Herceg Novi se decenijama unazad promoviše i potvrđuje kao odredište masovnog turizma, te pučkih svečanosti, koje dovode goste regiona, što nam upravo dokazuje Praznik mimoze.
Međutim, izgradnjom nekoliko elitnih turističkih naselja i hotela posljednjih godina, grad pod Orjenom dolazi i u sam evropski vrh.
Iz Crnogorskog turističkog udruženja su još prije desetak godina poručili da je u našoj zemlji neprihvatljivo dalje balansiranje između masovnog i elitnog turizma.
Kako izaći iz te konfuzije u turističkoj strategiji? O tome smo razgovarali sa predstavnicima elitnih turističkih zdanja u Herceg Novom, gradu koji je po investicionim ulaganjima u objekte visoke kategorije postao možda vodeći u Crnoj Gori. Jedan od naših sagovornika je izvršni direktor Portonovog, Rashad Aliyev.
“Crnoj Gori, kao turističkoj destinaciji, potrebna je strateška promjena turističkog modela kako bi se istakla visokokvalitetna i ekskluzivna ponuda, posebno na lokacijama koje važe za jedne od najatraktivnijih, kao što je Herceg Novi. Dolazak luksuznih brendova i otvaranje vrhunskih objekata dio su ove tranzicije. Međutim, da bi se ostvario značajan uticaj, ključno je sprovesti značajne transformacije u različitim domenima. Jedna od najvažnijih je ulaganje u ljudske resurse i unapređenje istih”, smatra Rashad Aliyev.
To, kako dodaje, podrazmijeva planski odnos prema njima, obuku radne snage kako bi zaposleni imali vještine i stručnost za pružanje izuzetne usluge, uz gostoprimstvo koje zahtijeva luksuzno tržište.
“U tom smislu, cilj je stvaranje i njegovanje kadrova koji mogu da zadovolje i nadiđu očekivanja najzahtjevnijih gostiju i time se dodatno ojača reputacija Crne Gore kao vodeće turističke destinacije.
Razvoj infrastrukture takođe igra ključnu ulogu u elitnom ili luksuznom turizmu. Za potrebe ove vrste turističke ponude, treba unaprijediti transport, smještajne kapacitete, ali i propratne sadržaje. To uključuje izgradnju vrhunskih hotela, rizorta i atrakcija koje će zadovoljiti potrebe putnika koji dolaze ovdje kako bi iskusili nešto drugačije i više. Dodatno, poboljšanje konekcija do Crne Gore, ali i unutar Crne Gore, neophodno je kako bi se osigurao nesmetan pristup ovim ponudama koje pretenduju da budu luksuzne.
Strateškim fokusiranjem na ove oblasti, Crna Gora se može pozicionirati kao vrhunska luksuzna destinacija, nudeći iskustva koja će se prepričavati, a sve to na prirodno prelijepim lokacijama poput Herceg Novog”.
Uskladiti vrhunski turizam sa odživom praksom
Imamo elitna zdanja, ali i preveliku koncentraciju stanova, neorganizovanost i neizgrađenpost infrastrukture. Da li onda uopšte možemo govoriti o elitnom turizmu, ili bi trebalo da razvijamo održivi turizam?
“Turizam u Crnoj Gori je na specifičan način suočen sa ovim pitanjem i možemo reći dilemom prije svega zbog visokokvalitetnih projekata koji su nastali u blizini gusto naseljenih stambenih područja i izazova koje nameće nerazvijena infrastruktura. Ovo je posebno zabrinjavajuće, s obzirom na ambiciju industrije da razvija ekskluzivnije tržište orijentisano na luksuz i visokoplatežne goste. Sve ovo nameće brojna i važna pitanja o dugoročnim uticajima ovih projekata na lokalne zajednice i životnu sredinu. Međutim, u Portonovom smo preduzeli niz mjera i aktivnosti kroz proaktivan pristup kako bismo se na vrijeme suočili sa ovim izazovima. Vjerujem da smo upravo kroz to pokazali da postoji mogućnost usklađivanja vrhunskog turizma s održivim praksama”, ističe Aliyev.
Tako je Portonovi uveo različite inicijative za promovisanje ekološke odgovornosti, istovremeno pružajući luksuzno i ekskluzivno iskustvo koje posjetioci očekuju.
