Prosječna ocjena turističke ponude Herceg Novog, prema tradicionoalnoj Anketi Turističke organizacije grada je 4,24, bolja od lanjske kada je bila 4,16. I ukupna ocjena Herceg Novog je bolja i iznosi 4,44, a lani 4,29.
Kao porodična destinacija Herceg Novi je ocijenjen sa 4,50, ponuda aktivnog odmora u zaleđu 4,2, aktivnog odmora na moru 4,33, čistoća destinacije visokih 4,21, uređenost i opremljenost plaža 4,1, noćni život i zabava 4,16, dostupnost parkinga 4,0, buka u destinacij 4,28, ljetnja festivalska scena 4,20, gastro ponuda 4,41, vrijednost za novac u ugostiteljskim objektima 4,18, a u smještajnim objektima 4,22.
“U ovoj godini bilježimo rast u praktično svakoj kategoriji elemenata turističke ponude koje smo zamolili naše ispitanike da ocijene. Tako, uz već postojeću visoku ocjenu kao porodična destinacija, ove godine je ta ocjena viša. Čistoća grada koja je tradicionalno bila među slabije ocijenjenim kategorijama ove godine bilježi značajan rast. Ocijenjeni smo i kao kvalitetna gastro destinacija, sa kvalitetnim izborom za aktivni odmor i na moru i u zaleđu. Ukupna ocjena od 4,44 je najviša otkad imamo mjerenja”.
Uvedeno je i nekoliko novih kategorija koje su turisti ocijenjivali. Parking kao kategorija koja posebno u ljetnjim mjesecima ima svoje limite s obzirom na broj turista koji de facto dupliraju broj stanovnika koje ima Herceg Novi, a možda i više od toga, ističu iz TO. S obzirom na to da se anketa sprovodi baš u ljetnjim mjesecima, očekivano je bilo da ova kategorija dobije i nižu ocjenu od zabilježene.
Buka u destinaciji je takođe dobila zadovoljavajuću ocjenu, smatraju u Turističoj organizaciji, kao i kvalitet Ljetnje festivalske scene. Prosječna ocjena od 4,24 je najveća otkako se sprovode ova mjerenja.
Ovo je 61. put da je lokalna Turistička organizacija samostalno sprovela godišnju Anketu turista, u periodu od od 15. jula do 15. septembra, metodom standardnog intervjua. Ukupno je prikupljno 2.027 anketnih listića u naznačenom periodu.
Komentari iz Ankete pokazuju da su gosti, uglavnom, zadovoljni prirodom, atmosferom i ljepotom Herceg Novog, ali očekuju unapređenje infrastrukture, plaža, saobraćaja, sadržaja za različite ciljne grupe i u nekim slučajevima kvaliteta turističke ponude. Najčešće se ponavljaju zahtjevi za više parkinga, manje saobraćajnih gužvi, uređenije i čistije plaže, više noćnog života i događaja, kao i dodatne sadržaje za djecu i mlade. Anketa je analizirana na preko 20 strana i njeni rezultati i te kako mogu biti smjernice za dalje kreiranje ponude. Njome je obuhvaćeno devet primorskih mjesta (Igalo, Herceg Novi, Meljine, Zelenika, Kumbor, Đenovići, Baošići, Bijela i Kamenari)
Zemlje porijekla turista: Srbija 37,1%, Bosna i Hercegovina 13,4%, Njemačka 7,9% Francuska 4,5%, Poljska 4,4% Rusija 3,9%, Ujedinjeno Kraljevstvo 3,6%, Hrvatska 3%, Italija 2,3%, Norveška 1,7%
Anketari su u direktnom kontaktu sa turistima bilježili njihove odgovore u anketni upitnik, uz potrebna pojašnjenja vezana za pitanja iz upitnika. Gosti su imali i opciju samostalnog unosa odgovora, uz eventualnu asistenciju anketara. Terensko anketiranje obavljano je na plažama, u restoranima, smještajnim objektima i kampovima na području cijele opštine.
Pored terenskog popunjavanja anketnog listića, turistima je i ove godine omogućeno i online popunjavanje ankete putem zvaničnog vebsajta Turističke organizacije.
Prikupljeni uzorak obuhvatio je turiste iz 50 različitih zemalja, pri čemu polovina odgovora potiče od turista koji nijesu iz našeg govornog područja.
Automobili i dalje glavno prevozno sredstvo
Apsolutna većina ispitanika navodi Tivat kao krajnju avio-destinaciju, što je i očekivano. Ruta Beograd–Tivat ubjedljivo je najčešći pojedinačni odgovor, uz veliki broj konekcija sa presjedanjem u Beogradu (Pariz, Njujork, Čikago, Oslo, Berlin, Rim – Beograd – Tivat).
Značajan dio turista stiže i preko Dubrovnika (London, Pariz, Kopenhagen, Manchester, Amsterdam, Milano/Bergamo – Dubrovnik). Podgorica se navodi znatno rjeđe, uglavnom za Wizz Air/low-cost rute (Varšava, Katovice, Malme) i pojedine linije (Pariz, Amsterdam).
