Mlada rediteljka Mirjana Janković doživjela je sinoć premijeru njenog filma na Kanli kluli, na otvaranju 39. Filmskog festival Montenegro film festivala kao veliku čast i svojevrsni povratak u svoj dom Crnu Goru iz koje potiče. Bila je veoma uzbuđena jer joj je, kako je kazala na press konferenciji, sve djelovalo gotovo nestvarno. Između dvije države Janković je priču o odlasku za boljim životom pretvorila, kako je kazala u ponos, zahvalna roditeljima koji su podnijeli velike žrtve kako bi svojoj djeci omogućili bolju budućnost.
„Napravila sam karijeru u Danskoj, imam lijep život, iskoristila sam mogućnosti koje su mi pružene. I gledala sam na tu malu djevojčicu i razumjela da kada odeš, kada napustiš domovinu, kao što su moji roditelji uradili, da su se žrtvovali za moju bolju budućnost. Nekada smo se stidjeli toga i nismo htjeli da pričamo o tome”, kazala je ona ponavljajući nekoliko puta da život u drugoj zemlji nije ličio na obećanu bajku.
Kako je navela, imala je potrebu da dolaskom u Crnu Goru sve to što je nosila sa sobom, kao i dosta ljudi koji su otišli negdje i osjećaju se stranci, pretvori iz teške priče u ponos.
Za nju su roditelji koji su otišli s malim koferom u neki drugi svijet tihi heroji.
“Oni su samo radili i nekako strpljivo posmatrali svoju djecu. I to mi je bila potreba da ispričam, jer oni nisu ljudi koji prave filmove o ovoj priči ili pričaju o njoj“.
Objasnila je da “Dom” nije autobiografski film, “koji ima dom u Danskoj, a dobio je dom i ovdje, isto kao što je ona uvijek imala neki dom ovdje, “a i gore sam napravila dom“, dodala je.
Ulogu majke u filmu odigrala je glumica Nada Šargin, koja je objasnila da je njoj porodica identitet, karijera, sve.
“Savremeni način života dodatno mijenja sliku porodice, ali porodica i dalje prolazi kroz različite krize. Uvijek je bilo teško, samo se sada to malo više vidi – televizija, Instagram i tako dalje. Ali porodica opet prolazi neku žestoku krizu”. Ipak, u filmu na kraju porodica ostaje zajedno, što je jedna od važnih poruka.
Ona skreće pažnju da danas imamo generacije koje nisu išle na terapije, koje nisu znale šta je anksioznost, šta je preispitivanje, šta je krivica, a jedna o poruka filma je i mogućnost oproštaja.
Maerstralno je ulogu oca Marka u filmu odigrao Dejan Čukić, predstavljajući čovjeka koji voli svoju porodicu, ali istovremeno nosi određenu moralnu i psihološku težinu. Čukić se osvrnuo na ljude koji su odlazili u inostranstvo, a potom se vraćali u skupim automobilima, ostavljajući utisak da su uspjeli.
„Ima svih, znači svih ovih koji su otišli u inostranstvo. Međutim, život ljudi koji su otišli nije uvijek bio jednostavan“, rekao je Čukić.
Glumica Dubravka Drakić kazala je da je poslije mnogo puta odigrane uloge sestre ovoga puta u “Dom”-u njen lik sestre bio atipičan za tradicionalno crnogorsko poimanje sestre. Promiejnila je taj obrzac i raduje je što je dobila priliku za to. Ona je ta koja je imala hrabrosti da ode i da se sukobi sa bratom.
„Life in a beat“ Amerisse Baste: Neobična koprodukcija
Na drugoj press konferencije vbilo je riječi o filmu „Život u ritmu“ („Life in a beat“), rediteljke Amerisse Baste, koji će večeras biti prikazan na tvrđavi Forte Mare. On predstavlja koprodukciju čak šest zemalja, Grčke, Kipra, Bugarske, Francuske, Sjeverne Makedonije i Crne Gore.
To je priča o mladoj ženi, koja traži svoj put, pokušavajući da “ zadrži kontrolu nad sopstvenim životom I tijelom” . U sebi nosi i mnogo ličnih iskustava, kazala je rediteljka Basta.
U film je utkala i iskustva svojih prijatelja, posebno iz Grčke, u periodu krize u kojoj je Atina predstvljena iz sasvim druge vizure, ne iz turističkog prepoznatljivog ugla. Teme dotiču publiku u svim zemljama i ona očekuje da će ih razumijeti u crngorski gledaoci.
„Shvatila sam iz reakcija publike i drugih da su to, u stvari, univerzalne teme. U tom smislu smatram da imamo prilično toga zajedničkog, da imamo sličan senzibilitet i da će na taj način i publika večeras sagledati ovaj moj film“, kazala je Basta.
Ova produkcija predstavlja prvi korak ka saradnji Crne Gore sa grčkom kinematografijom, istako je koproducent iz Crne Gore Marko Jaćimović. Učešće u projektu omogućilo je Crnoj Gori da bude prisutnija u grčkoj filmskoj industriji, pa Jaćimović očekuje i da neki naš film dobije vanjsku podršku u Grčkoj. Ukazuje i na kapacitete crnogorske produkcije, kao dio međunarodnih filmskih projekata.
