Varljivo vrijeme u maju traje, a na plažama, iako rijetko kojoj spremnoj, ima sve više kupača. Plaže su i dalje jedan od ključnih turističkih resursa mediteranskih zemalja, uključujući Crnu Goru, gdje su fundament turizma. Mada, posljednjih deset godina se potvrđuje da destinacije oslonjene na kupališni turizam imaju najkraću sezonu, upoređujući sa onima koje nude različite sadržaje.
Zakupljena kupališta su u Herceg Novom dominantna, javnih plaža je manje, ali isto tako fundamentalno pitanje za sve je – hoće li one ovog ljeta biti urednije, a more čistije i bezbjednije za kupanje?
Mnogi gunđaju, upozoravaju, ali nadaju se dobroj sezoni
„Ne znam gdje ćemo se kupati ove sezone, jedino van zaliva“, često komentarišu mještani. Oni dobro poznaju novske komunalne i ekološke boljke, mjesta gdje je more često zamućeno i gdje se osjećaju neprijatni mirisi fekalnih voda, gdje su plaže „prihranjene“ pijeskom iz Morače, ili nekih majdana, gdje se nalaze tzv. havarijski ispusti, koji znaju da prelivaju…
I hercegnovski ekolozi su posljednjih godina dizali glas zbog neriješene kanalizacione infrastrukture, “šupljeg“ kolektora, miješanja atmosferskih i kanalizacionih voda, zbog nasipanja plaža pijeskom, njihovog betoniranja, te „otimanja“ mora… Jedina naučno-istraživačka ustanova u Crnoj Gori, koja se bavi proučavanjem i zaštitom morskog ekosistema, Institut za biologiju mora, ispituje kvalitet morske vode svakog ljeta, „po narudžbi“ „Morskog dobra“. No, posljednja dva ljeta bili su prinuđeni da objave da je u Herceg Novom neophodno zabraniti kupanje i staviti crvene zastavice na nekoliko plaža u Igalu i na Toploj. Osim toga, jasno su upozorili da je učestalo sezonsko „prihranjivanje plaža“ pijeskom veoma štetno za živi svijet u priobalju.
U ribarskim mrežama manje ribe, često otpada
Teško je vidjeti tri ribara u Herceg Novom da sjede zajedno za stolom, ali svi vole da „brontulaju“ i „ćakulaju“. Godinama slušamo od njih kako je sve manje ribe u zalivu i mrežama. More je, pričaju nam, ne želeći da ih imenujmo, na nekim mjestima često mutno, zaudaraju fekalije…
„Glavni problem je Ljuti potok, koji prolazi pored teniskih terena i Peoplsa i uliva se u more sa svim što se u njega baca. A tu je i havarijski ispust problematičan. Duž cijele rijeke Sutorine kada je oseka mogu se vidjeti cijevi kanalizacije iz kuća“, priča nam jedan novski ribar.
I drugi, kome je to isključivo zanimanje, potvrđuje:
„Kada bacimo mrežu od Milašinovića plaže, gdje se uliva Ljuti potok, pa prema tunelu i kada dignemo mrežu tu je više vlažnih maramica, uložaka i kesa, nego ribe. U potok se svašta baca, sve izlazi u more. Tu je i jedan ispust kanalizacioni, zagađene vode izlaze kroz tumbin, mulo na Milašinovića je šuplje i kurenat nosi svu prljavštinu preko Tople priobaljem do tunela. Čak ponekada dođe i do Šabovića seke iza tunela“.
Priključuje se svjedočenjem i još jedan novski „meštar od ribe“.
„Gledam s mora, ispod bivšeg bazena Instuta u Igalu, ima tamo jedan ispust, nekada je tu bio tunel i odliv iz bazena. Znali smo kao djeca prolaziti kroz tunel skoro do magistrale…Ali tu strašno smrdi, takođe kod Palmon bay-a s mora kada se gleda s desne strane je veliki ispust. Da li iz njega, ili jednog potoka, izlaze otpadne vode, ne znam, pa prema Savini slično je…“
Zoran Bijelić: Svi ispusti eliminisani
Što na sve kažu s nadležnih pozicija? Direktor hercegnovskog „Vodovoda i kanalizacije“ DOO, Zoran Bijelić tvrdi da se stanje s komunalnom infrastrukturom popravlja u odnosu na prethodne godine, te da ćemo imati ove sezone čistije more, jer:
„Samo su ostali havarijski ispusti koji se koriste za ispuštanje fekalnih voda u more u slučaju neke havarije. Moramo ih koristiti da ne bi pukao sistem. Svi drugi ispusti koji su postojali su eliminisani. Niti jednog nema kojim fekalije dospijevaju u more. Posljednji ispust koji smo otklonili je bio u zoni Đenovića, kod Vojvodića mula“, kaže nam Bijelić.
