema dostupnim podacima Uprave za statistiku Crne Gore (MONSTAT) za 2022. godinu, reciklirano je samo 0,3% ukupnog komunalnog otpada, što iznosi 1.021 tonu. Ovaj podatak ukazuje na značajne izazove u infrastrukturi i niskoj svijesti građana o važnosti reciklaže. Iako je cilj da se do 2030. godine reciklira 50% prikupljenog otpada, trenutni pokazatelji zahtijevaju hitno reagovanje svih relevantnih institucija i građana kako bi se unaprijedio sistem upravljanja otpadom i dostigli postavljeni standardi.
U Herceg Novom se recikliraju samo papir i karton
Gdje je Herceg Novi u odgovornom korišćenju resursa? Kada pomenemo reciklažu uvijek prvo pomislimo na DOO “Čistoća”. To preduzeće od osnivanja nastoji da pravilno upravlja otpadom i odgovorno koristi resurse, priča nam PR menadžerka, Radmila Perović. Pored prikupljanja, transporta, separacije i zbrinjavanja bezopasnog otpada, kontinuirano rade na unapređenju usluga i zaštiti životne sredine. Međutim, često djeluje kao da su usamljeni u nastojanju da očuvaju naš životni prostor.
“Reciklažni centar “Čistoća” Herceg Novi počeo je sa radom 2012. godine. U njemu se danas obavlja selekcija više vrsta otpada, uključujući metal različitih granulacija, iskorištena jestiva ulja iz ugostiteljskih objekata, kao i papir i karton. Tokom 2025. godine prikupljeno je 760 tona kartona i papira, 4,22 tone iskorištenih jestivih ulja i 14,78 tona metala”, kaže Perović.
Razlog zbog kojeg se u najvećoj mjeri recikliraju papir i karton jeste taj što se ostale sekundarne sirovine najčešće odlažu zajedno sa komunalnim otpadom. Na taj način dolazi do njihove kontaminacije, čime gube mogućnost daljeg iskorišćenja i reciklaže, objašnjava ona.
Ključni element održivog razvoja je reciklaža, zato DOO Čistoća Herceg Novi sprovodi i planira niz aktivnosti kako bi unaprijedila odvajanje različitih vrsta otpada iz komunalnog toka.
“Na prvom mjestu je kontinuirana edukacija građana, posebno djece i omladine, kroz organizovane posjete Reciklažnom centru, kao i kroz aktivnosti u školama i vrtićima, sa ciljem podizanja svijesti o značaju selektivnog odlaganja otpada.
Kada je riječ o opasnom otpadu, njegovo zbrinjavanje nije u nadležnosti preduzeća. Međutim, za otpad koji nastaje u okviru djelatnosti preduzeća (poput akumulatora, iskorištenih motornih ulja i zaprljanih krpa), pravimo interni Plan upravljanja. Preuzimanje i dalji tretman obavlja firma Hemosan Bar, koja ga izvozi na dekontaminaciju u Austriju. Nakon tretmana, preduzeće dobija potvrdu o pravilnom zbrinjavanju otpada”, navodi Perović.
Usvajanjem Državnog plana upravljanja otpadom i očekivanom izradom lokalnog plana, stvaraju se preduslovi za unapređenje sistema i efikasnije upravljanje različitim vrstama otpada u budućnosti.
Mini reciklažna dvorišta
No, podaci ukazuju da smo sve “zatrpaniji” komunalnim, kao i ostalim vrstama otpada u Herceg Novom. Prema podacima ovog preduzeća, količine otpada su u stalnom porastu za oko 7% iz godine u godinu. Kako se “Čistoća” bori s tim i što je za alarm?
“Aktivnosti koje sprovodi DOO Čistoća Herceg Novi, poput postavljanja kontejnera za reciklabilni otpad u najnaseljenijim dijelovima grada, podjele kanti za selektivno odlaganje otpada u tri boje hotelskim i ugostiteljskim objektima u zoni morskog dobra, kao i planirano formiranje mini reciklažnih dvorišta na lokacijama Bijela (već je postavljeno) Baošići, Zelenika i Kamenari, su pozitivni primjeri. Takođe, značajna je i dobra saradnja sa velikim trgovinskim centrima u preuzimanju kartona koji oni odvajaju, kao i postavljanje posebnih boksova za karton na teritoriji cijele opštine. Neki hoteli obavlčjaju primarnu selekiju u svojim objektima, a takođe u nekim dijelovima grada stanovnici evidentno vrše primarnu selekciju”.
