Ko je gradio, gradio je! Svako ko to namjerava poslije 1. oktobra biće u velikoj nevolji, jer Crna Gora ulazi u urbanistički haos bez usvojenog Prostornog plana i Plana generalne regulacije.
Niti jedna lokalna samouprava, pa ni hercegnovska neće smijeti da izda urbanističko tehničke uslove kao osnovu za izradu projektne dokumentacije i legalno građenje. Svim PUP-ovima, DUP-ovima, LSL-ovima, DSL-ovima ističe rok.
Doduše, može biti čuda da Vlada u tehničkom mandatu amandmanima produži rokove za usvajanje dva kapitalna planska dokumenta. Ako se to ne desi za očekivati je veliki pritisak investitora, koji je u Herceg Novom već veoma izražen. Umjesto suzbijanja cvjetaće nelegalna gradnja.
Kako sada stvari izgledaju, od 1. oktobra hercegovska opština ostaje bez 50 detaljnih urbanističkih planova, a Nacrt izmjena Prostornog urbanističkog plana kojima se otvara mogućnost izgradnje na 300 hektara površine, izaziva goleme polemike. Teško da će sva procedura oko usvajanja biti završena u roku.
Planeri u čudu zbog primjedbi
U junu je završena burna javna rasprava oko Nacrta izmjena i dopuna tog dokumenta koji treba da definiše budući razvoj grada. Poslije toga naši planeri su se našli u čudu.
Član Savjeta za reviziju Prostornog plana u ime Opštine Herceg Novi, rukovodilac opštinske komisije za postupak donošenja PUP-a i savjetnik za arhitekturu i urbanizam u Agenciji za izgradnju i razvoj grada Ranko Kovačević, kaže da su dobili preko 600 primjedbi i sugestija. Još traje njihova obrada. Potom idu na Savjet za reviziju.
“Nakon njihovih uputstava radimo završni dokument Predlog, o kom se opet izjašnjava Komisija, pa javna preduzeća i ustanove, na kraju Vlada. To može potrajati do Nove godine, zato smo u velikom riziku, jer teško da ćemo do oktobra dobiti novi PUP i sve može da propadne. Skupština treba da donese odluku kojom se taj rok produžava, što je i uradila prije godinu, ali ne znam hoćemo li imati Skupštinu”, objašnjava Kovačević.
U stručnoj i laičkoj javnosti ovaj dokument je šansa, ali i nepopravlji atak na prostor, čak i kulturna i prirodna dobra.
Biće narušen izgled Starog grada, zapadnog i istočnog podgrađa, Savinske dubrave, Tople…
Olivera Doklestić iz NVO Ekološko društvo Boke, ukazuje da se pet godina nakon što je usvojen prethodni plan koji je trebalo da važi do 2030. ide sa radikalnim izmjenama. One se odnose na zaštićeno područje Stari grad, gdje se omogućava “mješovita namjena”, nadziđivanje spratova iako je riječ o zaštićenom spomeniku kulture. Promjene su i u istočnom i zapadnom podgrađu, neposredno u pojasu Manastira Savina .
Grupa građana sa Savine peticijom pokušava da zaustavi širenje gradskog groblja, koje im, kako kažu, ako se usvoje izmjene PUP-a ulazi u imanja, do kučnih pragova.
Zona Igala, u kome se dozvoljava gradnja visokih objekata-hotela, biće narušenih vrijednosti za razvoj banjskog lječilišta, upozorava Doklestić.
“U ističnom i zapadnom podgrađu grada uz stambenu izgradnju ide rušenje zgrade Vodovoda, gradnja visokospartne garaže zbog planiranih hotela u blizini. Umjesto teniskih terena na Toploj treba da nikne hotel sa ko zna koliko spratova. I dalje nema dovoljno saobraćajnica i hidrotehničke infrastrukture”, navodi Doklestić, zalažući se za kapitalni planski dokument koji će pomiriti ekonomiju i ekologiju.
Investitorski i lični apetiti preovlađuju
Komentarišući brojne primjedbe Ranko Kovačević smatra da su uglavnom kritike izmjena Nacrta PUP-a Herceg Novog stvar neznanja i neinformisanosti, nezainterseovanosti.
