Institut Dr Simo Milošević je decenijama zasnivao medicinske tretmane na upotrebi radioaktivnog blata, koje se taloži na ušću rijeke Sutorine, i na mineralnoj vodi, iz kaptaže, na desnoj obali rijeke Sutorine, ispod Njivičkog puta. Ali, kako tvrde iz NVO Ekološko društvo Boke kotorske, građevinski radovi, koji su započeli u septembru 2023. na polaganju cjevi za kanalizaciju i izgradnja pumpne stanice, došli su do same parcele, odnosno do zaštitne ograde za kaptažu.
“Kopanjem uzduž ograde, oštećeno je, zapravo, potkopano ili probušeno vodno tijelo mineralne vode, koje prehranjuje kaptažu. Sada voda otiče u iskopani rov za polaganje cijevi. Takođe su polomljeni betonski stubovi ograde, a nabačen je i škart od asfalta nakon nedavnog asfaltiranja Njivičkog puta, uz samu zaštitnu ogradu. Sama lokacija kaptaže, koja je u vlasništvu Instituta Igalo, djeluje potpuno zapušteno i o njoj se ne vodi računa”, navodi predsjednica ove NVO, Olivera Doklestić.
Svako izvorište moralo bi da ima adekvatnu zaštitu i da bude očuvano, pa i ovo sa mineralnom vodom, dodaju ona i ukazuje da GUR Igala (kao dio opštinskog PUP-a, izmjene i dopune) prepoznaje ovu lokaciju kaptaže.
“Ucrtana je u grafičkom prilogu namjene prostora kao površina koja treba da bude sačuvana. Međutim, u fazi hidrotehničke infrastrukture, gdje je dat detaljan opis hidrotehničkih objekata i razvoja vodosnabdijevanja, kanalizacije, potoka, nema ni jedne riječi o kaptaži mineralne vode”.
Takođe, u istom planskom dokumentu (GUR Igala) detaljno je razrađen plan kanalizacije, ali tako da je predviđeno postavljanje kolektora kanalizacije preko blatne plaže, upozorava Doklestić u saopštenju.
“Znamo već posljedice takvog rješenja za kolektor na rivjeri, ali ovdje se problem uvećava zbog značaja igalskog peloida, te bi ulazak teške mehanizacije i kopanje u blatu, od metar ili dublje izazvalo ozbiljno oštećenje same blatne plaže. Ovaj prirodni fenomen u posljednjim godinama već trpi značajne posljedice urbanizacije prostora, gradnje plaža i potpornih zidova, što sve fizički utiče na umanjenje blatnog resursa”.
Zato se ekolozi Boke pitaju, zbog čega ovakav nemar, i za izvorište mineralne vode i za očuvanje peloida:
“Je li i ovo stvar za vodnog inspektora? Najzad, treba da postavimo pitanje o izvođačima radova. Kakve su to firme? Koje su im reference? Ima li odgovornosti za izvođače i za one koji ih biraju? Da li projektna rješenja imaju reviziju?”, navode u saopštenju iz NVO Ekološko društvo Boke kotorske.
