Topla zima, ako se uopšte i može reći da je ovo zima, po vremenskim prilikama i temperaturama koje su tokom decembra dostizale i 20 podiok Celzijusove skale, uticala je na sve, a posebno na biljke koje su zbunjene. Tome smo svi svjedoci, procvjetale bogumile, stabla zove, ruže, jagode, baš kao da je ljeto.
Kako će se to odraziti na voćke koje su počele da cvjetaju i kako ih zaštiti, za Novski portal savjetuje Željka Zekić iz Garden centra Zožeta.
„Biljke su zbunjene ovim vremenom. Kad je trebalo da uđu u period stagnacije, mirovanja, one su u punoj vegetaciji. To pomjera tehničke mjere koje je potrebno uraditi, rezidbu i zimsko zaštitno prskanje, jer se mjere ne savjetuju dok sokovi prolaze kroz same biljke“, kaže Zekić.
Za vikend najavljuju zahlađenje i pad temperature, pa bi bilo dobro biljke zastititi.
„Najbolje je agrotekstilom koliko se može, ili za biljke koje su osjetljivije na mraz, malčirati područje oko samog korjena. Dodatni je problem jer je ogromna vlaga za sve ovo vrijeme, zemlja je puna vode. U slučaju naglog pada temperature, može doći do izmrzavanja korjenovog sistema“, navodi Zekić.
Zimsko prskanje i rezidba su već trebali da budu obavljeni, ali uslovi za to nisu bili dobri, jer biljke cvjetaju i bujaju, umjesto da miruju. Više se ne može gledati kalendar i kako i kada smo to prethodnih godina radili, već se moramo prilagoditi uslovima i vremenskim prilikama.
„Oni koju su zimsko prskanje već obavili, a nisu orezali biljke, trebalo bi da ponove prskanje nakon rezidbe obavezno. Nekim bakarnim preparatom, crvenim ili plavim uljem, da bi se biljke očistile od patogena. Visoke temperature pogoduju razvoju bolesti, gljivica, bakterija. Niska temperatura očisti biljke od vaši i larvi, što se zbog visokih temperatura nije desilo“, ističe Zekić.
Ranijih godina se znalo desiti da oni koji zasade krompir krajem avgusta, da im prispije tokom novembra. Ali, stariji mještani sa kojima smo razgovarali, ne pamte da su za Novu godinu vadili mladu krtolu.
„Neke sorte se vade početkom decembra, ali ove godine je toga bilo više, jer je vrijeme išlo na ruku. Znali su nam donositi i jagode u novembru, a znamo da jagoda voli ljetnje temperature“.
Iako kasni ulazak biljaka u fazu mirovanja i još uvijek je bujna vegetacija, ne mora da znači da će to ostaviti traga na biljke.
„Ako nam zima dođe postepeno i ne dođe do oštećenja usljed mraza, ne bi trebalo da ostavi posljedice na njihovu redovnu vegetaciju, odnosno buđenje tokom proljeća. Dobro bi bilo odraditi i đubrenje osnovnim đubrivom, zbog „imunog sistema“ biljke. Zdrava biljka koja nije iscrpljenja lošim zemljištem i tretiranjem će mnogo bolje podnijeti i biti aktivnija tokom proljeća“, zaključuje Zekić.