S druge strane, Perović dodaje kao alarmantan problem i dalje nizak nivo svijesti o značaju zaštite životne sredine i pravilnom odvajanju otpada. Zato se stalno suočavaju sa nastankom divljih deponija u kojima dominira plastika, staklo, limenke i slično.
Nepropisno odlaganje otpada, koji nije komunalni, predstavlja takođe značajan problem u Herceg Novom. Posebno se to odnosi na kabasti, zeleni i građevinski otpad, koji se često odlaže na neadekvatan način. Ovakva praksa stvara dodatne poteškoće “Čistoći”, jer zahtijeva dodatno angažovanje zaposlenih, kao i povećane finansijske troškove za njegovo uklanjanje i zbrinjavanje.
Zašto kaskamo za evrospkim standardima?
Iskustva zemalja EU, koje imaju višedecenijsko iskustvo u pravilnom upravljanju, selekciji i reciklaži otpada, bila bi dragocjena, ali su kod nas i dalje teško primjenljiva. Zašto?
“Iako smo u toku sa savremenim dešavanjima i praksama koji se primjenjuju u EU, njihova direktna primjena u Crnoj Gori nailazi na određene poteškoće. Razlozi za to su, prije svega, razlike u nivou ekonomskog razvoja, nedovoljno razvijena infrastruktura za upravljanje otpadom, kao i niži nivo svijesti građana o značaju selektivnog odlaganja otpada”, naglašava Perović.
Prema dostupnim podacima Uprave za statistiku Crne Gore (MONSTAT) za 2022. godinu, reciklirano je samo 0,3% ukupnog komunalnog otpada, što iznosi 1.021 tonu. Ovaj podatak zabrinjava i ukazuje na značajne izazove u infrastrukturi i svijesti građana o važnosti reciklaže. Da li nova zakonska rješenja u upravljanju otpadom mogu popraviti stanje?
“Nova zakonska rješenja u oblasti upravljanja otpadom mogu značajno doprinijeti poboljšanju postojećeg stanja, ali njihova efikasnost zavisi prije svega od dosljedne primjene. Očekuje se da će implementacija novog Državnog plana, kao i donošenje i sprovođenje lokalnih planova, doprinijeti unapređenju sistema upravljanja otpadom, uz aktivnije uključivanje svih nadležnih institucija i službi”, smatra Perović.
Saveta Ilić, heroina reciklaže
Nedavno je obilježen 18. mart Svjetski dan reciklaže, uz fokus na heroje reciklaže – pojedince, kompanije i organizacije koji svojim djelovanjem doprinose ekološkoj stabilnosti planete. Globalna fondacija za reciklažu izabrala je 20 inspirativnih primjera iz cijelog svijeta i dodjelila im nagrade od po 500 dolara. Među njima je slobodno mogla biti i naša sugrađanka iz Kamenara, Saveta Ilić. Ona je 2012. godine radeći na šalteru Pošte Crne Gore u zgradi Opštine Herceg Novi počela da prikuplja plastične čepove i poklopce.
“Motivisala me djevojčica iz jedne emisije na RTS-u koja je dobila nagradu jer je sakupljala plastične čepove za pomoć hendikepiranoj djeci. Naime, prodajom te tvrde plastike, čepova za reciklažu, dobija novac za kupovinu pomagala hendikepiranoj djeci. Zapitala sam se zašto I ja ne bih isto uradila. Postavila sam veliki bidon za čepove kod šaltera Pošte, kojim cirkuliše puno ljudi. Akcija se, inače, zove “Čep za hendikep”, osnovana je u Zrenjaninu. I ja sam godinama sakupljala I slala pošiljke čepova koje bi donosila djeca iz vrtića I škola, njihovi roditelji, koje sam animirala. Kada se bidon napuni, slala bih za Zrenjanin. U međuvremenu je postignut dogovor da prikupljene zalihe plastičnih čepova odnosim na deponiju u Kotor, kod kružnog toka. Tu postoji veliki kontejner u koji obično odlažem od 300 do 400 kg koje sakupim, jer toliko može da stane u kombi Zorana Madžgalja iz Meljina, koji mi pomaže”, priča Saveta.
