Danima pada kiša, natapa geološki nestabilno strmo tlo u Herceg Novom (glina, lapor). Popuštaju drenaže, ili ih nema, prelivaju potoci, začepljeni kanali i izazivaju plavljenje. Podzemne vode mijanjaju pravac zbog prekomjerne, nestručne, često i nelegalne gradnje. Puno je to okidača koji otvaraju nova ili ponovo aktiviraju stara klizišta. Kao i prije par godina, kada su to tvrdili ekolozi tako i danas potvrđuju stručnjaci:
“U Herceg Novom ima tridesetak aktivnih ili uslovno stabilnih zona koje potencijalno klizaju i koje su vrlo problematične. Poznato je i klizište na Savini gdje su se pojavile pukotine u etažnim objektima. Sve to treba studiozno sagledati, posebno imajući u vidu da smo trusno područje”, riječi su doktoranta iz oblasti geotehnike i stručnog saradnika na Građevinskom fakultetu, Miodraga Bujišića za RTCG.
I prof. dr Dušan Lučić sa Građevinskog fakulteta odgovarajući na pitanje Novskog portala da li je tačno da cijelo područje od Autobuske stanice do Kanli kule klizi, kazao je da je cijeli Herceg Novi klizište.
U našoj novinarskoj arhivi u posljednjih 20-tak godina nalazimo brojne tekstove o velikim klizištima. U Mojdežu 2004. godine, zbog nestručnih radova u hidrotunelu Potkop stradale su kuće, imanja, infrastruktura.
Klizište u naselju Crnica u Podima, 2008. godine, u zaleđu Herceg Novog, izazvala je deponija građevinskog otpada, usljed izgradnje puta Meljine-Petijevići. Oštećene su 24 kuće, infrastruktura.
Obilne padavine su 2018. pokrenule tlo u Zelenici kroz Pržine iznad Zmijica. U Kutima u naselju Kamenje, bilo je ugroženo nekoliko kuća, klizilo je cijelo brdo, a kasnije su se pojavila klizišta u ulicama Sokolovačka, Željeznička.
Zbog pomjeranja tla na Savini je zatvoren vrtić i oštećena zgrada OŠ “Milan Vuković”, 2016. godine. Stručnjaci su tada konstatovali da su objekti na tom području, na pet hektara, izgrađeni na krečnjačkoj drobini dubokoj i do 20 metara.
Velike količine padavina, ali i ogromne stambene zgrade dodatno su opteretile tlo u Savinskoj dubravi, skrenule podzemne vode.
Već desetak godina gledamo kako puca i tone drevna tvrđava Kanli kula i cijeli pojas ispod nje do centra Starog grada i Trga Belavista.
Urušio se put Sušćepan – Ratiševina Mojdež odmah poslije rekonstrukcije…
“Plava zgrada”, Sušćepan, Gomila, Igalo…
Nabrajanje primjera koji opominju bi potrajalo. Ali vratimo se posljednjim dešavanjima ove izuzetno kišne zime. Uzbunili su se stanari stare “plave zgrade” , koja je pretrpjela ozbiljna oštećenja. Podijeljena su mišljenja struke i građevinske inspekcije oko bezbjednosti opstanka u njoj, rušenja ili sanacije. Stanari su za sada poslušali struku, ostali u svojim domovima oslušukujući svaki šum, pogoovo oni u istočnom dijelu zgrade sa 32 stana. Opština se uključila, angažovala eksperte, obezbijedila alternativni smještaj u Prvoj fazi Instituta Igalo. Tako da stanari neće biti na ulici u slučaju da moraju da isele, dok se sanira zgrada i padina kojom nadiru podzemne vode.
Našoj redakciji posljednjih dana javili su se, šaljući slike i videa, mještani Igala kod hotela “Kapri” , u blzini buduće Autobuske stanice, iz ulice Gordane Bogojević Kovačević. Nekoliko zgrada je blokirano vodom i zemljom iz kanala u kom nije postavljena cijev za odvođenje atmosferskih voda. Čekaju na to dvije godine.
Ka Gomili i Igalu se, uglavnom, slivaju sve vode iz sela u zaleđu, iz brojnih potoka, tumbina, kanala, koji više ne mogu prihvatati ogromnu količinu padavina… A na udaru su oni bliže izvorima. Ugroženi su porodična kuća Stevančevića i njeni ukućani, troje starih i dvoje djece na Sušćepanu. Izvori Smokovac i Bostanj prelivaju i pokreću klizište. Kuća puca, a vode pomjeraju cijelo tlo ka Gomili, tvrdi, Andrea Stevančević:
“Najviše nas boli odsustvo svake empatije nadležnih. A situacija je takva da će se brdo iznad Sušćepana sručiti. Postoje pomjeranja, propadanja tla. Ispod naše kuće se odvojio donji zid 40 cm. Pisala sam nadležnima, bezuspješno tražila prijem kod predsjednika. Dolazila je inženjerka, bila sam u Sekretarijatu za urbanizam. Ali mi više ne možemo da čekamo da nam kuća skroz klizne”, priča Stevančević.
