Crna Gora se ubrzano suočava sa demografskim procesima koji mijenjaju društvo, ekonomiju i identitet nacije. I dok se posljednji popis iz 2023. godine na prvi pogled činio ohrabrujućim zbog blagog porasta broja stanovnika, stručnjaci upozoravaju: demografsku sliku Crne Gore danas ne oblikuju novorođene bebe, već strane imigracije, i to samo privremeno. U isto vrijeme, sve je manje mladih koji u zemlji vide svoju budućnost, a broj rođenih nikada u istoriji nije bio niži, piše Pobjeda.
U razgovoru za Pobjedu Mileva Brajušković Popović, v.d. direktorice Direktorata za demografiju u Ministarstvu socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji, kaže da se Crna Gora nalazi u složenom, višeslojnom i dugoročno rizičnom demografskom momentu.
“Crna Gora je 2020. godine prvi put u savremenoj istoriji zabilježila negativan prirodni priraštaj. Negativni trendovi nastavili su se i 2021. i 2022. godine, dok je od 2023. došlo do blagog oporavka i ponovnog prelaska u pozitivnu zonu. Prema rezultatima popisa stanovništva iz 2023. godine, Crna Gora je zabilježila blagi porast ukupnog stanovništva što pokazuje da imigracije danas imaju važnu ulogu u kretanju ukupne populacije”, kazala je Brajušković Popović.
Najmanji broj rođenih
Kako je navela, prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, u Crnoj Gori trenutno boravi oko 101.000 stranaca, dok je popis registrovao 46.878 onih koji žive ovdje duže od godinu dana ili planiraju duži boravak.
“Ipak, taj podatak još ne mijenja činjenicu da je ukupan trend dugoročno nepovoljan, te da je utoku prošle godine zabilježen najmanji broj rođene djece otkako pratimo podatke vitalne statistike, kao i činjenica da još od 1991. godine, kada je stopa ukupnog fertiliteta spala ispod 2,1, ne obezbjeđujemo ni zamjenu generacija. Posebno je zabrinjavajuća situacija u sjevernom regionu jer se stanovništvo smanjuje i prirodnim i mehaničkim putem. Zbog toga je neophodno djelovati strateški, kroz međuresorni pristup koji povezuje demografsku, ekonomsku i socijalnu politiku. Iako doseljavanje stranaca trenutno ublažava posljedice iseljavanja i doprinosi ekonomiji – posebno u Podgorici i primorskim opštinama – taj efekat je ograničen i ne može nadoknaditi gubitak mladih i obrazovanih ljudi koji odlaze”, upozorila je Brajušković Popović.
Bez povećanja nataliteta, kako je objasnila, podrške porodicama, stvaranja uslova za ostanak mladih i povratak iseljenika, Crna Gora rizikuje gubitak demografske stabilnosti i promjenu ukupne strukture stanovništva.
“Stoga je ovo stanje istovremeno alarm i poziv na djelovanje – da se kroz demografsku strategiju obezbijedi sveobuhvatan odgovor na izazove koji direktno utiču na budućnost države”, naglasila je sagovornica Pobjede.
Pad nataliteta
Odgovarajući na pitanje možemo li uticati na to što imamo pad nataliteta a porast mortaliteta, Brajušković Popović je rekla da vjeruje da možemo ali ne kratkoročno i ne jednostavno.
“To zahtijeva dugoročan, sistemski pristup i jasnu poruku da je porodica vrijednost od nacionalnog značaja. Pad nataliteta nije samo posljedica individualnih odluka, već šireg društvenog i ekonomskog konteksta: uslova života, cijena stanovanja, ravnoteže između posla i porodice, kao i sistema podrške roditeljima itd. Direktorat za demografiju radi na pripremnim aktivnostima za izradu Demografske strategije Crne Gore, koja će objediniti mjere podrške porodici i roditeljstvu – od pronatalitetnih podsticaja i dostupnijih vrtića, do fleksibilnijih radnih aranžmana i programa za mlade parove. Cilj je da odluka o rađanju bude manje opterećujuća, a više podržana od sistema i zajednice”, pojasnila je Brajušković Popović.
