Zahtjev Uprave za zaštitu kulturnih dobara da se plaža “Carina” u Baošićima vrati u prvobitno stanje je praktično nemoguće ispuniti, smatra građevinski inženjer Sava Petković. On je o tome pisao za Vijesti.
“Najprije, radi se o ogromnim količinama kamena i zemlje koji su nasuti u more. Investitor i projektanti ne navode količine nasutog materijala, ali može se grubo procijeniti da se radi o preko 100.000 metara kubnih. Proces nasipanja je bio jednostavan poduhvat koji nije zahtijevao puno vremena. Kamioni su dolazili na ivicu mora i izručivali kamen i zemlju, a zatim su bageri izravnavali nasuti plato. Proces uklanjanja nasutog platoa bi bio znatno komplikovaniji i iziskivao bi znatno više vremena. Pošto su dubine mora na kraju platoa oko 9 metara, bilo bi neophodno angažovati plovnu mehanizaciju za bagerovanje nasutog materijala. Radovi bi vjerovatno dugo trajali jer se plovna mehanizacija ne može koristiti tokom nevremena, praćenih pojavom velikih talasa”, istakao je Petković za Vijesti.
Ukazuje na još dva problema.
“Tokom čitavog procesa bagerovanja kamena i zemlje iz nasutog platoa dolazilo bi do velikog zagađenja mora i podmorja jer bi se morska voda zamućivala, a najsitnije čestice taložile na dnu mora u široj okolini nasutog platoa. S drugim problemom je investitor bio suočen i prije početka radova. Naime, gdje bi se deponovao izbagerovani materijal, čija zapremina iznosi preko 100.000 m3. Najzad, čak i ako bi nasuti plato bio potpuno uklonjen, prvobitno stanje priobalnog pojasa više ne postoji, jer su pijesak i šljunak nekadašnje plaže izmiješani sa kamenom i zemljom. Dakle, morala bi se formirati nova plaža od pijeska i šljunka koji bi bio dovezen sa nekog najbližeg prirodnog vodotoka”.
On dodaje da nije isključeno da će se po završetku radova na hotelskom kompleksu, ipak, odustati od zahtjeva da se nasuti plato ukloni, odnosno od vraćanja plaže na prvobitno stanje.
“Ogromna sredstva koja su uložena u hotelski kompleks bila bi odlučujući faktor da se nasuti plato zadrži. Da bi se nasuti plato mogao zadržati, kao dio novog izgleda obale u Baošićima, bilo bi neophodno ispuniti neke veoma stroge zahtjeve. Najprije zahtjeve koji se tiču njegovog izgleda. Budući plato bi makar svojim izgledom trebalo da liči na stare ponte, mandraće i mula. Svi oni su u prošlosti izvedeni isključivo od kamena. Dakle, nasuti plato mora biti u potpunosti obložen kamenom. Nijedan kvadratni metar platoa ne smije biti od betona. Takođe, svi objekti na platou moraju biti izvedeni ili od kamena ili od drveta. Znatno veći problem je što nasuti plato znatno odstupa od postojeće linije obale. To bi se moglo djelimično riješiti drastičnim povećanjem plaže i obalnog pojasa desno, odnosno istočno od nasutog platoa. Plaža bi bila formirana nasipanjem šljunka i pijeska izbagerovanog iz nekog od crnogorskih vodotoka. Naravno, za takav poduhvat je neophodno uraditi i odgovarajući projekat. Tu novu plažu mogli bi koristiti svi, uključujući goste hotelskog kompleksa”.
Međutim, Petković skreće pažnju i na problem koji se uopšte ne tiče nasutog platoa.
“Na mjestu sadašnjeg ogromnog hotelskog kompleksa je nekada bilo dječije odmaralište sa oko 300 ležajeva. Oko 2.000 gostiju budućeg kompleksa sa blizu 800 jedinica i pomoćno osoblje od oko 500 osoba, mogli bi pri vršnom opterećenju (ujutro i uveče) da drastično opterete postojeći kanalizacioni kolektor koji se pruža duž obale. Projektanti bi trebalo još jednom da pažljivo provjere da li postojeći kolektor može da prihvati ogromne količine otpadnih voda iz budućeg hotelskog kompleksa. Izlivanje kanalizacije u more bi bilo pogubno ne samo za hotelski kompleks već i za čitav priobalni pojas Baošića”.
Podsjetimo da je za slučaj Baošića početkom jula direktorka Uprave za zaštitu kulturnih dobara dr Petra Zdravković kazala Novskom portalu da obaveza “Carina” postoji i mora biti izvršena u skladu sa konačnim i izvršnim upravnim aktima.
“Činjenica da je riječ o obali i prostoru na kojem su izvršene značajne fizičke intervencije ne znači da je vraćanje u prihvatljivo stanje nemoguće. Međutim, ono se ne može sprovoditi proizvoljno niti jednostavnim uklanjanjem nasutog materijala bez prethodne stručne pripreme. Neophodno je utvrditi tehnički, ekološki i konzervatorski prihvatljiv način sanacije, kako bi se spriječilo dodatno oštećenje obale, morskog ekosistema i pejzažnih vrijednosti. Stav Uprave je jasan: prostor mora biti saniran i doveden u stanje koje će, u najvećoj objektivno mogućoj mjeri, odgovarati stanju prije izvedenih intervencija” kazala je Zdravković.
U međuvremenu, Uprava je donijela i rješenje o konzervatorskim uslovima za vraćanje kupališta u Baošićima u prvobitno stanje. S obzirom na to da „Carine“ nisu ispunile obavezu izrade konzervatorskog projekta, i kažnjene su sa 5000 eura, novim rješenjem Uprava je naložila da taj posao preuzme Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom, te da u roku od dva mjeseca dostavi Upravi za zaštitu kulturnih dobara.
U slučaju nepostupanja Morskog dobra po tom Rješenju, naređene mjere zaštite (izrada projektne dokumentacije) uslijediće o trošku tog javnog preduzeća.
Lokacija u Baošićima nalazi se u tzv. bafer zoni i predstavlja integralni dio zaštićene okoline prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora, upisanog na Listu svjetske baštine UNESKO.
Investitor, komanija “Carine“ od početka tvrdi da je sve rađeno po zakonu, uz odgovrajuće dozvole od Opštine do državnih institucija. Ne obazire se mnogo na žestsoke kritike civilnog sektora, struke, dijela Vlade, političkih partija i medija zbog devastacije obale, kao i prekoračenja gabarita za hotel, na kom radovi nisu prestajali cijelog ljeta.