Zbog trenutne situacije, turisti iz Rusije i regiona dolaze preko Istanbula, Bakua ili Beograda (Moskva–Baku/Istanbul/Beograd–Tivat), dok su prekookeanski dolasci iz SAD (Njujork, Čikago, L.A.) sa presjedanjem u Beogradu ili zapadnoevropskim centrima.
Najizraženija avio-tržišta prema anketi: Velika Britanija, Njemačka, Francuska, Skandinavija i Poljska.
Međutim, najviše turista i dalje dolazi automobilom. U tu grupu najviše spadaju turisti iz regiona, dok 13% turista koristi usluge rent-a-car agencija tokom svog boravka, pokazuju rezultati Ankete.
Starosna struktura je pokazala blage izmjene u određenim starosnim grupama u odnosu na prethodnu godinu. Bilježi se rast u kategorijama „srednjih godina“ dok je pad među najmlađom i najstarijom kategorijom. Tako je 71% turista koji dođu u naš grad mlađe od 46 godina, što je znak da smo zadržali status porodične destinacije gdje dolaze mladi roditelji sa djecom.
Sve više turista bira hotele umjesto privatnog smještaja
I ove godine veliki je procenat broja anketiranih turista u kolektivnom smještaju. Uprkos padu u odnosu na prethodnu godinu, i dalje se bilježi rast od 7% u odnosu na 2023. godinu. Indikativno je da veliki broj naših turista za razliku od prethodnog perioda bira hotele umjesto privatni smještaj. Razlog se djelomično krije u strukturi anketiranih gostiju koja je targetirala turiste van našeg regiona koji tradicionalno češće biraju hotelski smještaj, ali sa druge strane ostaje izražen i rast cijena u privatnom smještaju koje čine hotele dosta konkurentnijim nego u ranijim godinama kada je u pitanju cijena. Ukoliko se uzme u obzir da hotel nudi mnogo više pratećeg sadržaja u odnosu na privatni smještaj, ta razlika u cijeni postaje još lakša za zanemariti.
Takođe, u prethodnim godinama došlo je i do izmjene strukture gostiju, pa je tako sve veći udio turista sa većom platežnom moći, koji posljedično biraju skuplje tipove smještaja za svoj boravak. U odnosu na prethodnu anketu eliminisana je opcija „Drugo“ koja je iznosila više od 9%, pa to objašnjava atipičnu razliku u privatnom smještaju ali i činjenicu da zbir procenata za 2025. godinu ne iznosi 100%.
Čak 98% turista bi preporučilo Herceg Novi prijateljima
Nakon blagog pada u prošloj godini, ove ponovo primjetan je rast broja anketiranih turista koji su sa porodicom ili partnerom došli u Herceg Novi. Više od 70% turista pada u tu kategoriju, što je rast od 9% u odnosu na godinu ranije. U sklopu ovog pitanja uvedena je nova kategorija za one ispitanike koji su porodično došli u naš grad, gdje smo željeli da saznamo koliko članova domaćinstva je zajedno došlo na odmor. Prosječna veličina porodice je 3,5 članova.
Prosječna dužina boravka 9,46 dana
Uvdeno je novo anketno pitanje – „Da li biste preporučili Herceg Novi svojim prijateljima“. Pa bi tako, 98% ispitanika preporučilo naš grad svojim prijateljima i rodbini dok je samo 2% odgovorilo negativno na to pitanje. To su odlični procenti i kada se spoje sa informacijama iz prethodnog pitanja, dobijamo jedan dobar rezultat i generalno visoko mišljenje o destinaciji.
“U odnosu na prethodna izdanja Ankete, ovo pitanje je izmijenjeno u kontekstu da u ponuđenim odgovorima nije stajao predefinisan raspon dana koliko neko boravi u destinaciji, već smo goste zamolili da nam tačno kažu koliko dana ostaju u Herceg Novom. Prosiječan boravak u destinaciji na osnovu ovogodišnje ankete iznosi 9,46 dana. S obzirom da prvi put na ovaj način radimo analizu ovog pitanja, u narednim izdanjima ankete dobićemo podatke za komparaciju i praćenje ovog važnog statističkog parametra. Cilj je, naravno goste što duže zadržati u destinaciji, sa akcentom na one koji borave u hotelima, koji su platežno jači od onih koji borave u privatnom smještaju ali koji imaju tendenciju kraćih boravaka”, navode u TO HN.
