Gorući problemi, koji traju dugo i ne mogu ih sami riješiti u JPU „Naša radost“, jesu nedostatak ljudskih i prostornih resursa. Na to je odbornicima lokalnog parlamenta ukazala direktorica, Stana Mareš.
Igračke su najmanji problem. Imaju sopstvene, a dogovorena je i jedna donacija, kao i za nove elemente u kuhinji i popravku dvorišta u Vrtiću u Igalu. Ključna nevolja je prebukiranost svih jedinica.
„Popunjenost kapaciteta je preko 190%. Samo tokom ove šolske godine u odnosu na prethodnu upisano je 100 djece više. Ako se zna da je kapacitet jedinice vrtića u Bijeloj 108, znači da nam je samo ove godine potrebna jedna cijela vaspitna jedinica. Naravno, uz to nedostaje i kadar“, navodi Mareš.
Deficitarnost vaspitača i srednjeg medicinskog kadra je izuzetno izražena. Upitna je i privlačnost profesije prosvjetnog radnika.
„Sve manje mladih se odlučuje da se bavi ovim poslom. Imamo jedan broj prosvjetnih radnika koji se po završetku fakulteta jednostavno ne pronađu u prosvjeti i idu dalje. Trebalo bi raditi na tome da se status prosvjetnih radnika poboljša“, primjećuje ona.
Vrtić u Bijeloj je sa najvećim brojem djece. Imaju prostor i za dogradnju jednog dijela koji je predviđen prvibitnim planom, tako bi dugoročno mogao biti riješen problem u tom dijelu opštine.
„Savina je najviše prebukirana, čak 240%. Ta brojka ukazuje da bi nešto trebalo rješavati u centralnom dijelu grada, gdje fali objekata. Lijepe su ideje eko- vrtići, vrtići u prirodi. Mogli bismo obezbijediti prevoz, pa iskoristiti kapacitete škola u ruralnom dijelu grada“, predlaže Mareš.
U tri objekta, Bijela, Topla i Igalo, su stalno potrebna ulaganja. Iz resornog Ministarstva su poslali eksperte koji rade studiju za rekonstrukciju tih vrtića.
„Savina jeste novoizgrađen i zato popularan vrtić, možda i zbog toga što mu gravitira najviše stanovnika, ali to je zapravo stari vrtić koji je samo rekontruisan. Dobili smo nove prostorije, ali kapaciteti nisu povećani. To je decenijski problem. Prostorni kapaciteteti bi trebalo da prate rast broja stanovnika u Herceg Novom“, ističe direktorka JPU „Naša radost“.
Škola na Toploj najviše prebukirana
Od svih osnovnih škola najveći problem s nedostatkom prostora ima OŠ Dašo Pavičić na Toploj. Nju danas pohađa 1451 učenik , od kojih je 1300 u matičnoj školi, a 160 u Područnom odjeljenju u Sutorini, navela je direktorka Bosiljka Perunović.
„Škola je predviđena za 760 učenika, radimo u dvije smjene i u jednoj međusmjeni. Inkluzivna smo škola, ne pravimo razliku među djecom i ne postoji diskriminacija. U Sutorini su djeca od 1. do 4. razreda, uslovi su nakon rekonstrukcije na zavidnom nivou, bolji nego u matičnoj zgradi, sav mobiliajar je nov. Ministarstvo je obezbijedilo besplatan prevoz učenicima do Sutorine i jedina smo škola koja je to uspjela“, istakla je Perunović.
Nije mnogo rasteretilo matičnu školu ni to što je oko 40 učenika prebačeno u druge škole, jer su im one bile po adresi bliže.
Drugi problem je saobraćaj oko „Daša Pavičića“. Sa Parking servisom je dogovoreno da roditelji u tri smjene imaju mogućnost 15 minuta besplatnog parkiranja, ali 90 odsto njih to ne koristi, pričaPerunović. Dolazi i do ružnih rasprava sa roditeljima, koji djecu dovode vozilima u školu. Postoji mogućnost pomjeranja školske ograde i zaustavne trake , u čemu im treba pomoć Opštine.
U ovoj školi planiraju sanaciju podova u najmanje 15 učionica. Nabavka učioničkog inventara biće uskoro,ali im je neophodno 70 hiljada eura za sanaciju oštećenih podova, za što takođe očekuju da troškove podijele Ministarstvo i Opština.
Perunović je podsjetila i na skoro trodecenijska obećanja za izgradnju nove škole u Igalu. Prošle godine prilikom otvaranja renovirane filskulturne sale, u matičnoj zgradi na Toploj, ministarka je rekla da su obezbjeđena sredstva za školu u Igalu. Pita dokle je stigla realizacija predloženog rješenja za adaptaciju Dječjeg odjeljenja Instituta, te da li su riješeni imovinsko pravni odnosi.
Odbornik Jovan Subotić je informisao da su imovinsko-pravni odnosi riješeni. Vlada je kroz prosces restrukturiranja Instituta Igalo donijela odluku o kupovini Dječjeg odjeljenja za potrebe Minstarstva prosvjete, odnosno škole. Izdvojeno je 4,8 miliona eura iz budžeta države za ovu godinu. Posebna Komsija odrediće model adaptacije, a treba odlučiti i hoće li tu biti otvorena posebna škola ili će biti dio OŠ Dašo Pavičić.
Odbornica Olivera Doklestić ukazala je na ugroženost objekta područne škole u Baošićima gradnjom kuća sa sjeverne i južne strane, a Dejan Stojadinović je primjetio da roditelji ispraćaju djecu do škole, ne samo jer su djeca razmažena, već da bi im pomogli u nošenju preteških torbi. Apelovao je da se za djecu i sve pješake obezbijedi ruta od centra grada do škole na Toploj „jer pitanje je dana kada neko može da strada“.