Iako je otišla u penziju nastavila je sa istom humanom misijom. Pošta Crne Gore dok je Saveta bila u radnom odnosu imala je sluha za višestruko korisnu I humanu akciju. Jedno vrijeme su djeca nastavila da donose čepove u Poštu Igalo, ali onda je došlo do zastoja. Dok Pošta Crne Gore, odnosno Područna jedinica Herecg Novi opet zvanično ne preuzme tu obavezu, Saveta će sama u svom dvorištu, odnosno kampu u Kamenarima prihvatati sakupljene čepove.
“U cijeloj Crnoj Gori u Poštama postoje kutije za odlaganje čepova i poklopaca od tvrde plastike. Jedan dio odlazi za klupe u parkovima, a drugi dio se šalje u Zrenjanin, za akciju “Čep za hendikep”. Šteta bi bilo da Pošta u Herceg Novom prekine izuzetno korisnu i divnu akciju. Jer, djeca se vaspitavaju da ne bacaju plastiku, uče da ona može da se reciklira, da imaju I empatiju prema slabima, nemoćnima, bolesnima, kojima mogu pomoći na ovaj način”.
Saveta će u svakom slučaju, dok god bude mogla, prikupljati čepove i poklopce. To je, kako kaže, ispunjava. Nema nikakvog interesa, osim ljubavi prema djeci, ljudima, prirodi.
Ovakvih primjera prikupljanja otpada koji ima brojne negativne efekte na životnu sredinu, a može da se reciklira, trebalo bi da je mnogo više. Prije svega da u samoj kući počnemo da selektujemo komunalni otpad, plastiku, staklo, metal, iskorišćena ulja…
Mnogo koristi od reciklaže
Ne zaboravimo da reciklaža pomaže i u borbi protiv klimatskih promjena, smanjujući emisije CO2 za više od 700 miliona tona godišnje, što je ekvivalent emisija avio industrije. Reciklaža ima i značajan ekonomski i socijalni uticaj. Većina ambalažnog otpada koji je najčešći vid komunalnog otpada može da se reciklira. Najčešći ambalažni otpad su plastične PET flaše, celofani, kutije, kese, staklena ambalaža, najlon, drvene kutije, razne vrsta papira i papirne kutije, streč folije i slične vrste otpada.
Reciklažom jedne tone papira štedi se oko 4.000 kilovat-sati elektične energije, oko 30.000 litara vode i 17 stabala drveća. Aluminijum i staklo je moguće reciklirati neograničen broj puta bez gubitka njihovog kvaliteta i svojstava.
Oko 1,6 miliona ljudi širom svijeta zaposleno je u industriji reciklaže, a njen doprinos globalnom bruto društvenom proizvodu bi trebalo da pređe 400 milijardi dolara u narednih 10 godina. Svake godine, ova industrija investira oko 20 milijardi dolara u unapređenje reciklažne infrastrukture i smanjenje uticaja na životnu sredinu.
Podsjetimo da je jedan od ciljeva novog Zakona o upravljanju otpadom da se do 2030.godine 50 odsto plastike, papira, stakla i metala u našoj zemlji reciklira.
Novim Zakonom, pored ostalog, predviđena je i zabrana upotrebe debljih kesa u trgovinama. Oni koji koriste one preko 50 mikrona plaćaju naknadu Fondu za zaštitu životne sredine. Otkup pet ambalaže takođe može motivisati sve da je ne bacaju….Iako prilagođavamo zakon evropskoj regulativi iz poglavlja 27, za ekologiju je najvažnija odgovornosti, a manje propisi.
“Sedmi resurs” ključan
U okviru cirkularne ekonomije, reciklaža igra nezamjenjivu ulogu u očuvanju prirodnih resursa i smanjenju ekološkog otiska. Prema podacima, reciklirani materijali, poznati i kao „Sedmi resurs“, doprinose smanjenju emisije ugljendioksida za više od 700 miliona tona godišnje, a predviđanja pokazuju da bi taj broj mogao dostići milijardu tona do 2030. godine. U Evropi, recikliranje papira i papirne ambalaže dostiže procenat od 83%, što doprinosi produženju životnog vijeka materijala i smanjenju potrebe za proizvodnjom novih sirovina.
