Dok UNESCO traži hitnu zabranu gradnje u Boki kotorskoj i njenoj zaštitnoj zoni, Uprava za zaštitu kulturnih dobara bilježi nagli porast zahtjeva investitora za izdavanje konzervatorskih uslova i saglasnosti na projekte. Prema podacima Uprave, broj predmeta je u posljednjih mjesec dana, od trenutka kada je odluka Komiteta svjetske baštine postala poznata, drastično porastao, uz posebno povećan priliv projektne dokumentacije.
U praksi, to znači da investitori pokušavaju da “uhvate” posljednji rok za odobrenje gradnje prije eventualnog uvođenja moratorijuma. Istovremeno, Uprava upozorava na hronični nedostatak kadra i tehničkih kapaciteta, kao i na praksu pojedinih opština da, koristeći pravilo “ćutanja administracije”, izdaju urbanističko-tehničke uslove bez prethodne konzervatorske provjere – čime se, kako ističu, gubi kontrola nad intervencijama u prostoru od izuzetne univerzalne vrijednosti.
Direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara Petra Zdravković kazala je za Pobjedu da u kontekstu broja zahtjeva za postupanje, a koji svakodnevno pristižu na adresu ovog organa, Područnoj jedinici u Kotoru, u više navrata je naglašen problem nedovoljnih kadrovskih kapaciteta, budući da je u prethodnih pet godina broj godišnjih postupanja prelazio 2.000 (konzervatorski uslovi, saglasnosti na projekte, praćenje prostorno-planske dokumentacije, mišljenja i sl.). Sve to, kako je kazala, obrađuje šest stručnih lica.
„ Primjetno je drastično povećanje u posljednjih mjesec dana, odnosno od donošenja odluka Komiteta, a koje upućuju na moguću obustavu daljih aktivnosti u Području. Posebno je naglašen povećan broj projektne dokumentacije koja se dostavlja radi izdavanja saglasnosti – kazala je Zdravković.
Povećan broj zahtjeva, kako je istakla, prati i povećano interesovanje investitora i opština, uz “urgencije za što brže rješavanje njihovih predmeta”. Na pitanje da li je zbog manjka kadrovskih kapaciteta ugrožen kvalitet stručne procjene, Zdravković je odgovorila da se svakako “kvalitet i brzina obrada zahtjeva nerijetko dovode u pitanje, s obzirom na ograničene kadrovske i tehničke kapacitete, pa je realno očekivati i određene propuste”.
„Posebno otežavajuća okolnost je princip primjene “ćutanja administracije” od strane određenih opština koje ulaze u Prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora, koje u praksi čekaju istek roka (a koji je opet teško ispoštovati u odnosu na kadrovske kapacitete i broj zahtjeva) i izdaju urbanističko-tehničke uslove bez pribavljanja konzervatorskih uslova Uprave. Ovim postupkom gubi se mogućnost kontrole nad intervencijama u Području – kazala je Zdravković.
S tim u vezi, ona je podsjetila na preporuke UNESCO-a koji je ukazao da se protokol “ćutanja administracije” mora zamijeniti novim protokolima koji će osigurati i obavezati Savjet za baštinu i nadležnu Upravu da pažljivo razmotre sve zahtjeve za izdavanje građevinskih dozvola u zaštićenim područjima, daju odgovor i navedu razloge na kojima zasnivaju i obrazlažu svoj odgovor. Takođe, Zdravković je citirala i zahtjev UNESCO-a da država članica u potpunosti implementira preporuke misije iz 2018. godine, uključujući trenutno i trajno ukidanje administrativnog pravila “ćutanja administracije” u kontekstu pribavljanja dozvola za izgradnju ili razvoja projektne dokumentacije u području svjetske baštine i njegove bafer zone.
Izvor:Pobjeda
