Kada turisti danas dođu na Lušticu, posebno na Rose, ne mogu da shvate da stanovnici ovog poluostrva nemaju vodu iz gradskog vodovoda. Mještani su navikli godinama, decenijama, vijekovima da koriste vodu iz bistjerni i cistjerni. Iako je dugoočekivana gradnjia vodovodne infrastrukture počela prije dva i po mjeseca, dok ne potekne ne vjeruju.
S druge strane, direktor hercegnovskog “Vodovoda i kanalizacije”, Boro Lučić, uvjerava da će biti na vrijeme završen kapitalan poduhvat, vrijedan 9 miliona eura za hercegnovski dio Luštice, kome pripadaju skoro dvije trećine poluostrava.
Podsjeća da je cijeli projekat počeo zahvaljujući ugovornim obavezama države sa firmom North star koja je trebalo da gradi veliki kompleks na Luštici. Tada je bilo predviđeno da se dovede voda samo za njihov kompleks i realizuje projekat od oko 2 miliona eura.
“Međutim, mi smo odlučili da vodu treba dovesti i graditi vodovod za cijelu Lušticu. “Našli smo se na sredini”, da se vodovod gradi u dvije faze, da se isprojektuju obje faze primarnog cjevovoda, ali da se sada radi samo prva faza koja je vrijednosti oko 4,5 miliona. Ta faza bi obuhvatila predio do Rosa i do budućeg rizorta. Agencija za izgradnju i razvoj Herceg Novog je napravila projekat u saradnji sa HydroGIS firmom sa kojim smo konkurisali za sredstva kapitalnopg budžeta države.”
U međuvremenu Lučić je iz Agencije otišao za direktora Uprave za javne radove gdje ga je “sačekao” taj projekat. Umjesto samo prve faze kandidovane su da se odmah rade obje.
“Vrijednost radova je preko 9 miliona. Činjenica je da projekat jeste primarni cjevovod, ali na mnogim mjestima gdje on prolazi je ostavljen priključak za sekundarni cjevovod. Tako da će naselja od Pristana prema Rosama imati priliku da se priključe na cjevovod čim se izgradi. Očekujemo da ćemo Rose i Gornje Klince uspjeti da priključimo prije početka sljedeće sezone. Taj cjevovod je jedan od najkompleksnijih u regionu. Tu je veliki disbalans između potrošnje ljeti i zimi. Morali smo da gradimo manje i veće rezervoare, kao i rezervoare unutar rezervoara, manje i veće pumpe. Dosta zahtijevan i skup projekat”.
Rose i Gornji Klinci imaće vodu iduće sezone
Tokom zime na Luštici bude samo oko 300 stanovika, ali ljeti je taj broj višestruko uvećan. Osim toga i na hercegnovskom dijelu se očekuje izgradnja rizorta i treba misliti barem 50 godina unaprijed, dodaje Lučić.
“Nije bilo druge opcije, tako da će to biti dobar sistem koji će se moći kontrolisati preko optike i interneta. Rose, Gornji Klinci, Žanjice nisu bili projektom predmet primarnog cjevovoda, ali mi smo radili tehničko rješenje za sekundarnu mrežu, tako da se nadamo da će projekat biti gotov do kraja godine za Rose i Gornje Klince. Pratimo dinamiku tih radova za primarni cjevovod, a odmah razvijamo i širimo i sekundarnu mrežu”, objašnjava on.
Već je napravljen tehnički koncept za Rose i Gornje Klince pošto će ta nasleja biti prva koja će moći da se prikopčaju na gradski cjevovod. Do kraja godine biće urađen glavni projekat sekundarne mreže, tako da bi poslije Nove godine već počeli radovi, navodi Lučić.
Nada se da će Rose dobiti vodu prije naredne sezone. Projekat za sekundarni cjevovod još nije gotov, ali procjena je da će koštati od 200 do 300 hiljada eura za Rose. Dio za Žanjice će biti skuplji, jer će biti više cjevovoda, a vjerovatno će biti napravljen i rezervoar.
Voda će za Lušticu stizati iz hercegnovskog vodovoda, podvodnim cjevovodom Kumbor- Pristan, od Pristana će ići dalje.
“Postoji i opcija da se spojimo i na tivatsku stranu preko Pristana da se konektujemo na njihov novi cjevovod. Jer, ukoliko još dođe do izgradnje velikih rizorta biće potrebno da se obezbijedi sigurnost napajanja. Ono što je predviđeno od prvoga dana to je voda koja stiže sa Plata i koju ćemo slati gradskim vodovodom za Lušticu. Planirano je da hercegnovski dio Luštice dobija 75 l/s što je maksimalna količina” .
Radovi se izvode brže nego što je planirano, a glavni izvođač je kompanija Eurozox. U novskoj Opštini i “Vodovodu” očekuju da će biti ispoštovan rok od 900 dana za završetak poduhvata, odosno dvije godine.
Novac za sekundarnu od mrežu biće obezbijeđen iz opštinskog budžeta, u dvije ili tri tranše, jer će biti potrebno između dva i tri miliona eura.
