Turistička privreda nije protiv povećanja zarada zaposlenih, već za predvidljivu, faznu i ekonomski održivu primjenu mjera, uz prethodno sagledavanje njihovog ukupnog efekta i uvođenja mjera za očuvanje konkurentnosti turizma, poručeno je sa sjednice Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore posvećenoj najavljenom Euro modelu.
“Prije konačne primjene Euro modela potrebno je izraditi posebnu sektorsku analizu za turizam i ugostiteljstvo koja bi obuhvatila puni trošak rada, kompresiju zarada, uticaj na cijene i konkurentnost, zaposlenost, investicije, regionalne razlike i održivost poslovanja“, zaključeno je na sjednici.
Mora se sagledati sposobnost turističke privrede da povećane troškove rada dugoročno finansira i ostane konkurentna na međunarodnom tržištu. Povećanje troška rada postaje pitanje ne samo profitabilnosti u ovoj izrazito radno intenzivnoj i sezonskoj djelatnosti, već i formiranja cijena, dužine poslovanja, zaposlenosti, investicija i, konačno, konkurentnosti destinacije. Riziku su posebno izloženi sezonski hoteli, mikro i mala preduzeća, planinski i ruralni objekti i turistička privreda na sjeveru Crne Gore, gdje je sezona kraća, popunjenost niža, logistički troškovi veći, a mogućnost povećanja cijena ograničenija.
„Naš cilj mora biti da zaposlenima obezbijedimo veći dohodak, ali i uslove u kojima će crnogorska turistička privreda moći te zarade da finansira na održiv način. Za turizam je ključno pitanje da li ćemo, nakon svih promjena i dalje moći da ponudimo turistički proizvod koji je kvalitetan, cjenovno konkurentan i dovoljno profitabilan da omogućava zapošljavanje, investicije i razvoj tokom cijele godine“, rekao je zamjenik predsjednika Odbora Luka Bulatović .
Privrednici ukazuju na to da je mogućnost prenosa povećanih troškova na cijene turističkih usluga ograničena, jer se aranžmani za sezonu 2027. godine već ugovaraju ili su ugovoreni. Istovremeno, turističku privredu opterećuju rast drugih poslovnih, parafiskalnih i komunalnih troškova, kao i promjene vizne politike prema značajnim emitivnim tržištima koja čine 25 odsto ukupnih dolazaka turista.
„Ako troškovi turističkog poslovanja u Crnoj Gori rastu brže nego kod naših konkurentskih destinacija, možemo li taj rast u potpunosti prenijeti na cijenu bez gubitka tržišta?“, pitaju se turistički poslenici i dodaju da je konkurentnost turizma već je opterećena kumulativnim efektima povećanja PDV-a na smještaj, rasta troškova rada, parafiskalnih i komunalnih obaveza, kao i promjena vizne politike prema pojedinim značajnim emitivnim tržištima.
Ocijenjeno je da u predloženom obliku i roku Euro model vodi ka manjem broju stalno zaposlenih u turističkim i ugostiteljskim preduzećima, kraćoj sezoni, zatvaranju dijela malih objekata i odlaganju investicija, sa najvećim rizikom u sezonskim objektima i na sjeveru. Politiku konkurentnosti turizma potrebno je voditi kao jedinstvenu i međuresorsku politiku, a ne kao zbir pojedinačnih fiskalnih, radnih, viznih i drugih mjera, smatraju, pored ostalog, privrednici.
Ukazali su i na potrebu očuvanja opravdanih razlika u zaradama, u skladu sa stručnom spremom, iskustvom, odgovornošću, produktivnošću i kvalitetom rada. Smatraju da se politika zarada mora povezati sa rastom produktivnosti i unapređenjem poslovnog ambijenta, a ne zasnivati isključivo na povećanju troškova poslodavaca.
Odbor za turizam poziva Vladu i nadležne institucije da bez odlaganja otvore suštinski dijalog sa predstavnicima privrede, kako bi se pronašlo rješenje koje omogućava bolji standard zaposlenih, održivo poslovanje kompanija i očuvanje konkurentnosti Crne Gore kao turističke destinacije.
