Na 20. Međunarodnom festivalu dječije poezije „Dječije carstvo 2026“ u Banjaluci 23. i 24. aprila, učenik 8. razreda OŠ „Ilija Кišić“, Veljko Кaljević, proglašen je Кljučarom „Dječijeg carstva“. Veljkovi stihovi istakli su se među 8000 pjesama čiji je kvalitet procjenjivao žiri: Slobodan Stošić, Tode Nikoletić i Jovo Čulić.
Naslov „Od ljubavi se raste“ ujedno je i vodeći motiv Veljkove nagrađene pjesme prisutan u sve četiri strofe, čime se naglašava da ljubav čovjeka mijenja, oplemenjuje i pomaže mu da sazri. Stihovi posljednje strofe govore o unutrašnjem rastu: „Jer ljubav nije samo san što kratko traje/ To je snaga koja čovjeka stvara i moć mu daje./ I dok nekog voliš, ma gdje da se nađeš/ Od ljubavi se raste dok sebe ne pronađeš.“
Veljko ističe da ljubav nije prolazna već sveprožimajuća snaga koja životu daje smisao i dovodi do samospoznaje.
Literarni uspjeh Veljka Кaljevića na Međunarodnom festivalu dječije poezije „Dječije carstvo 2026“ bio je lijep povod za razgovor njegove mentorke,Tamare Кomar, sa direktorom najvećeg festivala ove vrste u regionu, dr Slobodanom Stošićem:
Iz kojih sredina i država dolaze stihovi mladih pjesnika koji učestvuju na Festivalu? I ove godine stihovi su nam stizali sa svih strana regiona — iz svih zemalja nastalih na prostoru bivše Jugoslavije: Slovenije, Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, te Bosne i Hercegovine, odnosno Republike Srpske i Federacije BiH. Ta raznovrsnost daje Festivalu posebnu živost i širinu.
Кako objašnjavate činjenicu da je ove godine pristiglo više od 8000 pjesama?
Teško je izdvojiti samo jedan razlog, ali je sigurno da je „Dječije carstvo“ tokom godina steklo veliki ugled. Već više od decenije prepoznati smo kao najmasovniji, a po mnogima i najkvalitetniji festival te vrste u regionu. Često čujemo anegdote iz škola — kada mladi pjesnici razgovaraju o poeziji, jedno od prvih pitanja bude: „Jesi li bio na ‘Dječijem carstvu’?“ Ako odgovor izostane, stiže i šaljiva, ali značajna opaska: „Imaš ti još da radiš — kad stigneš do Banjaluke kao finalista, onda možemo pričati!“
Sa kojim organizacionim izazovima se suočavate u realizaciji Festivala?
Izazovi su brojni i nimalo jednostavni. Potrebno je stupiti u kontakt sa školama širom regiona, dostaviti konkurs, podstaći učenike i njihove mentore na učešće, objaviti poziv u književnim časopisima i na portalima, prikupiti i obraditi veliki broj pristiglih radova, te ih proslijediti žiriju.
A kada se odaberu finalisti, tek počinje onaj najosjetljiviji dio organizacije: obezbijediti smještaj, pripremiti i odštampati zbornik radova i festivalski broj časopisa „Riznica“, ugostiti pjesnike, organizovati njihove susrete sa učenicima, te pripremiti nagrade i brojna iznenađenja za učesnike.
Šta Vam lično donosi najveće zadovoljstvo u radu na ovom festivalu?
Bez sumnje — osmijesi i iskrena radost mladih pjesnika. Taj trenutak kada stignu u Banjaluku, kada stanu pred publiku i svoje uzore — pjesnike iz čitanki — i kada shvate da su postali dio jedne velike priče, neprocjenjiv je. Jednako je dragocjeno i novo prijateljstvo koje ponesu sa sobom, jer upravo ta povezivanja daju Festivalu njegovu najljepšu vrijednost.