“One su većinom nekonstruktivne i svode se na lični profitni interes, koji nije toliko ugrožen, ali ipak koji nije dovoljno veliki koliko je neko očekivao. Kritike, uglavnom, potiču iz apetita. Dobili smo zvanično preko 600 primjedbi, a svaka je vezana za 4, 5 ili 15 parcela, gdje svi traže da se na njima gradi. Dolazimo u stanje rizika da sve izgzubimo radi apetita. Umjesto strateških predloga, da se na primejr grad razvija prema Sutorini ili Trebesinu, oni su lični, gubimo vrijeme već dva mjeseca razmatrajući ih”.
Za njega nije sporna nadogradnja u Starog gradu, ali pod vrlo strogim okolnostima, iako, kako kaže, Stari grad, bez obzira na svoj značaj, nije primaran.
“Ovdje je primarno to što su prije tri godine jednom odlukom nekog pravnika u Ministarstvu građani u opštinama, a u Herceg Novom konkretno ostali bez polovine detaljnih planova. Imali smo 100 planova, a sad imamo 50. Polovina građana od Sutorine do Kamenara ostala je bez prava gradnje kojeg su imali. Uraditi ponovo 50 planova niti ima vremena, niti kadra, niti para. Ovo što radimo sada, jedna je interventna mjera, očajnički potez, ali potez da spasimo što se spasiti može”, jasan je Kovačević.
Tako je, primjera radi, ukinut DUP Baošića, pa građani koji su od 1987. godine imali pravo i mogućnost gradnje u Baošićima sada nemaju. Zato se kroz izmene PUP-a građanima vraća to pravo, navodi Kovačević.
Ali opština ima nekoliko zaštićenih područja, Stari grad, zapadno i istočno podgrađe, ambijentalne cjeline poput Rosa, Žlijba, neke ruralne grupacije koje su sada “na udaru” investitotra koji “pritiskaju” planere.
“Urađena je Studija zaštite kulturnih dobara u kojoj je jasno naznačeno šta se sve može a šta ne smije graditi u Starom gradu. Mi smo kao opšti planeri to koristili i planirali prostor po tim uslovima. Bilo je primjedbi da je u Nacrtu indeks izgrađenosti 4, znači da imate zgradu koja ima 4 puta površinu svoje parcele. Stari grad je takav. Najkvalitetniji ambijent ovdje ima indeks 3 ili 4, ima popunjenost 100 posto. Drugo pitanje je van zaštićenih područja, visoke zgrade .. Ako jedan soliter ima osnovu 200 kvadrata, ima deset spratova, on je pokrio 200 kvadata, a ostalo može biti zelenilo. Ako tu damo niske zgrade kao u Budvi onda ćemo niskim zgradama pokriti svu površinu. Nismo protiv visokih zgrada u Igalu. Soliterima što fali, samo malo prostora okolo. Ali ako uslovite da koliko imate etaža u zgradi morate imati toliko zelenila okolo onda je to u redu. Ako to neko krši, iza toga je samo stvar kriminala “.
Na negodovanja zbog mogućeg rušenja teniskih terena i gradnju visokog hotela na Toploj, na pjeni od mora, Kovačević podsjeća da je na istom prostoru i Novljanka, koja nema prostora oko sebe. Oko buduće visoke hotelske zgrada bi, kako kaže, bilo dosta prostora.
Za Savinu prizanje da je jedina “neuralgična tačka koja je nerješiva. U planovima za Savinu, Solila, početak Sutorinskog polja, stalno se predviđaju zelenilo, rekreacija.
“Međutim, tu je privatna zemlja, vlasnici su ugroženi, a mi planeri smo kao đželati prema njima, jer nam je zadatak da to očuvamo. A nema rješenja. Postoji davna skupštinska Odluka o zaštiti Savinske dubrave iz devdesetih godina, ali ona nikome ne znači, niti koga može da zaštiti. Jedino rješenje je da Opština kupi to zemljište ili razmijeni za nešto drugo sa vlasnicima, te napravi park.”
Mnogo je želja, očekivanja, za valorizaciju prostora, koji je s jedne strane šansa za investicije od preko milijarde eura, gradnju još 10 hiljada hotelskih kreveta do 2030. u Herceg Novom. Ali budući strateški dokument mora izbjeći “tačkaste izmjene” u prostoru, te mora u potpunosti biti usklađen sa Studijom zaštite kulturnih dobara, a investitori “smanjiti” apetite.