Angažovala je sama hidrologa koji je napravio elaborat, projekat sanacije područja, jer je problem sa izvorištima Smokovac i Bostanj.
“Izlivaju se izvori iz korita, nisu čišćeni, produbljivani, a kiše su velike. Cijevi nisu dovoljne da prikupe svu vodu. Niko se time ne bavi. Mislim da sve vlasti za posljednjih 60 godina jedva da i znaju za Bostanj i Smokovac, koji su upisani u hidrološku mapu. Šta se s njima desilo, da li su se pomjerili tokovi podzemnih voda zbog radova u Trebesinu, da li je to iko imao u vidu kada je dao dozvolu za gradnju”, postavlja brojna pitanja Stevančević, očekujući odgovor i reakciju.
Za sada je najviše oštećena njena kuća, a oklolno zemljište je “kleknulo”, sve prijeti da se sruči na Gomilu, tvrdi ona. Na kraju Andrea Stevančević traži i sudsko utvrđivanje dokaza.
“Sada je moja kuća u riziku, ali vjerujte, biće i sve ispod nje ako se pokrene brdo. Iz Opštine su nijemi na ova upozorenja. Čekamo odluku Suda nakon nalaza tri vještaka”, naglašava Stevančević i dodaje da je ovo prije tridesetak godina bilo suvo i kvalitetno područje.
Priča da su kupili plac od poštenog starosjedioca i poznavaoca terena, koji je tvrdio da nema podzemnih voda. Ali su cijevi, postavljene prije 100 godina, ne mogu da pokupe vode ispod izvora. Kada pada kiša to su gejziri, opisuje ona. Voda ulazi u kuće i štale, a kako je njena kuća na nizbrdici, ispod izvora, krenulo je klizište.
Opština radi koliko može
Ovaj slučaj nije nepoznat nadležnima u Opštini i nije tačno da nisu reagovali, kažu Novskom portalu u u Sekretarijatu za komunalne djelatnosti.
Treba uraditi regulaciju površinskih voda, u toku je izdavanje urbanističko-tehničkih uslova za projekat u Sekretarijatu za urbanizam.
“Mora se uraditi projekat regulacije površinskih voda, a to ne ide tako brzo. Preduzeli smo potrebne radnje. Treba prikupiti vodu iz dva izvorišta, kao i ostale površinske vode s puta, te ih sprovesti do prirodnog vodotoka. Stevančevići su nas alarmirali u junu prošle godine i kada se dobiju urbanističko tehnički uslovi, uslijediće glavni projekat za regulaciju povšinskih voda na Sušćepanu. Prošlog ljeta rađena je izvjesna sanacija, čišćeni su prirodni vodotokovi, koje niko ne održava kroz privatne parcele. Stambeno komunalno je očistilo kanale koliko se moglo. Na žalost, to nije dalo rezultat”, napominju iz Sekteraijata za komunalne djelatnosti, ukazujući da ovakve nepogode uvijek izaziva ljudski faktor.
Da li je baš cijeli Herceg Novi klizište?
Profesor dr Dušan Lučić dobro poznaje Herceg Novi koji je na uzbrdici i ima dosta podzemnih voda, klizišta, a posebno je nestabilan dio od Tople do Jokmegdana, uključujući Kanli kulu i dio ka Belavisti u Starom gradu. Nedavno je obilazeći ugroženu “plavu zgradu” ovako sve prokomentarisao, upozoravajući kako treba graditi:
„Cijeli grad je klizište. To treba dobro sagledati, postaviti geomehaničke i geohidrološke karakteristike terena, riješiti adekvatno i onda nastaviti sa gradnjom nekog objeketa na tako problematičnom terenu. Za sve postoji rješenje, samo je pitnje da li se to poštuje”.
U Sekeratrijatu za komunalne djelatnosti, ističu da, ipak, nije cijeli Herceg Novi klizište, ali postoje “uslovno stabilne zone dok ne dođu u kontakt sa vodom”. Takva je zona Savina i dosta njih je regulisano šipovanjem.
“Velika je izgrađenost, to je tačno, puno se gradi na Toploj, duž rivijere, u Igalu i potrebno je graditi atmosferske kolektore. Takođe, povesti računa da naši veliki graditelji, koji samo u jednom segmentu zauzmu lokaciju od preko 1000 kvadrata, da adekvatno sprovode površinske vode. Preduslov je da svaka zgrada ima izgrađene kišne kanale.”
