Boka kotorska predstavlja mjesto izuzetne prirodne ljepote, ali i prostor suočen sa ozbiljnim izazovima. Boka je mjesto gdje se vjetar sreće sa morem, gdje se prošlost spaja sa budućnošću. Ali, nažalost, nije mjesto bez problema, kazala je u Tivtu, otvarajući 4. Međunarodnu naučno-stručnu konferenciju „Boka kotorska kao održiva nautička destinacija“, predstavnica Instituta za biologiju mora, Slavica Petović.
„Svjesni smo velikih pritisaka antropogenog porijekla, kako na kopnu tako i na moru, i upravo zato smo danas ovdje – da definišemo probleme i pokušamo pronaći rješenja“, kazala je Petović.
Ona očekuje da će konferencija, uz učešće domaćih i međunarodnih stručnjaka, dati konkretne smjernice za očuvanje Boke kotorske kao „zelene, plave i očuvane“ sredine za buduće generacije.
U ime organizatora, Antonela Stjepčević iz JK Delfin podsjetila je da je Festival vjetra nastao iz sportske i jedriličarske tradicije, ali da je od samog početka imao i snažnu edukativnu komponentu.
„More nije životna sredina samo ribama i planktonu – i mi smo morska bića. Tako treba da živimo i tome treba da učimo našu djecu“, istakla je Stjepčević.
Govoreći o razvoju Festivala vjetra, ona je naglasila da je cilj organizatora bio da kroz sport, edukaciju i promociju Boke kotorske ukažu na značaj održivog odnosa prema moru i obali.
„Ne možemo stalno govoriti šta ne valja. Moramo pokušati napraviti bolji ambijent i svi smo tu odgovorni“, poručila je Stjepčević, zahvaljujući partnerima iz akademske zajednice i institucijama koje podržavaju razvoj konferencije.
Direktor Instituta za biologiju mora dr Mirko Đurović ocijenio je da su ovakvi skupovi rijetki u Crnoj Gori, ali neophodni kako bi se otvorio ozbiljan dijalog između nauke, politike i zajednice.
„Slogan konferencije ‘Integracija politike, nauke i zajednice’ ukazuje upravo na jednu od naših najslabijih karika – komunikaciju između politike i zajednice. Zajednica ne smije biti nijemi posmatrač kada je riječ o prostoru u kojem živi“, kazao je Đurović.
Posebno se osvrnuo na problem intenzivnog kruzing turizma u Bokokotorskom zalivu, navodeći da su pritisci koje proizvodi sve vidljiviji, kako u prostoru, tako i u svakodnevnom životu lokalnog stanovništva.
Đurović je najavio i saradnju sa zajednicom „Kotor Santa Barbara“, kroz koju će studenti iz Kalifornije, zajedno sa Institutom za biologiju mora i Pomorskim fakultetom, raditi istraživanja o mogućnostima smanjenja broja kruzera u zalivu bez negativnih ekonomskih posljedica.
„Cilj je da se omogući da Kotor i zaliv ponovo ‘prodišu’, a da se istovremeno sačuvaju ekonomski benefiti turizma“, rekao je Đurović.
U ime Opštine Tivat Mirela Jarićje istakla da lokalna uprava prepoznaje značaj konferencije i da će nastaviti da podržava ovakve inicijative.
„More je dio našeg identiteta i načina života. Taj kvalitet života moramo očuvati i unaprijediti“, kazala je Jarić, dodajući da Opština Tivat paralelno radi na projektima marinske infrastrukture i uređenja sidrišta.
Direktorica konferencije Zorica Đurović predstavila je program drugog dana konferencije, koji će sjutra biti održan u Slavjanskoj čitaonici u Dobroti, pod nazivom „UNESCO i budućnost kruzinga u našem zalivu“.
Na panel diskusiji učestvovaće predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, direktor Luke Kotor Ljubo Radović, predstavnik Lučke uprave Dubrovnik Dario Barbarić i docent dr Stevan Kordić u ime Nacionalne komisije za UNESCO.
Konferenciju će pratiti i sadržaja u okviru Festivala vjetra, među kojima su izložba posvećena istorijatu Luke Kotor, realizovana u saradnji sa Pomorskim muzejom Crne Gore, kao i izložba akademske slikarke i vizuelne umjetnice Ivane Bjelice pod nazivom „Sailing Fly Boka kotorska“, čije je otvaranje zakazano za 19. maj u Staklenoj galeriji Kulturnog centra „Nikola Đurković“.
Konferenciju organizuje Jedriličarski klub Delfin, u partnerstvu sa Pomorskim fakultetom Kotor i Institutom za biologiju mora Univerziteta Crne Gore.
