U Crnoj Gori će tokom ove godine doći do povećanja cijena, usljed mjera koje su usvojene da bi došlo do veće minimalne zarade, ali za očekivati je i rast cijena usluga, smatra ekonomski analitičar, Mirza Mulešković.
“Zbog mjera koje su usvojene da bi došlo do povećanja minimalne zarade tokom prošle godine, očekuje se da će doći tokom ove godine do povećanja cijena upravo zbog toga što imamo uvođenje određenih novih akciza, povećanje stope poreza, a sve to dovodi do rasta cijena – rekao je Mulešković u intervjuu agenciji Mina-business.
On je naveo da će doći i do povećanja cijene goriva, zbog toga što se uvodi obavezna rezerva što je bila obaveza prema Evropskoj uniji (EU), što će iznositi otprilike tri centa.
“Takođe, Fiskalnom strategijom je planirano i markiranje goriva koja će dodatno povećati cijenu goriva za cent ili dva – dodao je Mulešković.
Prema njegovim riječima, politike koje su se donosili od 2022. godine do danas direktno utiču na rast cijena.
“Tokom ove godine će doći do povećanja cijene usluga, jer kad dođe do povećanja minimalne i bilo koje zarade, moramo da znamo da će upravo taj sektor usluga da odreaguje. Cijene usluga kozmetičara ili frizera se kreiraju na osnovu toga kakav je životni standard naših građana. Svi oni će da razmišlju u pravcu da ako je neko imao 450 EUR zaradu, ta cijena je koštala 15 EUR, sad kad ima 600 EUR, ta cijena će da bude 20 EUR – objasnio je Mulešković.
On je naveo da je to osnovni princip tržišta i bilo je za očekivati da dođe do rasta cijena. Na pitanje na kom je nivou životni standard građana, Mulešković je odgovorio da je Crna Gora, prema podacima Eurostata, 2019. godine bila na nivou od 50 odsto prosjeka EU, a 2023. godine na 51 odsto prosjeka EU.
“To znači da nije došlo do velikog povećanja samog životnog standarda, iako je došlo do povećanja zarada. Bitno je koliko zaradimo i trebalo je da dođe do tog povećanja, da me ne bi pogrešno shvatili, ali te zarade je trebalo povećati na realnim i stvaranjem novih ekonomskih vrijednosti – ocijenio je Mulešković.
On je naveo da je, nakon povećanja minimalne zarade, došlo do rasta cijena, što je pokazala i analiza Ekonomskog fakulteta.
Ovakve reforme, kako smatra, osim povećanja cijena, unose dozu nesigurnosti, jer se država da bi povećala potrošnju i bruto domaći proizvod (BDP) odrekla sigurnih prihoda, kao što su u ovom slučaju za Fond penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO).
On je, pored ostalog, kazao i da je trebalo mnogo više raditi po pitanju proizvodnje i jačanja crnogorskog proizvoda.
On je kazao da se za tri godine od donosioca odluka nije čula riječ produktivnost, a na čijoj bazi se povećavaju zarade.
“Mi ne znamo da li je naša produktivnost u Crnoj Gori rasla, već smo administrativno povećavali zarade. A onda se vratite na BDP koji je u trećem kvartalu prošle godine bio oko 2,4%, zbog toga što je došlo do rasta potrošnje. To znači da je naša ekonomija rasla zbog pritiska potrošnje, ali se nije razvijala – rekao je Mulešković.
Na pitanje da li je realan scenario koji su saopštili predstavnici Vlade da će zaduživanje ići samo za otplatu starih dugova i infrastrukturne projekte, odgovorio da se nada da jeste.
Izvor: Mina business
