Sjetski dan borbe protiv gladi obilježava se svake godine 28. maja sa ciljem da se skrene pažnja na činjenicu da ozbiljan broj ljudi širom svijeta živi u gladi. U Crnoj Gori je, prema zvaničnim podacima, svaki peti stanovnik u zoni siromaštva, kao i svako četvrto dijete, saopštila je predsjednica Banke hrane, Marina Medojević, prenosi Pobjeda.
Od oko 125 hiljada najugroženijih građana, svega 15 hiljada prima materijalno obezbjeđenje porodice – jedino socijalno davanje namijenjeno najsiromašnijima u Crnoj Gori, rekla je ona i dodala da ih je u Podgorici svega oko pet hiljada.
– Glavni grad ima narodnu kuhinju koja, zajedno sa kuhinjom SPC, priprema obroke za oko hiljadu ljudi dnevno. Sistem narodnih kuhinja u Crnoj Gori, koje su osnivale lokalne samouprave, vjerske zajednice i nevladine organizacije, hrani nekoliko hiljada ljudi dnevno. Narodne kuhinje su važan, ali ne i dovoljan način ublažavanja gladi. One obezbjeđuju jedan obrok dnevno, koji ne može biti dovoljan za 24 časa. Ugroženim građanima moraju biti besplatno dostupne osnovne životne namirnice i higijenska sredstva – napisala je Medojević.
Obroci i solidarnost zajednice kroz donacije hrane, novca i SMS kampanje, mogu ublažiti, dodala je ona, posljedice siromaštva i pomoći ljudima da prebrode kratkotrajne krize, ali ne mogu biti siguran oslonac.
– Humanitarni sektor ne smije zamijeniti sistem, ovo je znak slabe slocijalne države. Sistem socijalne zaštite u Crnoj Gori, njegova sporost i birokratizovanost, mora se mijenjati. Zdravstveni sistem mora biti u službi ljudi koji nemaju mogućnost da plate preglede i lijekove. Crna Gora mora ozbiljno da se posveti rješavanju problema gladi među djecom. Besplatna školska užina moraju biti siguran obrok za djecu koja žive u nemaštini. Količina hrane koja se baca u Crnoj Gori bila bi dovoljna da pokrije osnovne prehrambene potrebe svih siromašnih građana kada bi postojali efikasni mehanizmi za prikupljanje i preraspodjelu sigurne i jestive hrane – smatra Medojević.
Globalna glad dostiže najviši nivo u poslednjih nekoliko godina, dok se humanitarna pomoć Ujedinjenih nacija u hrani smanjuje zbog naglog pada finansiranja.
– Aktualni sukobi, klimatske promjene i globalna ekonomska neizvjesnost brojnim državama dovode do kritičnog nivoa tako da u 19 zemalja više od 147 miliona ljudi treba hitnu pomoć u hrani izvještaj je Globalne mreže protiv kriza povezanih s hranom (GNAFC) – dodala je Medojević.