Ipak, primjećujemo da i dalje ima divljih priključaka, direktno sprovedene kanalizacije u potoke, riječice, ili odvode za atmosferske padavine, mnogi još koriste septičke jame, koje prelivaju… U Ljuti potok i Sutorinu, pored toga baca se i građevinski materijal, plastika, vlažne maramice…
„Tačno je da je bila jedna havarija koja je sanirana na samom putu kod mosta nad Ljutim potokom“, prihvata Bijelić. „Tu je bio problem, ali sada je to riješeno. To što se pojavljuju divlji priključci i bacanje otpada u potoke suzbijamo u saradnji sa komunalnom policijom i inspekcijom. Trenutno radimo na prikopčavanju korisnika na mrežu u Kutskom polju, gdje je urađena kanalizacija prije dvije godine, a mali broj objekata je spojen. Slična je situacija i u gornjim Vodicama u Baošićima, gdje je nova kanalizacija, a objekti su i dalje izvan mreže.“
Gusto naseljena obala Njivica, Igala, Tople, Herceg Novog, kojoj gravitiraju brojni ugostiteljski i stambeni objekti je ljeti pod najvećim pritiskom. To što je posljednjih godina bilo problema sa kanalizacijom, pa su plaže u Igalu i na Toploj bile zabranjene za kupanje, Bijelić komenatriše:
„Prepumpavanja na mreži ima dosta, sve od kraja Igala do Njivičkog puta. Prikopčavaju se Njivice, pa vode idu sistemom ka Staroj banji, a odatle do Meljina. Spojen je i Drenovik iznad Igala, dio Gomile… Vode prolaze kroz kanalizacioni kolektor. Ali ako jednog dana stane pumpa to se manifestuje u veliki problem“, objašnjava Bijelić, demantujući informacije da se svakog jutra tokom ljeta u zoru ispuštaju zagađene vode u more iz havarijskog ispusta kod Milašinovića plaže na Toploj.
Osim toga, kako dodaje, uoči nove turističke sezone počeli su da kontrolišu kanalizacioni sistem cijelim obalnim pojasom.
„Završili smo Bijelu, počeli smo od hotela „Park“, stigli do Dječijeg doma. Dva dana u sedmici čistimo sve pumpe i cijeli kolektor. Krenuli smo od posljednje tačke ka Meljinama. Lani su iz Društva za izgradnju vodovodne i kanalizacione infrastrukture snimili cjevovod i sve pumpne stanice na rivijeri. Uglavnom, uočen je ulazak morske vode na nekim poziciijama“, ističe Bijelić uvjeren da će do kraja maja završiti kontrolu komora, kolektora i njegovo čišćenje, sanaciju i zamijenu pumpi.
„Raspisan je tender za nabavku novih pumpi. Svi agregati na pumpnim stanicama su stavljeni u funkciju, prekontrolisani, popravljeni. Tako da u slučaju nestanka struje, što nam se dešava svakog dana, ne dolazi do zastoja i havarija. Ponavaljam, ako stane slučajno neka pumpa, aktivira se havarijski ispust dok se ne otkloni kvar. Sa otpadnim vodama svašta dolazi na pumpu, krpe, ćebad, nevjerovatno. Tada se mora ugasiti pumpna stanica dok se ne očisti. Onda se dešava da se iz havarisjkih postrojenja prljavština ispušta u more, umjesto u kolektor i na postrojenje za preradu u Nemiloj“, navodi Bijelić.
Inače, na snimanju kanalizacionog kolektora su lani angažovani predstavnici njemačke kompanije „Reline Europe” i upravo to je preduslov za neophodnu rekonstrukciju. Tek kada dva kapitalna infrastrukturna poduhvata, postrojenje za preradu otpadnih voda i kolektor budu rekonstruisani, moći će, nakon više od deset godina da budu tehnički primljeni.
Vasilije Seferović: Incidentne situacije svedene na minimum
Situaciju sa kanalizacionom mrežom i ispustima u more na potezu od Njivica do Kamenara sagledava i sekretar za komunalne djelatnosti Opštine Herceg Novi, Vasilije Seferović. Demantuje neke ranije podatke da je na tom potezu čak 70 kritičnih mjesta, odnosno ispusta.
„DOO „Vodovod i kanalizacija“ ima uvid u broj i stanje havarijskih kanalizacionih ispusta. To su ispusti koji se planski nalaze na kanalizacionom sistemu i aktivni su isključivo u slučaju havarije. Ukupno postoji osam takvih ispusta, od kojih je svakodnevno aktivan glavni ispust sa PPOV-a sa kojeg se ispušta prečišćena voda sa postrojenja, dok je preostalih sedam duž trase aktivno samo u slučaju havarije. Netačan je podatak da ih je bilo 70, prema podacima iz „Vodovoda“, u ranijem periodu bilo je 25 ispusta“.
Komentarišući pokrivenost opštine kanalizacionom infrastrukturom, Seferović navodi da se stanje svakodnevno unapređuje.
