Odlučno, drugi put građani Herceg Novog zajedno sa zakonodavnom i izvršnom vlašću blokirali su dva sata jedini granični prelaz Crne Gore sa EU, Debeli brijeg. Upozorili su Vladu Crne Gore, da je u ovom momentu ona jedina odgovorna da riješi status Bolnice Meljine, time i život Herceg Novog i njegovih građana koji se bore za elementarno ljudsko pravo.
Kako je najavio predsjednik Skupštine opštine Herceg Novi, Ivan Otović, tokom naredne sedmice predstvanike Opštine i Bolnice Meljine, primiće konačno premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović sa resornim ministrima Dragoslavom Šćekićem i Aleksandrom Damjanovićem. Herceg Novi ne smije pasti na koljena i čekati da Vlada zaključa grad, jedna je od poruka skupa.
Čuo se i predlog da se u očekivanju strateških odluka Vlade Novljani organizuju putem društvenih mreža, te da se putem SMS-a omogući da svako u Crnoj Gori ko može izdvoji novac za opstanak Bolnice.
Na početku skupa Ivan Otović je kazao da se od prve blokade nije mnogo toga promijenilo u odnosu nadležnih prema rješavanju teškog stanja u Bolnici Meljine, te da je ovaj protest opomena Vladi, jer lokalna uprava i građani biće prinuđeni da stalno blokiraju granične prelaze dok ne čuju koje su rješenje u Vladi našli i dok se ono ne sprovede u djelo.
“Radni je dan, ali poručujemo onima gore da ćemo protestovati radnim i neradnim danima dok ne spasimlo Bolnicu i dok ona ne uđe u sistem javnog zdravstva”, riječi su Otovića.
Potpredsjednik Opštine, Mirko Mustur, kazao je da godine borbe za Bolnicu nisu donijele ni mnogo toga novog niti dobrog. Sve što se dešava je sada mrtvo more:
“Borimo se, a poluge nisu u našim rukama. Borićemo se i dalje, primiče se vrijeme odlučivanja i to će mnogo uticati na život grada, na našu djecu i potomke, generacije koje dolaze”, kazao je Mustur zalažući se za lokalnu bolnicu, čiji opstanak, kako je kazao, možda jeste u rukama Brisela, birokratije, ili gramzivih ljudi, ko zna, ali Herceg Novi zaslužuje bolnicu.
Glavna sestra Bolnice Meljine, Vesna Manojlović, ukazala je da su svi radnici zajedno sa medicinskim kadrom u toj ustanovi sve ove godine danonoćno istrajavali i održavali Bolnicu koja je samo zahvaljujući njima opstajala. Isto tako zapitala je zašto nisu češće reagovali na teške uslove rada i znatno niža primanja od onih u javnom zdravstvu i objasnila:
“Smatrali smo da druge institucije o tome treba da brinu. U Bolnici je zaposleno 155 randika, porodični su ljudi, podstanari, samohtrani roditelji. Plate ne primamo redovno, nekada i po par mejseci. Da li se neko pita kako ćemo obezbijediditi svoju djecu i izvesti ih na pravi put?”
Ona je kazala i da su ih sekretarica i medicinska direktorka redovno informisale o statusu Bolnice i ne zna gdje je greška zaposolenih:
“Da li je naša greška što smo se odricali godišnjih odmora, što je Vojna bolnica privatizovana 2010, a 2019. otišla u stečaj? Da li što smo s osmjehom prilazili ljudima? Da li smo mi zaposleni nosioci bilo kakve odgovornosti? Bliže se najljepši praznici, državni i vjerski. Ne nadamo se mi ni snijegu niti Djeda Mrazu, ali se nadamo rješenju statusa bolnice što podrazumijeva samo jedno – ulazak bolnice u sistem javnog zdravstva”, jasna je Manojlović, zahvalna građanima i Opštini na podršci “za bolje sjutra, za vas i nas”.
Poslanik i predsjednik Komsije za paćenje i kontrolu privatizacije, Maksim Vučinić, pozdravljajući, kako je rekao “slobodarski Herceg Novi koji je znao kako da izađe na kraj sa neodgvornom vlašću”, podjsetio je na dvije sjednice Komisije posljednjih dana i njene zahtjeve upućene Vladi:
“Jedino se ta grana vlasti obratila građanima Herceg Novog. Na prvoj sjednici Komisije bilo je obrazloženje da su pozvani resorni ministri na službenom putovanju. Poslali su zamjenicu, savjetnicu za droge. Na drugoj resorno Minsitarstvo zdravstva nikog nije poslalo, a državni sekretar fianansija rekao je da se radi o garanciji pod oznakom tajnosti. Šaljem poruku Vladi da Bolnica više nije vojna, nego privatna ustanova, data u bescjenje”
Vučinić je objasnio da Komisija od Vlade zahtijeva vraćanje Bolnice u sistem javnog zdravstva, a za to je samo potrebna politička volja.