“To uključuje smanjenje upotrebe plastike i inovativnu upotrebu morske vode za grijanje i hlađenje. Ove inicijative dio su šireg trenda unutar turističkog sektora koji teži usvajanju koncepta ekološke održivosti. Sve se više uviđa da budući uspjeh turizma zavisi od očuvanja prirodnih i kulturnih resursa koji inicijalno privlače turiste.
Postavljajući prioritete održive prakse, Portonovi postavlja primjer drugim luksuznim turističkim destinacijama u Crnoj Gori i šire. To ne samo da koristi životnoj sredini, već osigurava i dobrobit lokalne zajednice, na koje razvoj turizma direktno utiče. Za industriju u cjelini ključno je prepoznati važnost balansiranja ekonomskog rasta sa zaštitom životne sredine i društvenom odgovornošću. Vjerujem da Portonovi služi kao primjer da luksuzni turizam može koegzistirati s održivim praksama, pružajući model za budućnost industrije u Crnoj Gori i šire”.
Prepreke turističkim potencijalima
Crna Gora je prevashodno avio destinacija, ali nema dovoljno letova, a putnoj infrastrukturi na primorju decenijama nedostaje brza cesta, zaobilaznice, bulevari… Zaostajemo i u komunalnoj infrastrukturi. Zato naš sagovornik ukazuje da je hitno i neophodno sveobuhvatno planiranje i ulaganje. To je jasno kada se uvidi neusaglašenost brzog povećanja turističke potražnje i sporijeg tempa poboljšanja infrastrukture.
“Izazovi sa kojima se suočavamo uključuju nedostatak direktnih letova, neadekvatne puteve i određene javne ustanove koje ne zadovoljavaju standard luksuzne ponude, a sve to ne samo da predstavlja logističke probleme već i služi kao značajna prepreka za turistički potencijal Crne Gore. Za rješavanje ovih izazova neophodan je dvostruki pristup, fokusirajući se na trenutne akcije i dugoročne planove. Kratkoročno gledano, poboljšanje avio povezanosti kroz partnerstvo s avio-kompanijama, nove rute letova i proširenje postojećih usluga može pomoći u ublažavanju nekih problema vezanih za pristupačnost.
Dugoročno, ključno je razviti i implementirati plan razvoja infrastrukture koji unapređuje saobraćajnu infrastrukturu, gradi brze puteve i poboljšava obilaznice. Sve ovo ima za cilj bolje iskustvo gostiju tokom posjete, skraćivanjem vremena putovanja i lakšim pristupom brojnim mikrodestinacijama. U konačnici to doprinosi jačanju lokalne ekonomije i unapređenju kvaliteta života stanovnika”.
Bokokotorski zaliv savršeno pogodan za luksuzna turistička iskustva
Crna Gora treba da zauzme model između elitnog i masovnog turizma, takozvani mješoviti model, smatra ministar turizma i ekologije Vladimir Martinović, a izvršni direktor Portonovog, Rashad Aliyev, kaže da uspjeh ovog pristupa u mnogome zavisi od strateške diversifikacije mikrodestinacija u Crnoj Gori, prilagođavanja razvoja svakog regiona na osnovu njegovih prednosti i privlačnosti specifičnim segmentima turističkog tržišta.
“Na primjer, Bokokotorski zaliv, sa svojom zadivljujućom prirodom i bogatom istorijom, savršeno je pogodan za luksuzna turistička iskustva. Na to možemo dodati i luksuzne smještajne kapacitete, izvanrednu uslugu i vrhunske aktivnosti osmišljene za slobodno vrijeme. Uporedo sa time, druga područja mogu se fokusirati na masovni turizam nudeći pristupačne mogućnosti smještaja, impresivnu kulturnu ponudu i širok spektar aktivnosti na otvorenom koje su privlačne široj demografskoj grupi.
Kako bi se riješio izazov sezonskog karaktera u turizmu, upravo mješoviti model nudi mogućnost da se pred gosta stavi čitav spektar atrakcija i aktivnosti koje će ih privlačiti tokom cijele godine. Na ovaj način se osigurava stalan priliv prihoda za turističku industriju i doprinosi stabilnosti i otpornosti lokalnih ekonomija”, zaključuje Aliyev.