Kako je kazala, s druge strane, porast mortaliteta je povezan sa starenjem stanovništva i zahtijeva ulaganja u zdravstvenu zaštitu, aktivno starenje i kvalitet života starijih lica, kako bi se produžio period zdravog života i smanjio pritisak na sistem, dodajući da demografska politika nije samo politika brojeva, već politika života, zdravlja i budućnosti.
Egzodus mladih
Na pitanje o odlasku mladih ona kaže da je situacija već odavno u crvenoj zoni.
“Kada odlaze mladi, ne gubimo samo njih, već i djecu koju bi imali. Gubimo sadašnje i buduće generacije. Razlozi su ekonomski: nestabilna zaposlenja, niski prihodi, ograničen napredak, percepcija korupcije, nepovjerenje u institucije, osjećaj nepravednog sistema u kojem rad, kao i osjećaj daznanje nije presudno. Ovaj proces već mijenja identitet Crne Gore. Društvo postaje starije, pasivnije, manje dinamično. Istovremeno, priliv stranaca mijenja kulturne obrasce i navike. Crna Gora mora sačuvati svoje demografsko i kulturno jezgro, ali ostati otvorena”, istakla Brajušković Popović .
Ona je kazala da proces odlaska mlađe populacije ostavlja dubok trag,
“Ujedno, kontakt s dijasporom može imati i pozitivne efekte – kroz nove ideje,investicije i kulturne veze – ali samo ako se sistemski njeguje odnos sa iseljenicima i podstiče njihov povratak ili saradnja. Sva relevantna istraživanja sprovedena od 2018. do danas pokazuju da između 30 i 50 odsto mladih u Crnoj Gori izražava želju da napusti zemlju. Ovi podaci ukazuju na potrebu za sistemskim ekonomskim i institucionalnim reformama, kao i za strategijama koje bi motivisale mlade da ostanu i razvijaju svoje karijere i porodice u zemlji. Zato uvijek ističem da su ljudi – a naročito mladi – naš najvažniji resurs”, naglasila Brajković Popović.
Mladi, kako navodi, moraju biti centar svake javne politike, jer bez njih nema ni razvoja, ni stabilnosti.
“Moramo ih slušati, razumjeti njihove potrebe i stvoriti uslove da ovdje žele da ostanu: pristojna zaposlenja, dostupno stanovanje, podrška porodici i osjećaj da ih država vidi i cijeni”, navela je ona.
Opomena sa sjevera zemlje
Istovremeno, kako kaze Brajušković Popović, povećano prisustvo stranaca unosi nove kulturne obrasce i navike, što dodatno mijenja društvenu sliku.
“Crna Gora je brojčano mala država, sa sve manjim brojem novorođene djece i kontinuiranim iseljavanjem domaćeg stanovništva. U takvim okolnostima, svaki veći priliv stranaca ima znatno veći uticaj nego u velikim zemljama – on može ublažiti depopulaciju i nedostatak radne snage, ali i ubrzati promjene u starosnoj, kulturnoj i društvenoj strukturi. Naš identitet mora da ostane otvoren, ali i dovoljno snažan da zadrži svoje demografsko i kulturno jezgro. Zato je presudno da država vodi jasnu i dugoročnu migracionu politiku koja će ovaj proces usmjeriti u korist demografskog razvoja Crne Gore. Naš cilj je da Crna Gora bude zemlja u kojoj se rađa i živi, a ne iz koje se odlazi”, upozorila je ona.
Navela je da podaci ne ostavljaju puno prostora za optimizam: prošla godina donijela je najmanji broj rođene djece otkako se prati vitalna statistika, a stopa ukupnog fertiliteta još od 1991. godine ostaje ispod 2,1 – broja potrebnog za prosto obnavljanje generacija. Ona je kazala da je posebno alarmantno stanje na sjeveru zemlje, gdje su opštine u kontinuiranom i prirodnom i mehaničkom padu broja stanovnika.