“Ukoliko i dalje budu ignorsali zahtjeve Hereceg Novog predlažem nastavak blokada i proteste u Podgorici”, poručio je on.
Odbornik URA-e, Nikola Radman smatra da je čudan način na koji mi kao društvo reagujemo na ovakvu situaciju.
“Prosto je čudno da i ovom prilikom nema podrške ukupne Crne Gore. Ne tražimo ništa drugo nego elemnetarno pravo na zdravstvenu zaštitu u gradu koji broji skoro 40 hiljada staniovnika. Ovo je protest, a svakog dana u zgradi Opštine pokušavamo da tražimo rješenje pritiskamo na Vladu i nadležne institucije. Nema efetka. Ovo je kapija Crne Gore prema EU i umjesto da naše drage goste dočekujemo sa rakijom i smokvama bićemo prinuđeni da sami sebi zatvaramo vrata. Zatvorićemo sve prelaze, jer Herceg Novi ne može bez Bolnice. Ona mora da opstane”, kazao je Radman uz konstataciju da ovaj cirkus predugo traje, najavljujući da će u Opštini do ponedjeljka usaglasiti pravni koncept za spas Bolnice sa kojim će ići direktno ka Vladi.
Ono što je dobro u svemu jeste da imamo maksimalni angažman Opštine da u okviru svoje odovornosti za svoje građane pitanje Bolnice nametne državi. Suština je da nema odgovornosti, poručio je odbornik Grupe građana „Novi pobjeđuje“, Zoran Lazarević.
“Oni koji su odgovornu da u okviru svojih resora rješavau ovo pitanje nisu u stanju da to urade, jer nisu kavlifikovani. To znači da je jedini organ Vlada Crne Gore, koja mora da preuzme odgovornost za sudbinu građana i ovog grada. Moj pravni stav je da niti jedna direktiva EK ne zabranjuje Vladi da u ovom momentu pruži neophodnu pomoć Bolnici I gradu. Moramo riješiti prvo osnovno ustavno ljudsko pravo na život i zdravlje. Očigledno je da svijest kod nas u Herceg Novom polako sazrijeva bez obzira na tendenciju razorenog susdskog sistema. Govorimo o organizovanom kriminalu, a da li je podignut neki optužni akt i ko su optužena lica u slučaju Bolnice? Da li je baš Bolnica ključni imovinski problem da ne može da se izdvoji iz tog organizovanog kriminala?” zapitao je Lazarević, smatrajući da je sada najodgovornija Vlada Crne Gore.
“Moraju reći da preuzimaju odgovornost i rješavaju stvari i svaki građanin grada i države biće im zahvalan na tome”.
Bivši odbornik Nikola Svilanović koji je liječen u Bolnici Meljine prije četiri mjeseca kazao je da kao pacijent nikada nije primjetio da nešto u Bolnici fali ili da se zaposleni žale. Rade sa entuzijazmom i brigom za svakog pacijenta:
“Moramo učiniti sve da opstane Bolnica, ne smijemo je dati nikome na upravljanje. Nema nam života ako ne zaštitimo svakog našeg čovjea. Molim lokalnu upravu i menadžment bolnice, ali i sve da uradimo što je u našoj moći”, kazao je Svilanović i predložio da se obezbijedi putem društevnih mreža i SMS poruka da svako ko može uplati sredstva za Bolnicu, jer treba reagovati odmah.
Nema banje Igalo bez Bolnice, a ako izgubimo Bolnicu izgubićemo banju i nećemo biti medicinska sredina, poručila je Olivera Doklestić, podržavajući inicijativu Svilanovića.
“Ovaj grad je 30 godina osiromašen, a bio je među najbogatijima u staroj Jugoslaviji. Da li je iko napravio analizu naše uništene privrede, jer da imamo Brodogradiliše i HTP Boka ne bi bio danas probem pomoći Bolnici. Tada nam nije trebala Vlada, jer je Herceg Novi bio privredno jak. Mogli su građani da izdvajaju 2% samodoprinos za Bolnicu” podsjetila je ona.
Kazala je i da “Vodovod ima potraživanja prema Bolnici od 360 000 eura, ali neće je blokirati jer je to nemoralno. Međutim, dugovanje za porez su 850 000 eura prema Opštini, pa, kako je kazala Doklestić, neka država omogući da se kroz taj iznos Opština uknjiži na imovinu Bolnice:
“Na taj način ćemo najbolje pokazati da volimo svoj grad i kako da Bolnicu vratimo u svoje okrilje. Hoćemo analizu 14,6 miliona, novac nije mogao da nestane. Hoćemo da Vlada nama polaže račune, a ne mi njoj. Nismo mi ništa dužni Vladi, nego ona nama za svih 34 000 stanovnika, jer između svakog popisa izgubimo 10% stanovništva. Izgubićemo još ako zatvorimo bolnicu. Narod mora da ustane na noge”, poručila je Doklestić.
