Izborna kampanja u Herceg Novom se polako zahuktava, bez velikih tenzija, izraženijih političkih „okršaja“ i na sceni je predizborni populizam. Mnogo je obećanja koja se ne mogu ispuniti u jednom mandatu, komentariše za Novski portal, politikolog, Voislav Bulatović.
Bulatović je, takođe, dugogodišnji publicista i novinar koji prati crnogorsku, kao i hercegnovsku političku scenu, i zanimljiva su njegova razmišljanja o dosadašnjem toku izbornog procesa u Herceg Novom, kao i procjena ovdašnje političke scene nakon 13. aprila.
„Na izborima su očekivanja uvijek ista, da rezultat izbora dovede do poboljšanja uslova života građana. To je sa pozicije birača uvijek tako. Zato se tu ništa značajno nije promijenilo. Ali mi jesmo i dalje u dinamičkom vremenu kada je riječ o političkim odnosima. Ono što je ključno kada govorimo o lokalnim izborima, to je da se glasovi vrlo često značajno razlikuju od glasova na parlamentarnim izborima. Zato mislim da je mnogo bolja ideja da se oni odvijaju istovremeno“, ističe Bulatović.
On objašnjava i zašto su vrlo različiti rezultati na parlamenranim i lokalnim izborima.
„Na lokalnom niviou od političkih narativa, političkih obećanja, mamaca, mnogo važnije je ono što je život sam. To su odnosi među ljudima, prijateljske konekcije, kumovske, biznis konekcije, generacijske bliskosti su važne. One u značajnoj mjeri mijenjaju ono što je globalna politička slika, a Herceg Novi nije izuzetak“.
Bez značajnih promjena sastava parlamenta
Neće doći do značajnih pomjeranja među političkim akterima nakon izbora, smatra Bulatović.
„Ono što može da dovede do promjena u lokalnom paralamentu, to je mala razlika u podršci između dva ključna subjekta, Demokrata i Novske liste. To su liste koje imaju rast podrške i koje su bile u nekim relativnim sukobima u proteklom peridu. Mislim da su to više interesni sukobi pojedinaca, nego politički i programske razlike. Imamo DPS koji je u Herceg Novom u permnentnom padu, oni na ovim izborima neće doživjeti rezultat za oporavak. Ovo je šesti izborni ciklus u Herceg Novom, imali smo dva vanredna. Sada imamo devet lista, prethoni izbori su bili sa šest. Pojavljuju se dvije nove političke grupacije, to su Bokeški forum i Građanski pokret za Herceg Novi „Idemooo“. Ali generalno smo u fazi populizma“.
Obećanja ispred identitetskih pitanja
U fazi smo kada učesnici izbora daju prazna obećanja koja se realno ne mogu ispuniti u jednom mandatu, naglašava Bulatović.
„U drugi plan su otišla identitetska pitanja, ali sam siguran da su ona stalno u političkom rukavu, te mogu da se kao plan B izvedu na scenu. Zašto? Zato što izazivaju snažne emocije, mobilišu građane, ali su dugoročno strašno pogubna za društvo, jer unose podjele i svađe. Tako da mislim da će ovaj put svi ići na obećanja, a vidjeli smo na kraju krajeva jednu vrlo interesantnu situaciju gdje premijer Crne Gore dolazi u Herceg Novi i daje podršku Novskoj listi i izlazi sa obećanjima koja se graniče sa nemogućom misijom“, primjećuje Bulatović.
U suštini, mi smo kao društvo, pa i na lokalnom nivou, zarobljeni čudnom ambicijom naših ljudi da se bave politikom i da učestvuju na izborima, ocjenjuje on.
„Mi umjesto da imamo ukrupnjavanje političke scene imamo permanentno usitnjavanje političke scene. Crna Gora ima preko 100 registrovanih stranaka na 650 hiljada stanovnika. To je stvar mertaliteta:„Niko nije bolji nego ja“. Danas su čak i dominantne političlke stranke ugrožene sujetama političkih lidera“
Sve manja izlaznost
Biračko tijelo u Herceg Novom se nije značajnije promijenilo, jer je samo 101 građanin sa pravom glasa više nego 2021. godine. Izlaznost je na prošlim izborima bila negdje 66%, međutim, komentariše Bulatović, lokalni izbori u Crnoj Gori proteklih mjeseci pokazali su da izlaznost pada.
„Raste nepovjerenje građana ne samo u izborni proces. Mi i dalje glasamo po izbornim zakonima nastalim u vrijeme DPS-a. Nije se promijenilo ništa. Jednostavno, ljudi ne doživljavaju čitav period iza nas kao period koji je donio promjene. Mislim da će izlaznost i u Herceg Novom biti manja, ali kada je izlaznost manja onda je i manji cenzus i više političkih subjekata može da participira u vlasti. Onda dolazimo i do toga da su političke trgovine i ucjene jače“, zaključuje Voislav Bulatović.
