U Crnoj Gori smo već navikli da svakodnevno slušamo oprečna mišljenja o onome što nam se dešava u politici, ekonomiji, uopšte društvu, iako dosta toga sami vidimo i znamo.
Ko je bliži državnoj kasi taj je optimističan, a ko bi da joj se primakne vidi mnogo razloga za brigu, čak i bankrot, zbog prevelikog zaduženja.
No, kada je riječ o turizmu, kako se približava sezona tako sve više dominiraju “fantastične” prognoze. Stižu iz Vlade, ali i mnogih turističkih radnika, koji, ipak, upozoravaju da bi nas ove godine infrastrukturni problemi i nedostatak radne snage mogli skuplje koštati.
Tako je, govoreći o pripremi predstojeće sezone, ministar ekonomskog razvoja i turizma, Goran Đurović, saopštio da su naznake fantastične i da imaju dobre najave.
“Na nama je samo da budemo dobri domaćini. Za neke stvari smo spremni, kod nekih imamo tradicionalno probleme koji se ne mogu riješiti preko noći, kao što su infrastruktura, putevi, aerodromi, ali idemo korak po korak“, kazao je Đurović.
On je podsjetio da su sa januarom i februarom jako zadovoljni, jer je zabilježeno 177 hiljada noćenja, što je oko 40 hiljada više od 2019. godine.
Komentarišući najave predstavnika Morskog dobra da bi do maja trebalo da nabave tri trajekta, kako bi ukupan kapacitet, sa dosadašnja dva, bio do 300 vozila, Đurović je kazao da će kapacitet biti duplo veći nego što je bio.
“Gledaju se trajekti koji imaju 100 mjesta za vozila. Ovi do sada nijesu imali taj kapacitet. U principu može da se kombinuje i veći i manji trajekt, ali vjerujem da ćemo do ljetnje turističke sezone imati jedan kompletan servis“, tvrdi Đurović za Mina business.
S druge strane, doktor turističke ekonomije, Rade Ratković, ukazuje da je sve veći problem manjka sezonskih radnika u turizmu. Iako je zapošljavanje sezonaca sa dalekih destinacija mnogima jedina preostala opcija, ona je samo privremena.
– To je vatrogasno rješenje, sve dok kao država bježimo od suštine da moramo reformirati turizam i vratiti ga dominantno na zapadno-evropsko tržište, na čemu ništa ne činimo. To bi promijenilo i problem sa radnom snagom – ocijenio je Ratković za Radio Slobodna Evropa.
Ako ne umijemo da napravimo turizam koji će biti prihvatljiv za naše stanovništvo, da rade u turizmu i kao radnici, i menadžeri i preduzetnici, onda nama takav turizam ne treba, kategoričan je Ratković.
Država za sada nije nagovijestila kako će sistemski riješiti dugogodišnji problem manjka sezonaca, a pitanje RSE o tome upućeno Ministarstvu turizma je ostalo bez odgovora.
Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović je izjavio da bi Otvoreni Balkan omogućio “da ljudi iz regiona lakše dolaze do sezonskog posla u Crnoj Gori, bez barijera”.
Međutim, to je za dekana Fakulteta za biznis i turizam Rada Ratkovića “prosipanje” političkih kvazi-argumenata koji nemaju veze sa realnošću.
On podsjeća da godinama postoji sloboda kretanja radne snage, a to potvrđuju i mnogi hotelijeri.
Hrvatska je uvela kategoriju stalnog sezonskog radnika u turizmu kao dodatni motiv za zapošljavanje. Uz to i plate sezoncima su mnogo veće nego u Crnoj Gori, pa sve češće naši radnici odlaze ljeti u tu susjednu državu EU.
Pored hroničnog nedostatka sezonaca Crna Gora se ozbiljno suočava sa lošom infrastrukturom, posebno saobraćajnom na primorju. Ima nerazvijenu sopstvenu avio flotu, a orjentacija na tržište Evrope i postizanje duge sezone i održivog turizma idu sporo.