„U proteklom periodu izgrađena je sekundarna kanalizacija na brojnim trasama. Što se tiče priobalja naše opštine, naselja Kamenari i Njivice još nemaju kanalizaciju, ali je za Njivice izrađen projekat u sklopu izgradnje šetališta, koji je Opština kandidovala i za koji su obezbijeđena sredstva iz kapitalnog budžeta države“.
Uprkos novoj kanalizacionoj mreži, čak i tamo gdje je došlo do spajanja sa kolektorom, kao duž rekonstruisanog šetališta, Obale Nikole Kovačevića u Igalu, ima incidentnih situacija. O tome nam svjedoče i sami ugostitelji koji imaju restorane na obali, upravo u Igalu i na Toploj.
Seferović potvrđuje da su se nažalost, dešavale incidentne situacije, „ali su one svedene na minimum, upravo zahvaljujući kontinuiranom poboljšanju stanja kolektora. Najčešće se javljaju u slučaju obilnih padavina, kada dolazi do upliva atmosferske kanalizacije u fekalnu“, tvrdi on.
„Koordinisanim radom preduzeća „Vodovod i kanalizacija“ i Službe komunalne policije i inspekcijskog nadzora nastoji se uticati na to da se svi vlasnici objekata na lokacijama gdje je izgrađena kanalizaciona mreža na nju i priključe. Za problem na Toploj, kod hotela „Hungest“, utvrđena je nepravilnost u sistemu kanalizacije koja je u vlasništvu hotela. Ona je u međuvremenu otklonjena, te je problem riješen. U Igalu je takođe bila riječ o nepravilnosti uzrokovanoj prelivnim jamama privatnog vlasnika, koje su u međuvremenu sanirane“.
Kada je riječ o fekalnim vodama u dijelu zaliva, u Igalu, koje ugrožavaju plantaže posejdonije ključne za ljekovita svojstva blata, Seferović kaže da su one u ranijem periodu predstavljale opasnost po zdravlje ljudi i faktor koji je ozbiljno ugrožavao kvalitet igalskog blata i cjelokupne morske flore. Ne i danas.
„Problem je gotovo u potpunosti riješen, jer je izgrađena sekundarna kanalizaciona mreža za područje Stare banje, dijela Igala i Njivičkog puta – odnosno cijelog pojasa koji je bio okarakterisan kao vrlo problematičan, budući da su se fekalne vode direktno ili indirektno ulivale u rijeku i more. Izgrađena je i pumpna stanica. Premda u ovom dijelu Igala nije bilo devastacije obale i podmorja koja bi ugrozila peloid, neodgovorni pojedinci su, ipak, uspjeli da istovarom zemlje ili kamena uz korito rijeke, kao i odlaganjem otpada u rijeku, izazovu određene ekološke incidente, što je Komunalna policija sankcionisala. Ukoliko se radi u skladu sa dokumentacijom i planom, može se postići dvostruki cilj – zadovoljstvo privrednika i zaštita podmorja i peloida. Međutim, problem predstavljaju oni koji postupaju samoinicijativno“, ističe Seferović.
S druge strane, kanalizacioni kolektor ni poslije desetak godina nije tehnički primljen, pa „popušta“ i česte su havarije duž rivijere. Zašto kasni rekonstrukcija kolektora i postrojenja za preradu otpadnih voda, a dugo se čeka da resorno Ministarstvo raspiše tender?
„Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera opredijelilo je oko pet miliona eura za rekonstrukciju PPOV-a. Društvo za izgradnju kanalizacione i vodovodne infrastrukture dostavilo je krajem prošle godine Ministarstvu javnih radova kompletiranu dokumentaciju i projektni zadatak, te se očekuje da uskoro bude raspisan tender.
Tokom 2025. godine za nesmetano funkcionisanje postrojenja izdvojeno je skoro 190 000 eura. Kada je riječ o sanaciji kolektora, Opština Herceg Novi i Društvo za izgradnju kanalizacione i vodovodne infrastrukture kontinuirano ulažu u održavanje i unapređenje funkcionisanja“, naglašava Seferovoić.
Tokom 2025. godine uloženo je skoro pola miliona eura za izgradnju nove kanalizacione mreže na više lokacija u Herceg Novom, među kojima su Baošići (Vodice, kraci 2, 3, 5 i 6), Kumbor (Miočevići, kraci 1 i 2), Podi, Čela, Topla III, Sušćepan i druga naselja.
Ima i zastoja, pa radovi često idu traljavo i stalno se rokovi pomjeraju. I dalje je veliki nesklad između građevinske ekspanzije i razvoja komunalne infrastrukture, posebno kanalizacione. Za jedan grad na moru, kao što je Herceg Novi, to će i ovog ljeta biti veliki izazov.
Ovaj tekst je realizovan uz podršku Ministarstva kulture i medija kroz projekat “Ekologija i turizam Herceg Novog”
