Prije tačno 335 godina, 30.septembra, Herceg Novi je oslobođen od turske vlasti, što je bio jedan od važnijih ishoda Morejskog rata. Tek od tog trenutka je počela teći zajednička istorija Boke kotorske u okviru iste države, Rapublike Venecije.
Kako god gledali na 30. septembar, te davne 1687. godine, svakako se radilo o presudnom događaju za dalju sudbinu Herceg Novog i njegovog okruženja. Nakon opsade grada koja se po veoma kišovitom vremenu protegla na čitav septembar, ujutro, posljednjeg dana mjeseca, turski branioci su uvidjeli uzaludnost daljeg pružanja otpora nadmoćnim hrišćanskim saveznicima.
Držeći još uvijek Stari grad i tvrđavu Španjolu (Gornji grad), ali bez snage da odbace napadače, nad gradom su istakli bijelu zastavu i zatražili pregovore. To je predstavljalo kraj krvoprolića u kojem je u Herceg Novom poginulo oko 800 vojnika i civila, dok su saveznici pretrpili gubitke od preko 2000 ljudi. Time se ukupni danak u krvi popeo na okvirni broj od čak 3000 duša.
Promjena vlasti je utrla put migracionim talasima koji su ubrzo zapljusnuli ovaj, ratom podosta napušteni kraj. Novopridošlo pravoslavno stanovništvo je mahom stizalo iz istočne Hercegovine, manjim dijelom iz Crne Gore, zamijenivši muslimanski živalj, brzo se uklopivši u novi zavičaj koji je sa njim dobio jak razvojni impuls. Uz obnovu hercegnovskog sela, naročito je bio značajan uzlet pomorstva.
Ovaj datum svakako nije jedini pod kojim je grad pod Orjenom u njegovoj burnoj istoriji oslobađan, ali stiče se utisak da su danas 30. septembar i njegov značaj dobrim dijelom potisnuti iz našeg kolektivnog sjećanja.
Inače, grad je oslobođen na Dan Sv. Jeronima, a oslobodili su ga hrišćanski saveznici predvođeni Mlečaninom, Jeronimom Kornerom. Tako je i odabrano ime zaštitnika crkve Svetog Jeronima, podignute na temeljima turske džamije nakon oslobođenja.
Katoločki vjernici obilježavaju danas 30.septembar, praznik hercegnovske župe Svetog Jeropnima.
