Danas se obilježava Svjetski dan borbe protiv malignih bolesti kao jedinstvena inicijativa za borbu protiv ove globalne epidemije i njegov cilj je usmjeren na četiri osnovne tačke: promocija zdravog načina života, omogućavanje ranog otkrivanja bolesti, postizanje dostupnog liječenja za sve i poboljšanje kvaliteta života oboljelim.
Prema SZO naučni dokazi pokazuju da se trećina smrti od svih vrsta raka može spriječiti, dok se jedna trećina može izliječiti kroz ranu dijagnozu i adekvatno liječenje, podsjećaju iz Crnogorskog društva za borbu protiv raka.
“Najnovije informacije o globalnom opterećenju rakom, koristeći procjene incidence i smrtnosti od raka GLOBOCAN 2020, koji je izradila Međunarodna agencija za istraživanje raka, govore da je u Crnoj Gori na prvom mjestu po učestalosti karcinom pluća, sa oko 443 novootkrivena slučaja na godišnjem nivou, nakon toga slijedi karcinom dojke sa 378, kolorektalni karcinom sa 330, karcinom mokraćne bešike sa 156 i prostate sa 136 novootkrivena slučaja godišnje”.
Na svjetskom nivou, karcinom dojke kod žena je nadmašio karcinom pluća kao najčešće dijagnosticiran karcinom sa procijenjenih 2,3 miliona novih slučajeva (11,7 %). Slijede rak pluća (11,4 %), kolorektalni (10 %), rak prostate (7,3 %) i rak želuca (5,6 %).
Svake godine u našoj zemlji od raka umre 2000 osoba
U Crnoj Gori, između 3.000 i 4.000 osoba svake godine oboli od raka, dok njih blizu 2.000 nažalost izgubi borbu sa ovom opakom bolešću. Najčešće vrste raka kod muškaraca su rak pluća, rak prostate i rak debelog crijeva, dok su kod žena najčešći rak dojke, zatim rak debelog crijeva i rak pluća, ističu iz CFPR-a.
U svijetu preko 15 miliona ljudi godišnje oboli, od čega blizu 9 miliona ljudi umre od raka. Narednih desetak godina očekuje se nažalost da će taj broj porasti na oko 30 miliona oboljelih i 17 miliona smrtnih ishoda ukoliko se nastavi nepromijenjenim trendom, što iznosi porast od oko 50 % u odnosu na 2020. godinu.
Najčešći uzroci smrti iz ove skupine bolesti u svijetu su karcinomi pluća, želuca, jetre, debelog crijeva i dojke. Oko 30 % svih smrti zbog malignih bolesti nastaje zbog 5 glavnih rizika: konzumiranja duvanskih proizvoda, prekomjerne tjelesne težine, nedovoljnog unosa voća i povrća, nedostatka fizičke aktivnosti i prekomjerne upotrebe alkohola.
Sama zavisnost o duvanu odgovorna je za jednu petinu svih smrti zbog malignih bolesti, kao i preko 90 % svih smrti zbog karcinoma pluća.
Oko 20 % malignih oboljenja uzrokovano je virusnim infekcijama (virusi hepatitisa B i C, humani papiloma virus).
Najveća smrtnost (oko 70 %) od malignih oboljenja bilježi se u ekonomski nerazvijenim društvima.
“Postoje strategije zasnovane na dokazima koje mogu smanjiti i kontrolisati breme malignih bolesti. One uključuju preventivno djelovanje, zatim vakcinisanje protiv virusnih uzročnika nekih vrsta raka, kontrolu izloženosti štetnim uticajima povezanih s radnim mjestom i kontrolu izloženosti štetnom UV zračenju. Takođe, programi ranog otkrivanja (za rak dojke, rak debelog crijeva i rak grlića materice) uz podizanje svjesti populacije o ranim znacima nekih malignih bolesti mogu značajno doprinijeti smanjenju smrtnosti “, poručuju iz CDPR-a