Međutim, posljednjih 30-40 godina urbanizaciju na ovom području nije pratila gradnja odgovarajuće infrastrukture. Mada su spriječena klizišta u nekim zonama, na primjer u dijelu Savine, gdje je izgrađeno apartmasko naselje “Energoprojekta”. Zaustavljeni su “Nijagarini vodopadi” skalinadama, a primjer je nekadašnja Risanska ulica.
Dugo traje i zastaje, ali je počela sanacija klizišta od Kanli kule do starig gradskog jezgra. Zahvatilo je više od tri hektara i napravilo oštećenja na viševjekovnoj tvrđavi, objektima i ulicama. Sve je zahtijevalo dodatnu tehničko-sanacionu dokumentaciju glavnog projekta.
U Sekretarijatu za komunalne djelatnosti tvrde da se posljednjih deset godina, ipak, više radi na obuzdavanju nestabilnog tla, kao i većoj izgradnji infrastrukture. Ali, potrebna je i dodatna odgovornost i stručnost graditelja, koji moraju da rade drenaže oko objekata, a nedostaje i bolji nadzor.
Doklestić: Gradi se tamo gdje ne bi smjelo
Dr Olivera Doklestić, kojoj je struka hidrotehnika ( vode, kanali, potoci, fekalna kanalizacija, master planovi…) istovremeno je i predsjednica Ekološkog društva Boke kotorske, smatra da u Herceg Novom ima mnogo više od 30 klizišta koja se pominju danas , kao i prije deset godina. Jer, pojavila su se nova, tamo gdje niko nije očekivao, kao posljedica neplanske i nestručne gradnje.
“Najdrastičniji primjeri su Mojdež, Savina, kao i cijelo brdo sa Kanli kulom, što je u ovom trenutku možda i najstrašnije. “Plava zgrada” nije klizište, izgrađena je 1968. godine, useljena je godinu kasnije. Projekat je arhitekte Sava Kraljevića i to je odlična građevina, bez obzira ko je gradio. U dobrom je stanju, ali je nevolje stvorila kosa pukotina, nastala pritiskom odozgo, te loše kanalisane podzemne vode koje su sprale donje slojeve. Došlo je do neuniformnosti podloge, oformila se jednostavno pukotina. Tu su, inače, bili vodeni tokovi, jer je iznad “plave zgrade” reversni rasjed. Gdje god su rasjedi tu su tokovi podzemnih i povšinskih voda”, objašnjava Doklestić. Zato sada, kako kaže, treba očekivati zbog ovolike gradnje i zbog uništavanja vegetacije u cijelom Herceg Novom nova klizišta.
“Jedno od najvećih aktivnih klizišta je od spomenika Bezmetković do Svete Ane na Savini. Tu se stalno odronjava zemlja, jer je loš teren i voda pravi svoju priču. Zapravo cijeli potez od Autobuske stanice do Kanli kule je nestabilan, s tim što je Kanli kula zidana na bedemu, pa izgleda da je više ugrožena. Sve oko nje klizi , nema potpornih zidova, drenaža i vode traže same sebi prolaz. Svakom gradnjom objekti se učvrste, ali za okolinu naprave štetu, pogotovo za stare objekte”, ističe ona i upozorava da se dozvole za gradnju ne smiju davati na potocima, klizištima, vodenim tokovima.
Zaključak
Niko ne zna tačno koliku štetu trpi grad i njegovi stanovnici izazvanu klizištima i odronima zemlje, ali ni kad i gdje će se ponovo otvoriti nova. Pokazalo se da su apeli stručnjaka da geolozi, hidrogeolozi i geofizičari, budu obavezni dio timova za planiranje prostora, te da se njihovo mišljenje uvažava kako bi se spriječile katastrofe izazvane klizanjem tla, ostali bez pravog odgovora. Ne samo u Herceg Novom.
I nesavjesni građani doprinose nevoljama i katastrofama. U potoke, kanale, riječice, bacaju gume, bijelu tehniku, dijelove namještaja, građevinski materijal, plastiku. Zapravo krivac za ovakvo stanje je čovjek. Previše je betona i zgrada tamo gdje je potrebno da prostor ostane netaknut.
Investitori su dužni da obave geološko-geotehnička ispitivanja kompletne zone u kojoj podižu kuće, vile, hotele, apartmane…
Takođe, država je ta koje ova pitanja treba bolje da reguliše, da formira institucije koje će se baviti procjenama rizika od klizišta, od odrona, timove koji će raditi na edukaciji stanovništva.
Ovaj tekst je realizovan uz podršku Ministarstva kulture i medija kroz projekat “Ekologija i turizam Herceg Novog”
