Još se ne računa da je špic turističke sezone, stigao je tek prvi talas turista, međutim, okupacija akvatorija Boke kotorske raznim vrstama plovila, od jahti, glisera, manjih i većih čamaca i kruzera značajno je veća nego prošlog ljeta, saopštavaju iz NVO Ekološko društvo Boke kotorske i GP “Idemooo”.
“Situacija na moru je alarmantna. Privezišta i akvatorijum u Žanjicama, Mirištu i Arzi pretrpani su. Ukotvavanje se obavlja kako kome odgovara a ne kako bi nalagala pravila ponašanja na moru. Često se događa da se s jahti izbacuju razne nečistoće u more, uključujući ekskremente. Drskost glisera doseže maksimum”, objašnjavaju oni dalje opisuju što rade gliseraši.
Voze blizu obale brzinom iznad dozvoljene, iživljavaju se prema barkama sa putnicima iz Žanjica, kada prolaze na svega par metara udaljenosti, demonstrirajući svoju nadmoć.
“Prave valove i tjeraju barke da naglo mijenjaju pravac kretanja, prilagođavajući se potrebi bezbjednog kretanja po valovitom moru. Ovim je ugrožena bezbjednost putnika, kako u barkama, tako i u samim gliserima. Pravo je čudo kako do sada nije došlo do ozbiljnijih incidenata, sudaranja”.
S druge strane je i ekološka šteta koju pričinjava mnošto glisera u kretanju unutar zaliva i duž obale, ka Plavoj špilji.
“ Plava špilja je na još većem udaru brodskog prometa, svih mogućih kategorija vozila koja mogu da uđu u nju. Naravno, nema nikakve kontrole manevrisanja niti upozorenja o isključenju motora, usljed čega dolazi do ispuštanja štetnih materija u more, produkata sagorijevanja. Istovremeno se u Plavoj špilji nađe i po sedam, osam čamaca sa desetinama putnika i plivača. I dalje nema kontrole bezbijednosti na moru, koje bi morala da provodi služba pomorske sigurnost, a o čemu je diskutovano na sjednici Skupštine opštine u septembru 2024, podsjećaju iz Ekološkog društva I Građanskog pokreta “Idemooo”.
U Plavoj špilji su,kako tvrde, veći problem nego prošlog ljeta.
“ Vlasti, lokalne i državne su još jednom obmanule javnost zanemarivanjem ovog akutnog problema bezbjednosti putnika i plovila i zaštite vrijednosnog, raritetnog objekta Plave špilje. Naš predlog o stavljanju pod zaštitu Plave špilje i drugih špilja duž luštičke obale, kao i zaštita cjelokupnog obalnog pojasa od rta Arza do rta Kočište, koji je podržan na septembarskoj sjednici Skupštine opštine Herceg Novi 2024, i trebalo da bude proslijeđen Agenciji za zaštitu životne sredine radi proglašenja zaštićenog područja, pa tako i brigom države, očigledno je pao u vodu. Ako vlastima nije stalo do prirodnih vrijednosti, da li treba neko da plati životom da bi se vlasti osvjestile i shvate ozbiljnost situacije ?”, pitaju na kraju u saopštenju koje potpisuje, Olivera Doklestić.