Ministarstvo priprema strategiju
Brajušković Popović je podsjetila da je popis 2023. registrovao 623.633 stanovnika, ali taj porast nije posljedica domaće populacije.
“Imigracije danas imaju važnu ulogu. U Crnoj Gori boravi oko 101.000 stranaca, dok je popis registrovao 46.878 onih koji žive ovdje duže od godinu dana ili planiraju duži boravak. Međutim, to ne mijenja dugoročno nepovoljan trend. Doseljavanje stranaca pruža kratkoročno olakšanje tržištu rada, naročito u Podgorici i priobalju, ali ne može kompenzovati odlazak mladih Crnogoraca i pad nataliteta. Bez porasta nataliteta, bolje podrške porodicama i povratka mladih, Crna Gora rizikuje gubitak demografske stabilnosti i promjenu kompletne strukture stanovništva”, upozorila je ona.
Brajušković Popović je naglasila da je pogrešno posmatrati natalitet kao lični izbor odvojen od šireg društvenog konteksta.
“Ljudi rađaju djecu kada imaju sigurnost, stan, posao, podršku, predvidivu budućnost. Demografska politika mora biti politika života. Direktorat radi na izradi Demografske strategije Crne Gore, koja će obuhvatiti: pronatalitetne mjere i podsticaje, dostupnije i kapacitetski jače vrtiće, fleksibilne radne modele za roditelje i programe osnaživanja mladih parova. S druge strane, porast mortaliteta zahtijeva značajnija ulaganja u zdravlje, prevenciju i kvalitet života starijih građana”, zaključila je Brajušković Popović.
Crnoj Gori treba hitna demografska politika, prije nego što bude kasno
Institucije, stručnjaci i statistika jasno ukazuju na isto: Crna Gora se nalazi u dubokoj demografskoj krizi.
“Naš cilj mora biti da Crna Gora bude zemlja u kojoj se rađa, raste i živi, a ne zemlja iz koje se odlazi. Strategija demografskog oporavka, stabilno tržište rada, snažnije institucije, dostupno stanovanje i jasna migraciona politika – ključni su koraci da se zaustavi depopulacija i očuva demografsko jezgro države”, poručila je Brajušković Popović.
Podaci Društva statističara i demografa: Depopulacija od 2018. godine
Društvo statističara i demografa Crne Gore već godinama upozorava na trendove koje potvrđuju i državne institucije. Njihovi zvanični podaci pokazuju da nakon dužeg perioda sporog rasta, od 2018. Crna Gora bilježi godišnje smanjenje broja stanovnika.
“Uzroci: nizak natalitet, iseljavanje mladih, nedovoljna imigracija da nadoknadi odliv, starenje populacije. Godine 2022. ukupan broj stanovnika smanjio se za 0,32 odsto. U migracijama od 2012. do 2021. godine zemlja je izgubila više nego što je dobila, dok se u desetogodišnjem periodu odselila 74.031 osoba, doselilo se 66.409 a imigracioni saldo iznosi –7.622 osobe. U prosjeku, godišnja imigracija iznosila je 6.375 osoba. Samo tokom 2019. godine, po njihovim izvještajima, najbrojniji doseljenici bili su državljani: Srbije – 24,6 odsto, Turske – 16,8 odsto, Albanije – 10,3 odsto, Rusije – 8,8 odsto. Najbrojnija starosna grupa među migrantima bila je 20–29 godina (23odsto). Posljednji popis je pokazao 623.633 stanovnika, ali pravi rast je minimalan jer povećanje u odnosu na 2011. iznosi samo 0,6 odsto, to je svega 3.604 osobe za 12 godina”, navodi se u izvještaju.
Društvo statističara i demografa upozorava da za zemlju s izraženim ekonomskim i socijalnim izazovima, ovako skroman rast ne obezbjeđuje stabilnost ni dugoročnu održivost, kao i da je ovo ozbiljan signal za uzbunu.
Izvor: Pobjeda
