Domaći i međunarodni stručnjaci učestvuju u reviziji Etičkog kodeksa novinara Crne Gore, dokumenta koji bi do kraja godine trebalo da dobije konačnu verziju. Novi kodeks donosi preciznije odredbe o govoru mržnje, pravu na zaborav, autorskim pravima i upotrebi vještačke inteligencije, u skladu sa razvojem digitalnih medija i savremenim izazovima profesije
Diskusiju o ovom dokumentu organizovao jeSavjet Evrope u saradnji sa Misijom OEBS-a.
Fokus Radne grupe bio je unapređenje kodeksa, s obzirom na razvoj digitalnih medija, vještačke inteligencije i tehnološki razvoj društva. Pažnja je tokom rada bila usmjerena i na govor mržnje, ali i na pravo na zaborav.
Međunarodni ekspert za slobodu medija i samoregulaciju, Žoan Barata, poručio je da novinarska profesija treba da razmišlja o svojim standardima i o tome kako da radi adekvatno i praktično.
Kazao je da je samoregulacija u interesu profesionalaca, te da evropska iskustva pokazuju da, ako postoji dobar samoregulatorni sistem i ako novinari poštuju etičke i profesionalne standarde, država ima manje iskušenja da se bavi regulacijom medija.
“Neće moći da kažu da novinari nijesu profesionalni, da ne poštuju standarde i slično, pa sada moramo mi to da uredimo. Ako se novinari pridržavaju standarda, biće teže vladi i zakonodavcima da intervenišu”, kazao je Barata.
Prema njegovim riječima, u Crnoj Gori postoji dobar sistem samoregulacije, uz postojeći pravni okvir. Naveo je da je i postojeći Etički kodeks dobar, jer uključuje sve neophodne principe, ali da ga je potrebno dopuniti novim odredbama, imajući u vidu razvoj medija i tehnologije.
Barata je naglasio i da je Medijski savjet za samoregulaciju do sada dobro obavljao svoj posao, ali da je sada neophodan korak naprijed. Ukazao je da je Radna grupa priložila dosta materijala koji je iskorišćen za inoviranje postojećeg kodeksa i unošenje određenih izmjena.
„Ispeglan“ jejezik, jer je iskustvo pokazalo da je ranije bilo problema u pogledu značenja, tačnosti i provjera informacija.Određeni koncepti sada su precizirani – naglasio je Barata.
Apostrofirao je i pravo na zaborav, koje iako postoji već deceniju, i dalje predstavlja novinu u novinarskom svijetu, kao i pitanje onlajn komentara i njihovog definisanja.
Ukazao je da su u revidiranom Kodeksu dodati novi kriterijumi za onlajn komentare i društvene mreže, ali i da postoje određeni izazovi u presjeku između novinarstva i društvenih medija.
Kodeks sada sadrži posebne odredbe koje se odnose I na vještačku inteligenciju.
U medijskom sektoru bilo je dosta pritužbi zbog kršenja autorskih prava. Oni na koje to bude uticalo imaće pravne ljekove ne samo u okviru zakona, već i kroz samoregulaciju – kazao je Barata.
Veoma je važna oblast i govor mržnje, koji je već bio definisan u postojećem Kodeksu, ali da su sada te odredbe dodatno proširene.Pojasnio je da stari kodeks nije bio u potpunosti usklađen sa jezikom međunarodnih dokumenata, dok je novi tekst sada preciziran.
Naglasio je da je izuzetno važno omogućiti novinarima da slobodno izvještavaju o svim pitanjima od javnog interesa, uključujući i sudske procese, ali da to čine na precizan i tačan način.
Izvor:Pobjeda
