Prelaskom Sunca na sjevernu hemisferu zvanično je počelo, za mnoge najljepše godišnje doba, proljeće, u 4 sata i 6 minuta. Ravnodnevnica, odnosno dan i noć će trajati tačno 12 sati.
Prvi vjesnici proljeća ljubičice, jagorčevina, lukovice poput mirisnih frezija, rascvjetale voćke, stigli su ove godine znatno prije kalendarskog, koje će trajati do ljeta, 20. juna.
Dok je na sjevernoj hemisferi proljeće, na južnoj je jesen i obrnuto, zbog toga ne postoji datum početka ovog godišnjeg doba koji bi bio univerzalan za sve dijelove svijeta.
Dani postaju sve duži, a sa pomijeranjem sata posljednjeg dana marta i ljtenjim računanjem vremena ovaj efekat će biti uočljiviji.
Za nama je ne tako hladna zima, gotovo bez snijega i jasno je da klimatske promjene sve više utiču na naš eko sistem.
Veliki broj organizama zbog neuobičajeno visokih temperatura je opstao u zemlji, što će vjeravatno povećati njihov broj u narednom periodu, upozoravaju biolozi. Među njima je dosta štetočina, pa će se to negativno uticati na poljoprivrednu proizvodnju.
U budućnosti, ne tako dalekoj, klimatske promjene uzrokovaće globalne izmjene sastava biljnih i životinjskih zajednica, pa i na našem području.
Imaćemo sve toplija ljeta i zime, a mnoge biljke i životinje trpjeće posljedice, jer nijesu adaptirane na visoke temperature.
Pri svemu, čini se i da sve imamo lošiji odnos prema životnoj sredini, te da sve manje učimo i znamo o prirodi. U školama se broj časova biologije smanjuje, a uprkos zakonima i kaznama, primjeri narušavanja životne sredine se gomilaju.
