Stepen pokrivenosti uvoza izvozom poljoprivrednih proizvoda smanjio se sa 8,9% na 7,7%. Podaci o uvozu i izvozu poljoprivrednih proizvoda u prvoj polovini 2025. godone izazivaju ozbiljnu zabrinutost jer ukazuju na rastuću zavisnost od uvoza i gubitak domaćeg tržišta – ocijenio je za Bankar predsjednik Odbora udruženja prehrambene i poljoprivredne industrije u Privrednoj komori Crne Gore (PKCG) Milutin Đuranović.
Prema podacima Monstata, u prvoj polovini 2025. godine Crna Gora je dodatno produbila zavisnost od uvoza hrane. Prema preliminarnim podacima MONSTAT-a, trgovinski deficit u poljoprivredi iznosio je 454,96 miliona eura, što je 52,36 miliona više nego u istom periodu prošle godine, kada je bio 402,6 miliona eura. Uvoz poljoprivrednih proizvoda dostigao je 493,07 miliona eura, što je rast od 11,5%, dok je izvoz pao sa 39,5 miliona za 3,7%, na svega 38,1 milion eura, u prvoj poloini ove godine.
Đuranović je naveo da se stepen pokrivenosti uvoza izvozom poljoprivrednih proizvoda smanjio sa 8,9% na 7,7%, što znači da se na svakih 100 eura potrošenih na uvoz, kroz izvoz vrati samo 7,7 eura.
„Vrijednost uvoza hrane i pića povećala se za skoro 51 milion eura, odnosno 11,5%, i u prvoj polovini godine iznosila je skoro pola milijarde eura“, precizirao je Đuranović.
Dodao je da se ovo povećanje može razložiti na rast količine uvoza od 8,1% i rast cijena uvoznih proizvoda od 3,4%, pri čemu je upravo rast cijena presudno uticao na inflaciju u ovom periodu. Teško je, smatra on, objasniti zašto je količina uvoza porasla za 8,1%.
„Ovo može biti rezultat povećane potrošnje prehrambenih proizvoda, ali i pada prodaje domaćih proizvoda na domaćem tržištu, odnosno zamjene domaćih proizvoda uvoznim“, rekao je Đuranović.
Povećanje uvoza, kako je istakao, moglo bi biti povezano i sa reeksportom, ali kako se izvoz smanjio, jasno je da rast uvoza nije generisan tim faktorom.
Podsjetio je i da se broj stranih građana – prije svega iz Rusije i Ukrajine – smanjio, da je broj turista isti ili nešto manji nego prethodne godine, te da „vjerovatno nijesmo kao nacija ‘ugojili’ za 8,1% i pojeli više poljoprivrednih proizvoda nego lani“.
Zbog toga, može se pretpostaviti da je došlo do pada prodaje domaćih poljoprivrednih proizvoda na domaćem tržištu upravo za ovaj procenat. Tom nalazu dodaje i podatak da je količina izvoza smanjena za 2,6%, a vrijednost za 3,7%, što, kako kaže, „potpuno opravdava ozbiljnu zabrinutost sa početka odgovora“ – zaključio je Đuranović.
Šta sve više kupujemo iz inostranstva?
Ekonomski gledano, domaća proizvodnja ne uspijeva da pokrije rastuću potrošnju niti da osvoji nova izvozna tržišta.
Prema podacima, najveći udio u uvozu hrane i dalje ima meso – uvezeno ga je u prvom polugodištu za 64 miliona eura, zatim mliječne prerađevine i jaja (41 milion eura) te proizvodi na bazi žitarica (41 milion eura).
Međutim, uvoz ovih namirnica rastao je sporije nego kod voća, kafe i čaja:
Voće – vrijednost uvoza porasla je čak 65,7%, na skoro 27 miliona eura.
Kafa, čaj i začini – rast od 36,9%, što ukazuje na promjene u potrošačkim navikama i rast cijena na svjetskom tržištu.
Pića, alkohol i sirće – 63 miliona eura (+12,4%).
Mliječni proizvodi – 41,4 miliona eura (+11,9%).
Riba i morski plodovi – rast od 20,2%.
Povrće – rast od 13,8%.
Sve više hrane – od salate do tune – dolazi iz uvoza.
Gdje izvoz gubi dah?
Najveći pad bilježi:
Izvoz voća – sa 1,22 miliona eura na 882 hiljade eura (−27,7%).
Izvoz pića, alkohola i sirćeta – sa 16,44 na 12,57 miliona eura (−23,5%), gdje ključnu ulogu ima vino.
Izvoz šećera i proizvoda od šećera – pad od 37,1%.
Izvoz žitarskih proizvoda – pad od 54,4%.
Jedini segment koji je rastao je izvoz mesa i mesnih prerađevina – sa 12,42 na 14,82 miliona eura (+19,3%).
Hrana iz svijeta, deficit kod kuće
Dok uvoz voća i kafe obara rekorde, domaći vinogradi i voćnjaci sve teže pronalaze put do stranih kupaca. Stručnjaci upozoravaju da je ovakav trend dugoročno problematičan – ne samo zbog rasta deficita, već i zbog rizika po prehrambenu sigurnost zemlje. Ako se ovakav odnos nastavi, Crna Gora će, umjesto da postane mediteranski izvoznik hrane i pića, sve više zavisiti od kamiona i brodova koji stižu iz inostranstva.
(Bankar.me)