Pored toga, reciklaža smanjuje potrebu za odlagalištima otpada i skupljim metodama zbrinjavanja smeća. Takođe, manje se koriste destruktivni procesi poput rudarenja, iskopavanja i sječe šuma, što direktno doprinosi smanjenju zagađenja vazduha i vode. Na ovaj način, čuvanjem resursa i energetski efikasnim upravljanjem otpadom, reciklaža pomaže u borbi protiv klimatskih promjena.
Primjeri EU – Švajcarska
Da je recikliranje otpada neophodno iz više razloga ukazuju primjeri brojnih uspješnih zemalja. Švajcarska je, prema dostupnim podacima Eurostata, najuspešnija zemlja u reciklaži, ne samo u EU, već i u svijetu. Građani ove zemlje recikliraju više od 60% otpada godišnje, a njen uspjeh zasniva se na efikasnom sistemu reciklaže i podsticajima. U Švajcarskoj, građani su dužni da odvajaju otpad u nekoliko kategorija: plastiku, papir, organski otpad, staklo i ostalo. Za svaku kategoriju postoje posebno obilježeni kontejneri ili tačke za prikupljanje.
Otpad koji nije recikliran ili pravilno odvojen naplaćuje se po težini ili volumenu. Građani kupuju posebne kese ili vreće za smeće koje su skuplje, što ih podstiče da smanje količinu otpada.
Plastične i staklene flaše, limenke i drugi oblici ambalaže imaju depozit koji se vraća kada se ambalaža donese u prodavnicu ili specijalne kontejnere. To podstiče vraćanje i reciklažu ambalaže. Postoje brojni reciklažni centri sa savremenom tehnologijom za sortiranje i preradu otpada, kao i efikasan sistem logistike i transporta otpada do tih centara. Sve to prati kontinuirana edukacija.
Istovremeno, Švajcarska na ovom modelu ostvaruje prihode po više osnova. Neki podaci ukazuju da se u prosjeku od posebne takse za reciklažu inkasira do 50 miliona švajcarskih franaka, dok prihodi od taksi na otpad dostižu oko 4,69 milijardi američkih dolara. Nažalost, podatak o prihodu od prodaje recikliranih materijala nije dostupan, ali se smatra izuzetno visokim.
Reciklaža Njemačka
Ako posmatramo samo EU, među zemljama EU prednjači Njemačka. Njen uspeh postignut je zahvaljujući naprednim zakonskim normativima i vrlo razvijenom ekološkom sistemu. Ova zemlja, slično kao i Švajcarska, organizuje prikupljanje, reciklažu otpada i njegovo dalje korišćenje. U zavisnosti od vrste otpada, procenat reciklaže kreće se i do 89%. Neki podaci pokazuju da Njemačka godišnje inkasira oko 105 miliona eura samo od reciklažnog sektora.
I jedna i druga zemlja imaju vrlo uspješne kompanije koje se bave reciklažom. U Njemačkoj to su: Interzero Holding GmbH & Co. i Scholz Recycling GmbH, a u Švajcarskoj, prema mišljenjima mnogih, to su: SUEZ Schweiz AG i Eberhard Recycling AG. Iako su sistemi u tim kompanijama sve napredniji u smislu mehanizacije i čak robotike, zapošljavaju i veliki broj radnika. Primjera radi, prema izvještaju Prognos iz 2024. godine, sektor reciklaže u Njemačkoj zapošljava oko 310.000 ljudi u gotovo 11.000 javnih i privatnih preduzeća, sa ukupnim prihodom od oko 85 milijardi eura. Ovaj broj uključuje sve aktivnosti vezane za kružnu ekonomiju, kao što su sakupljanje, tretman, reciklaža i ponovna upotreba materijala.
Reciklaža otpada je značajan segment u mnogim evropskim državama, kao što su Holandija, Švedska, Danska, Austrija, ali i Južna Koreja. Zanimljivo je znati da SAD recikliraju samo oko 32% komunalnog otpada, što je znatno manje nego u vodećim evropskim zemljama.
Ovaj tekst je realizovan uz podršku Ministarstva kulture i medija kroz projekat “Ekologija i turizam Herceg Novog”
