Glavno lokalno izvorište u hercegnovskoj opštini, Opačica prosječno daje oko 150 l/s vode, ljeti znatno manje, kaptirana je 1963. godine.
Četiri godine kasnije, gradske vlasti su se opredijelile za dovod vode sa hidroelektrana na Trebišnjici kao najpovoljnije dugoročno rješenje za Herceg Novi. Cjevovod Plat- Herceg Novi izgrađen je samodoprinosom i do danas njime kroz Konavle stiže dominantnih oko 450 litara u sekundi vode. Bilo bi to sasvim dovoljno da nije velikih gubitaka na mreži i da se dotok ne prekida svake godine deset dana zbog remonta hidrotunela.
Opačica je zato zadržala ulogu najvažnijeg lokalnog izvorišta. Posebno je dragocjena u ovom periodu kada je treba čuvati za septembar i najavljene redovne restrikcije zbog prekida dotoka vode sa Plata.
Vidimo ovih dana i da njen nivo zbog velike potrošnje i suše opada, pa su iz “Vodovoda” odlučili da noćnim restrkcijama što duže zadrže njenu izdašnost.
Valja podsjetiti da su u avgustu i ranijih godina mjereni parametri mutnoće ovog vodoizvorišta i da je postojala mogućnost da dođe do otežanog vodosnabdijevanja potrošača u višim zonama, u noćnim satima. Korišćeno je samo 10 do 15 odsto izdašnosti, odnosno, svega 20 litara u sekundi, kojim se dopunjavao sistem. Nije bilo isključenja, zahvaljujući velikim naporima dežurnih službi i dispečera Vodovoda.
Slivno područje Opačice prostire se na približno 18 kvadratnih kilometara i obuhvata Kute, Mariće, Lastvu i dio Poda. To je oko 1.800 hektara – prostor znatno veći od neposredne okoline bunara. Voda se kroz zemljište i podzemne slojeve kreće prema izvorištu, pa njegova zaštita obuhvata šire područje Kutskog polja.
Odvođenje otpadnih voda, septičke i upojne jame, predstavljaju moguće izvore uticaja, na što je ovih dana upozorio o predsjednik MZ Zelenika-Kuti, Gligo Marić. Taj prostor je opterećen gradnjom, saobraćajnicama, otpadom.
Za zaštitu Opačice izgrađen je samo dio kanalizacione mreže, a projekat sanitarnih zona još nije realizovan. Opačica nije akumulacija nego sistem kanala.
Zbog njenog hidrološkog minimuma juče je bila i izazovan lokalitet za istraživanje dvojice speleologa- ronilaca, Marka Štibohara iz Herceg Novog i Vlada Krzalića iz Beograda. Sa njima su bili dispečer Duško Šćepanović, predsjednik MZ Zelenika-Kuti, Gligo Marić i direktorka “Vodvoda i kanlizacije”, Olivera Doklestić.
“U unutrašnjost Opačice niko nije ulazio više od 20 godina. Speleolozi- ronioci imali su dva zarona na dubini od 3. 30 i 4 metra, ispod nivoa vode, koji je na 13,30 m ispod nivoa tla. Izuzetno je loša vidljivost zbog velike mutnoće, a pronađen je i zarđali mitraljez iz Drugog svjetskog rata”, kaže za Novski portal direktorka “Vodovoda i kanalizacije”, Olivera Doklestić.
Anagožavanje speleologa bilo je dobrovoljno i Doklestić ističe da bi bilo dobro da jednom u pet godina podzemni tuneli Opačice budu “preron jeni”.
“Tako bi se ustanovile eventualne promjene u njima, pukotine, odvaljene povlate, količina zgusnutog, erodiranog materijala i ispitale mogućnosti za proširenje bunarskih zahvata. Sigurna sam da nije sasvim istraženo cijelo područje povezanih podzemnih kanala”.
Beogradski speleolog Krzalić navodi da je sa Štiboharom u saradnji sa lokalnim “Vodovodom” rado došao da istraži Opačicu:
“Spustili smo se i zaronili, praktično na početak pećinskog sistema i vodouazhavta iz koga se crpi voda. Sišli smo na kotu -8 metara gdje počinje mokri dio, ja sam se spustio još 12 m i poslije toga je počelo da biva jako mutno. Dalje se bez ozbiljne logistike, za sada, ne može. Probaćemo još kada vrelo bude bolje radilo. Može da se desi da će se iščistiti i onda možemo nastaviti istraživanja. Pronašli smo i neke djelove naoružanja, vjrovatno iz Drugog svjetskog rata. Ovo je samo početak saradnje, ja bih drage volje još neki put zaronio da vidim da li se može dalje proći da povežemo ono što je već objavljeno u radovima sa eventualno novim istraživanjima”.
Za “Vodovod”, a time i Herceg Novi bi bilo značajno ukoliko bi se našao neki novi neistraženi krak kako bi se otvrio neki novi bunar.
