Nije lako natjerati vlasnike da očiste za svojim ljubimcima dok s njima šetaju dvorištima, parkovima, ulicama. Treba stalno paziti gdje stajemo. Više nikome na pamet ne pada ono što su naši stari znali reći, da je sreća ako slučajo neko ugazi u izmet. Jer, to se stalno dešava i veliki je problem. Ilustrtuje zapravo kulturu, vaspitanje i odgovornost prema zajednici, kao i odnos prema poštovanju propisa o držanju domaćih životinja.
Svjedoci smo da mnogima sve to nedostaje, te slobodno izvode i puštaju svoje ljubimce i ne uklanjaju njihov izmet sa javnih površina.
A ljubimaca je sve više, posebno pasa i mačaka. Rijetko koga možemo sresti s vrećicom za izmet, a o postojanju korpi s kesicama i za bacanje onog što ostave četvronošci, ili parka za igru pasa, kao što ih ima Evropa, da ne pričamo.
U Londonu, na primjer, postoje nadležne službe za pse koje su dovedene savršenstva, pa u slučajevima da pseći izmet nađu na javnoj površini utvrđuju njegov DNK pomoću kojeg dolaze do psa, a potom i kazne za njegovog vlasnika.
Baš smo daleko od te evrospke prakse! Ali, što možemo učiniti da se stanje popravi? Na ovaj, za naše prilike, naizgled beznačajan problem, s kojim se suočavaju ne samo žitelji Herceg Novog, ukazuju iz NVO “Got”. Pokušavaju da nađu zajedničko rješenje pa su inicirali javnu raspravu za 27.maj u Dvorani Park u 18.30 h, kako bi uticali na svijest vlasnika kućnih ljubimaca da kupe njihovu prljavštinu sa javnih površina.
“Želimo da nam grad bude čistiji, ljepši, zdraviji, da dođe do zajedničkog dogovora oko povećanja novčane kazne za taj prekšaj. Takođe i da se zajednički dogovorimo kako zbrinjavati pse lutalice, uklanjati ih sa ulica”, ističu iz NVO “Got”.
Na javnu raspravu su pozvali predstavnike komunalne policije i inspekcije, Sekretarijata za komunalne djelatnosti, Stambeno komunalnog, “Čistoće”, Veterinarske službe, Azila za pse, Društva za zaštitu životinja, Ekološkog društva, Turističkle organizacije, Mjesnih zajednica, te sve zaintersovane građane i vlasnike kućnih ljubimaca.
Uz ovaj, valja primjetiti sličan problem, koji se posebno javlja s proljeća, sa lastama i golubovima koji se masovno gnijezde na balkonima, ispod krovova zgrada i drugih objekata.
Vlasnici ne čiste redovno njihov izmet. Jer, sami su aljkavi, neobadani, ili nedovoljno obaviješteni koliko zapravo udisanje ptičijeg izmeta i kontakt sa njim utiče na širenje bolesti respiratornih organa, ždrijela, želuca…