Mladi, odnosno 30% posjetilaca, troši ispod 1000 eura
“Još jedno pitanje je pretrpjelo određene promjene u formulaciji što je eliminisalo mogućnost komparacija sa prethodnim izdanjima ankete. U ovom izdanju htjeli smo da vidimo koliko novca turisti ukupno odvoje za svoj odmor u Herceg Novom. To uključuje troškove prevoza, smještaja kao i potrošnju u destinaciji. Na osnovu toga, i na osnovu prosjeka koji se može izvući po osobi, kao i prosječnog broja noćenja možemo napraviti procjenu tačnog ekonomskog efekta kojim naša destinacija doprinosi u ukupnoj potrošnji turista u našoj zemlji. Takođe, biće posebno interesantno pratiti kretanje ovih procenata u narednim godinama”, objašnjavaju u Turističkoj organizaciji.
Tako 30% posjetilaca troši ispod 1000€ na navedene kategorije. Treba imati u vidu da su to pretežno mlađi gosti koji su sami, ili sa prijateljima došli u grad što tipično smanjuje potrošnju. Dalje, 21% turista troši između dvije i četiri hiljade, dok 7% troši više od 4.000€ za svoje putovanje u Herceg Novi.
Ove godine zabilježen je pad stepena informisanosti preko dosadašnjih tradicionalnih medija – televizije i interneta. Raste značaj preporuke od nekoga ko je već posjetio destinaciju, što dalje implicira i akcentuje značaj dobrog procenta retencije i repeticije dolazaka jer upravo ti turisti šire dobar glas o gradu, i informisanje preko društvenih mreža što takođe pokazuje značaj dodatnog pozicioniranja na popularnim mrežama u budućnosti. U kontekstu društvenih mreža dominira Instagram i reels snimci, uz manji procenat onih koji su preko Facebook-a saznali više o destinaciji. Takođe, kao mreža koja je sve popularnija kod nas, Tik Tok je još jedna platforma koja je zabilježila nekoliko odgovora i ne treba je zanemariti u budućem planiranju, smatraju u TO HN.

Zašto turisti biraju Herceg Novi?
U TO HN su odlučili da u ovogodišnjoj anketi zamole goste da svojim riječima pokušaju da približe tačne razloge zašto su se odlučili za ovaj grad.
Odgovori su grupisani u više kategorija u zavisnosti od srodnosti odgovora. Kategorije su hronološki poređane po frekvenciji odgovora. Između ostalog, tu su:
Kulturno-istorijska baština i estetika grada, ključni motivi: Stari grad, tvrđave, spomenici kulture, arhitektura, Škver, Trg Nikole Đurkovića, muzej, stepenice.
Turisti ističu specifičan šarm, mediteransku estetiku, zgrade, sakralne objekte i istorijski duh grada.
Prirodne ljepote, kombinacija mora i planina, Bokokotorski zaliv, pogled, čist vazduh i klima.
Aktivnosti na vodi: plaže, vožnja brodom do Plave špilje, Luštice, Žanjica i Rosa, ronjenje, sportovi na vodi i jedrenje.
Aktivni odmor: Izleti u zaleđe/planinarenje, blizina manastira (Ostrog, Tvrdoš) i susjednih gradova (Trebinje, Dubrovnik).
Porodica i prijatelji: Posjeta rodbini/prijateljima, odmor sa porodicom, stalni gosti koji dolaze godinama, posjedovanje sopstvene nekretnine/stana.
Atmosfera i mir: Opisuju grad kao mirno mjesto za porodični odmor, bez prevelike gužve i buke u poređenju sa drugim destinacijama.
Provod, zabava i manifestacije, noćnio život, događaji: Koncerti, ljetnje fešte, festivali, plesne žurke.
Lokalno stanovništvo ostavlja izuzetno pozitivan utisak, pa turisti često spominju “dobre i ljubazne ljude”, “gostoprimstvo domaćina”, prijatnu atmosferu i osjećaj da su “kao kod kuće”.
Navode i da su povoljne cijene u odnosu na okruženje (npr. Dubrovnik), dobri i pristupačni hoteli/smještaj, blizina lokacije.
Zdravstveni turizam: Izraženo interesovanje za wellness i zdravstvene usluge Instituta Dr Simo Milošević.
Dio Ankete ima i sekciju „Eko kutak“ koja je pokazala da i dalje veliki broj turista vrednuje napore destinacije koji vode ka ekološkoj održivosti. Svjetski trend je da ovaj faktor postaje jedan od najvažnijih pri odabiru narednog putovanja i turisti prate taj trend uprkos slabijim procentima u odnosu na prošlu godine.
“ Takođe vidljivo je da je trećina turista spremna da plati više za smještaj koji je ekološki sertifikovan, što je takođe jaka indikacija da će svako ulaganje u ovom pravcu donijeti pozitivan rezultat. Lokalni proizvodi i usluge takođe imaju prednost kod naših gostiju što je dobra informacija za lokalnu ekonomiju i signal privredi da postoji tržište koje mogu da targetiraju kroz kreiranje autentičnih lokalnih proizvoda”, ukazuju iz Turističke organizacioje.
Ovo je samo dio ovogodišnjih rezultata Ankete koja će se naći pred odbornicima lokalnog parlamenta 30. novembra, uz raspravu o učincima i poukama ovogodišnje turističke sezone.







