Pravoslavni hrišćani obilježavaju Veliki petak, u znak sjećanja na dan kada je Isus Hristos raspet na krstu na Golgoti.
Veliki petak se smatra najtužnijim danom hrišćanstva. Na taj dan se ne služi liturgija, osim ako su Blagovijesti. Vjernici su pogruženi u tajnu stradanja Hristovog, koji je prošao najveću golgotu, rane i zlo ovog svijeta.
Prema predanju, Isus je odveden iz kuće prvosveštenika Kajafe kod rimskog prokuratora Pontija Pilata koji ga je osudio da bude raspet na krstu. Isus je tada rekao: „Oče, oprosti im jer ne znaju šta rade“.
Na Veliki petak vjernici strogo poste, ko može ne jede ništa, ili samo suvi hljeb i voda.
Farbaju se uskršnja jaja, često crvenom bojom koja simbolizuje Hristovu krv. Prvo crveno jaje naziva se čuvarkuća i čuva se na posebnom mjestu da se ne razbije.
Na Veliki petak se ne pjeva, ne veseli se, a od Velikog četvrtka do Uskrsa (nedjelje) kada je, po vjerovanju, Isus vaskrsao, ne zvone crkvena zvona jer su ona u pravoslavnoj crkvi znak radosti, nego se vrijeme bogosluženja i oglašenja umrlih najavljuje drvenim klepalom.
Ovaj dan hrišćanske žalosti je i posljednji i najznačajniji u nedjelji Stradanja za sav hrišćanski svet, a njegova smrt je uvod u radost Vaskrsenja koje pravoslavna crkva ove godine slavi u nedjelju, 12. aprila. Hristovo vaskranje je buđenje nove nade i života.
