Osnivanje lokalnih akcijskih grupa u ribarstvu (FLAG) moglo bi crnogorskim ribarima donijeti bolje uslove za rad, lakši plasman ulova i pristup novim izvorima finansiranja, uz jačanje saradnje sa lokalnim zajednicama i organizacijama za zaštitu životne sredine radi očuvanja sve ugroženijih morskih resursa.
To je poručeno na radionici proizvođača i lokalne akcijske grupe u ribarstvu, koju su organizovali Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP), Crnogorsko društvo ekologa i EnvPro u Petrovcu. Radionica je bila posvećena načinu rada, pravnom okviru i modelu osnivanja FLAG-a. Učesnici su zajedno utvrđivali razvojne potrebe i potencijalne projekte i razgovarali o području, članovima i organizaciji buduće grupe.
Ribar iz Petrovca Savo Medigović smatra da bi uspostavljanje ovakvog modela udruživanja moglo doprinijeti rješavanju brojnih problema sa kojima se ribari svakodnevno suočavaju, posebno kada je riječ o plasmanu ribe, nedovoljnoj saradnji institucija i nezakonitom ribolovu.
Prema njegovim riječima, iako ribari imaju solidnu saradnju sa Direktoratom za ribarstvo, koordinacija između drugih nadležnih institucija nije na zadovoljavajućem nivou.
„Koordinacija između ministarstava, javnih preduzeća i ministarstava jako loše funkcioniše i imamo mnogo problema“, upozorio je Medigović.
Kao jedan od posebno izraženih problema izdvojio je krivolov, navodeći da su na području Petrovca zastupljeni nezakoniti oblici podvodnog ribolova, uključujući noćni lov uz upotrebu podvodnih lampi i ronilačkih boca.
On čak smatra i da je nedavno održano evroafričko prvenstvo u podvodnom ribolovu dodatno pogoršalo stanje ribljeg fonda na tom području.
„Takmičenje je na ovom zaštićenom području uništilo matična jata kernji i škarpina. Tridesetak reprezentacija mjesec dana je boravilo ovdje, obilazilo teren i snimalo pozicije za ronjenje. To su profesionalci koji rone na dah i love ribu na dubinama od 40 do 50 metara“, tvrdi Medigović.
Ipak, u osnivanju FLAG-a vidi priliku da se ribari povežu sa drugim djelatnostima koje zavise od mora, posebno sa ugostiteljskim sektorom.
Kao primjer dobre prakse izdvojio je Hrvatsku, gdje povezivanje ribara i ugostitelja doprinosi boljem plasmanu ulova.
„Kod nas ne postoji tržište. Ribari su prinuđeni da nakupcima prodaju ribu, naročito u zimskim mjesecima, po mizernim cijenama“, kazao je Medigović.
Konsultant iz oblasti ribarstva Ante Sladoljev predstavio je hrvatska iskustva u osnivanju i funkcionisanju lokalnih akcijskih grupa u ribarstvu, objašnjavajući da je njihova suština povezivanje različitih sektora radi rješavanja potreba lokalnih zajednica.
Kako je naveo, članovi FLAG-a učestvuju u izradi lokalne razvojne strategije, na osnovu koje se definišu prioriteti i raspisuju konkursi prilagođeni potrebama konkretnog ribarskog područja.
„Osim sektora ribarstva, cilj nam je valorizacija ribarske i pomorske baštine, ali i zaštita okoline“, istakao je Sladoljev.
Prema njegovim riječima, projekti se realizuju kroz partnerstva lokalnih samouprava, ribarskog sektora i drugih aktera, a mogu doprinijeti očuvanju postojećih i otvaranju novih radnih mjesta, edukaciji i razvoju lokalnih zajednica.
Sladoljev je ocijenio da se crnogorski ribari danas suočavaju sa sličnim problemima kakve su hrvatski ribari imali prije pristupanja Evropskoj uniji.
„Infrastruktura je jako bitna. Nedostaju vezovi i ribarske luke. Hrvatska veoma dobro koristi fondove za izgradnju novih ribarskih luka, iako se ti problemi i dalje rješavaju“, kazao je Sladoljev.
Posebno je naglasio značaj udruživanja ribara radi zajedničkog nastupa na tržištu.
Samostalni savjetnik za informacione tehnologije i monitoring u Direktoratu za ribarstvo Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Deniz Frljučkić, kazao je da je usvajanje novog zakonodavnog okvira u oblasti ribarstva stvorilo uslove za organizovanje sektora po evropskim standardima.
Podsjetio je da je Crna Gora prethodne godine zatvorila pregovaračko poglavlje koje se odnosi na ribarstvo.
„Usvojeni su novi zakoni u oblasti ribarstva, pa su stvoreni uslovi za organizovanje ribara, preduzetnika i privrednih društava koja se bave ribarstvom na ovakav način, po evropskim standardima“, naveo je Frljučkić.
Prema njegovim riječima, osnivanje FLAG-ova omogućilo bi ribarima da se organizovano uključuju u projekte i konkurse za finansiranje razvoja sektora.
Pojasnio je da će evropski fond namijenjen pomorstvu i ribarstvu Crnoj Gori biti dostupan nakon pristupanja Evropskoj uniji, dok se do tada aktivnosti organizovanja sektora mogu podržati iz domaćih budžetskih sredstava.
„Ono što očekujemo od ribara jeste da rašire vidike i da zaboravimo na neke podjele koje postoje u sektoru ribarstva“, poručio je Frljučkić.
Naglasio je da, pored infrastrukturnih nedostataka, posebnu zabrinutost izaziva opadanje ribljih resursa.
Pored ekonomskog razvoja ribarskih zajednica, na radionici je istaknuta i potreba za snažnijim povezivanjem ribarstva sa zaštitom morskog biodiverziteta.
Izvršna direktorica CZIP-a Jovana Janjušević najavila je da je u okviru projekta planiran monitoring velike kernje, vrste od posebnog značaja za zaštitu, korišćenjem podvodnih kamera i posebnog softvera za identifikaciju vrste.
Riječ je o tehnologiji koju Crna Gora prvi put koristi za praćenje i prebrojavanje morskih organizama.
Značaj povezivanja očuvanja prirode i održivog ribarstva naglasila je i programska menadžerka Regionalnog centra za posebno zaštićena područja (SPA/RAC), koji djeluje u okviru Barselonske konvencije za zaštitu Sredozemnog mora, Syrine Moslah.
Ona je istakla da je jedan od važnih zaključaka radionice spremnost dijela ribarskog sektora da podrži uspostavljanje zone zabrane izlova unutar morskog zaštićenog područja.
Planirano je postavljanje kamera koje koriste vještačku inteligenciju u blizini morskih zaštićenih područja, kako bismo dobili jasniju sliku o stanju biodiverziteta, navela je Moslah.
Radionice su održane u okviru FishEBM Med projekta, kojeg podržava GEF, Globalni fond za zaštitu prirode.
Izvor i foto: PR centar






